Na fakultetima negativna selekcija zaposlenih, smanjen kvalitet školovanja

U svetu informaciono-komunikacionih tehnologija, univerzitete u svetu pa i u Srbiji čeka najveća transformacija do sada, ali dosadašnje reforme visokog obrazovanja u Srbiji i uvođenje Bolonje nisu dali željene rezultate.
To se moglo čuti na okruglom stolu "Univerziteti u Srbiji: stojimo li u mestu ili idemo dalje" koji je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU). Predsednik Odbora za visoko obrazovanje SANU Dušan Teodorović upitao se da li je Srbija bila spremna za otvaranje privatnih visokoškolskih ustanova i da li je našoj zemlji potrebno deset privatnih i osam državnih univerziteta.
 
Upitao se i da li našoj zemlji treba toliki broj programa na fakultetima iz ekonomije i menadžmenta, da li treba sedam mašinskih i pet medicinskih fakulteta i da li je rešenje u tome da se formira Univerzitet Srbije sa kampusima u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
 
"Dozvolili smo nepotizam na fakultetima, sinovi i ćerke redovnih profesora se postavljaju za asistente i njihove naslednike. Imamo dosta plagijata, broj nastavnika na našim fakultetima veći je nego na svetskim univerzitetima", ukazao je Teodorović.
 
On je istakao da se na fakultetima pravi negativna selekcija zaposlenih, jer kada neko kao asistent uđe na fakultet to mu je garancija da će napredovati i sa fakulteta otići u penziju kao redovan profesor, te da se ne ostavlja mogućnost da oni koji su doktorate završili u inostranstvu počnu da predaju na srpskim fakultetima. U poslednjih 70 godina, kako je rekao, nismo imali ministra prosvete koji je studije završio u inostranstvu, što je bila praksa ranije.
 
"Možemo da nastavimo ovako ili da napravimo promene na univerzitetima, ali za to je potrebna politička odluka", pojasnio je on.
 
Predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Dejan Popović kaže da je problem Srbije danas u dominacije političke sfere nad ekonomskom sferom.
 
"Odgovor na pitanje da li smo bili spremni za privatne fakultete je jasan. Dok tržište prihvata bilo kakvu diplomu naravno da će se ići linijom manjeg otpora i da će se upisivati privatni fakulteti. Današnja slika je refleksija onog što se u društvu dešava", naglasio je on. Kako kaže, postoje i dobri primeri privatnih univerziteta, a i mnogo toga što je loše kod državnih.
 
Dopisni član SANU Miloš Đuran rekao je da je bio veliki pobornik uvođenja Bolonjske deklaracije, kako bi se povećala efikasnost studija i povećala razmena studenata, ali da Bolonja nije zaživela.
 
"Dobili smo veću efikasnost, ali je smanjen kvalitet školovanja", naglasio je on i dodao da je uvođenje akreditacije bilo prilika da se urede neke stvari na fakultetima, ali da je to propušteno i fakulteti su naterani da imaju tri nivoa studija (osnovno, master, doktorske) za šta nisu bili spremni.
  • Jovana

    06.09.2017 16:57
    To je tako...
    Secam se situacije kada sam zavrsavala PMF, master u Novom Sadu. Oduvek sam bila skoro savrsen djak I veoma dobar student. Na katedri gde sam radila tezu bilo je doduse I boljih studenata od mene. Medjutim kada je doslo do tacke za ne samo izbor asistenta, vec I za regrutovanje za doktorske pozicije u smislu stipendista ministarstva, ponude su date ISKLJUCIVO losijim, osrednjim, a u odredjenim slucajevima I veoma losim kandidatima. Jednom od njih ja licno sam napisala ceo seminarski jer "kandidat" nije govorio engleski kako bi mogao da cita literaturu, a bio je to Oktobar 2 ispitni rok - obnoviti godinu ili zavrsiti studije. Toj osobi je ponudjeno mesto asistenta, a kada kasnije nije ispunila ocekivanja, usledilo je cudjenje of strane profesora - pa kako to?! Nisam u toku jer sam sada zaposlena na jednom fakultetu na Zapadu Evrope, ali ne bi me cudilo da za deset godina ta osoba postane redovan profesor. Departman za biologiju I ekologiju, sta reci. To je zapravo bio veliki izvor razocarenja za mene koji me je naveo da odem is zemlje. Drago mi je da jesam. SANU ako hoce nesto da ucini treba da utice da se donese zakon po kome na primer bar 40% stalnog nastavnog kadra mora zavrsiti doktorat ili postdoktorata od najmanje 2 godine u inostranstvu. U Francuskoj se stalna naucna radna mesta dobijaju jedino tako. U Nemackoj neko ko je zavrsio doktorat na jednom fakultetu ne moze tu i da predaje. Mozda I kod nas to zazivi za 50 ili 100 godina, pre, cisto sumnjam...
  • Ogorčena

    27.05.2017 23:38
    Bravo Tanja
    Tanja, tekst je sušta istina i slika naše stvarnosti ali i prošlosti, koja je bila poštena i jasno definisala intelektualce.
    Danas, gomila nepismenih doktora!
  • Nikola Perovic

    27.05.2017 23:18
    Nuznost promena
    Skup je dobar i koristan. Mada ni u SANU stanje nije sjajno ali sve sto govore je dosta dobro.
    Ovde govore o Bolonji sve ali ni ona kod nas je daleko primenjena kako treba. Ovo je miks Bolonje, samoupravljanja, Dosovog , Seseljevog zakona kako klanovima odgovara.
    Kod nas vladaju klanovi na fakultetima i izgleda da postaji mala politicka volja da se bitno nesto izmeni. Verbic je nesto i pokusao Sarcevic katastrofa.
    Tako da je sve sto oni govore Srbijanka Turajlic, Zec i drugi malobrojni tacno.
    Sta ce nam ovoliko Univerzitteta, sta ce nam ovoliko pravika i ekonomista osim za drzavnu birokratiju i javna preduzeca? Sta ce nam toliko nekih fakulteta gde nema posla a nemamo racunarski fakultet?
    Bez sumnje potrebni su javni konkursi za izbor rektora i dekana i izbor u zvanja-sa komisijama gde jedan drugog ne poznaju, integrisan univerzitet, kontrola skolarina i trosenja novca, borba protiv nepotizma, reorganizacija mreze visokog skolstva, doktorate trebaju drzati najbolji fakulteti, postriti akreditaciju, uvesti agenciju za visoko obrazovanje i ozbilnjiji nacionalni savet, ostra borba protiv plagijata,....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija