Stručnjaci smatraju da nam ovo može biti jedna od prepreka pri ulasku u EU i da moramo povećati taj procenat.
Advokat Vojin Biljić, specijalista evropskog prava, kaže za
Politiku da su uzroci – pravna nesigurnost i neizvesnost koja, prema njegovom mišljenju, vlada u srpskom pravosuđu.
"Kada je reč o krivičnim, a i parničnim predmetima, sudska praksa u našoj zemlji je takva da postoji potpuna pravna nepredvidivost u bilo čemu. Nisu usaglašeni ni stavovi same sudske prakse. Isti sudovi ponekad donose kontradiktorne odluke", navodi Biljić.
Uslovni otpust u mnogim zemljama stekao je popularnost kao sredstvo koje motiviše osuđenika na dobro ponašanje. Biljić dodaje da osuđenika ni u jednoj zemlji ne puštaju na uslovnu slobodu po automatizmu.
"Uvek neko donosi odluku. Problem kod nas je u tome što sudsko veće često nema usaglašene stavove", dodaje on.
Pre nešto više od pet godina u Srbiji su zakonom ublaženi uslovi da osuđenik bude pušten na slobodu pre isteka kazne i nakon toga se procenat uslovno puštenih povećao. Međutim, pravnici smatraju da se uslovni otpust u Srbiji i dalje ne primenjuje dovoljno.
U Ministarstvu pravde kažu za Politiku da radna grupa ministarstva za izmenu Krivičnog zakonika, koja je u stalnom zasedanju i radi na izmenama i dopunama tog akta, trenutno ne razmatra promenu članova koji se odnose na uslovni otpust. Dodaju da je taj akt u Krivičnom zakoniku regulisan članovima 46 i 47.
"Propisano je, pored ostalog, da će sud osuđenog koji je izdržao dve trećine uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, ako se u toku njenog izdržavanja popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito ako do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično delo", navode u ministarstvu.
Pri oceni da li će osuđenik biti uslovno otpušten uzima se u obzir vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, kao i druge okolnosti koje ukazuju da osuđeni dok traje uslovni otpust neće izvršiti novo krivično delo. Krivični zakonik propisuje i da se ne može uslovno otpustiti osuđeni koji je tokom izdržavanja kazne dva puta kažnjavan za teže disciplinske prestupe i kome su oduzete dodeljene pogodnosti.
Interesantno je da Marko Milićev, koji je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u julu 2014. godine, kada je "kantrimenom" usmrtio mladića Luku Jovanovića na Brankovom mostu, nije prošle jeseni tražio uslovnu slobodu. Njemu je u septembru isteklo dve trećine odslužene kazne i po zakonu imao je pravo da podnese molbu za uslovno oslobađanje.
Pravo na uslovnu slobodu imaju i svi naši državljani koji robijaju po zatvorima širom sveta. Prema saznanjima beogradskog lista, broj Srba koji trenutno izdržava kaznu u u inostranstvu iznosi više od hiljadu.
Među najpoznatijim našim prestupnicima u zatvorima u inostranstvu je Luka Bojović, koji je u Španiji 2015. pravosnažno osuđen na 18 godina zatvora zbog organizovanja kriminalne grupe, prikrivanja krivičnih dela, posedovanja oružja i falsifikovanja dokumenata. Uhapšen je 2012. i od tada je u zatvoru. Pravo na uslovni otpust Bojović bi u Španiji stekao tek 2024. godine. Međutim, pojedini beogradski mediji su pre nekoliko dana pisali da se očekuje njegov povratak u Srbiju. Ta vest ostala je samo na nivou spekulacija jer u Ministarstvu pravde navode da nema nijedne nove informacije u vezi sa izručenjem Bojovića Srbiji.
Borivoje Borović, Bojovićev advokat, objašnjava da postoji teoretska mogućnost da njegov klijent zatraži da se krivična sankcija izvrši u Srbiji, a da u našoj zemlji priznaju sudsku odluku Španije. Međutim, za sada to nije tražio.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 10
D-ex
Futog
JovaNS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar