Studentska lista za progresivno oporezivanje: Manji porez za one koji manje zarađuju - i obrnuto

Studentska lista predlaže poresku reformu zasnovanu na progresivnom oporezivanju, tako da bi građani sa višim primanjima i većom imovinom plaćali više poreza, dok bi oni sa manjim zaradama bili manje oporezovani.
Studentska lista za progresivno oporezivanje: Manji porez za one koji manje zarađuju - i obrnuto
Foto: Pixabay
Plan Studentske liste o finansijama, između ostalog i porezima, možete pročitati OVDE.
 
Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko ocenjuje za Danas da je predlog poreske reforme koji je predstavila Studentska lista za sada nedovoljno razrađen da bi se mogli proceniti njegovi stvarni efekti.
 
Ističe da je reč o veoma složenoj oblasti koja zahteva sveobuhvatnu reformu ne samo poreza na dohodak i zarade već i doprinosa na zarade, kao i načina oporezivanja različitih naknada zaposlenima, poput toplog obroka i regresa.
 
Prema njegovim rečima, navođenje konkretnih procenata, poput povećanja neoporezivog dela zarade na 35 odsto prosečne plate, bez jasnog obrazloženja i celovite računice, deluje proizvoljno.
Kao posebno sporno pitanje izdvaja oporezivanje različitih izvora dohotka po različitim stopama, bez njihovog sagledavanja na godišnjem nivou i u okviru ukupnih primanja jednog građanina, ukazujući da to može da naruši takozvanu "horizontalnu poresku pravičnost".
 
To znači da dve osobe sa istim ukupnim prihodima mogu plaćati različite poreze samo zato što novac zarađuju iz različitih izvora.
 
Arandarenko objašnjava da postoje dva osnovna modela oporezivanja dohotka - sintetički i dualni. Kod sintetičkog sistema, objašnjava, svi prihodi pojedinca sabiraju se i oporezuju kao celina, dok se kod dualnog sistema prihodi od rada i kapitala tretiraju različito, najčešće kako bi se podstakle investicije.
Sagovornik Danasa, međutim, ukazuje da je Srbija jedna od retkih zemalja koja primenjuje cedularni sistem oporezivanja, zbog čega smatra da ukidanje godišnjeg poreza na dohodak ne bi bilo dobro rešenje.
 
Umesto njegovog ukidanja, predlaže uvođenje jedinstvenog poreskog broja za svakog građanina, kakav postoji u većini zemalja, preko kojeg bi Poreska uprava mogla da prati i objedini sve prihode pojedinca, bez obzira na to da li potiču od zarade, samostalne delatnosti ili drugih izvora.
 
Na taj način bilo bi moguće sagledati ukupnu ekonomsku snagu poreskog obveznika i pravednije odrediti njegovu poresku obavezu.
 
Kada je reč o smanjenju poreza na zarade, Arandarenko naglašava da se oporezivanje rada ne može svesti samo na porez na zaradu, jer značajan deo ukupnog opterećenja čine doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
 
Iako se nazivaju doprinosima, objašnjava profesor, oni u velikoj meri funkcionišu kao porezi, budući da novac odlazi u zajedničke fondove.
 
S obzirom na to da doprinosi u Srbiji čine više od tri četvrtine ukupnog opterećenja rada, dodaje Arandarenko, eventualno smanjenje samo poreza na zaradu, uz zadržavanje postojećeg nivoa doprinosa, imalo bi veoma ograničen efekat na rasterećenje zaposlenih i povećanje njihovih neto primanja.
 
Profesorka javnih finansija i fiskalne politike na FEFA Milica Bisić, upitana da li bi predložena poreska reforma zaista dovela do povećanja plata zaposlenih sa najnižim primanjima, odgovara da bi, uz pretpostavku da se poreske uštede prelivaju u neto zaradu, svako smanjenje poreskih stopa u određenoj meri povećalo zarade na koje se primenjuju niže stope, dok bi povećanje neoporezivog iznosa povećalo sve zarade.
 
"Da li će ova pretpostavka biti ostvarena zavisi od toga da li je ugovorena neto ili bruto zarada, kao i od relativnog odnosa snaga zaposlenog i poslodavca na tržištu rada", kaže Bisić za Danas.
 
Izvesno je, međutim, dodaje Bisić, da ovo smanjenje ne može biti značajno, imajući u vidu da je poreska stopa mala (10 odsto), a da se neoporezivi iznos ne primenjuje na doprinose.
 
S druge strane, ističe Bisić, pojedinačno malo smanjenje poreza može dovesti do značajnog gubitka ukupnih poreskih prihoda, jer je učestalost nižih zarada znatno veća od učestalosti viših.
 
Na pitanje da li je dovoljno smanjiti samo porez na zaradu ili bi trebalo smanjiti i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, koji inače čine veći deo nameta, Bisić kaže da je za značajnije fiskalno rasterećenje nižih zarada zaista potrebna značajna reforma načina finansiranja obaveznog socijalnog osiguranja.
 
"Svako smanjenje stopa doprinosa, međutim, mora biti praćeno povećanjem nekih poreza kako bi se očuvala finansijska sposobnost države da ispunjava svoje obaveze, odnosno da građani ostvaruju svoja prava", upozorava Bisić.
 
Kada je reč o ukidanju godišnjeg poreza na dohodak građana, Bisić kaže da pretpostavlja da je ideja da se on može zameniti značajnijom progresijom kod zarada.
 
"Godišnji porez na dohodak, međutim, primenjuje se na sve prihode od rada, kao i na prihode od izdavanja sopstvenih nepokretnosti, a ne samo na zarade. Teško da bi bilo koja progresija samo kod zarada mogla da nadoknadi gubitak prihoda od ovog poreza. Zato verujem da su izložene ideje samo načelne, a da će njihovoj realizaciji prethoditi detaljne analize fiskalnih i drugih efekata", navela je Bisić.
Upitana da li bi progresivnije oporezivanje zaista dovelo do pravednije raspodele poreskog tereta, a da se istovremeno ne obeshrabre investicije i zapošljavanje, Bisić odgovara da se, kao prvo, progresivno oporezivanje zasniva na pretpostavci da onima koji imaju veći dohodak jedinica tog dohotka znači manje nego onima koji imaju niže dohotke.
 
Dodaje da ova pretpostavka načelno važi, ali da bitno zavisi od platnih razreda i visine stope koja se na njih primenjuje.
 
Drugo, ukazuje Bisić, progresivno oporezivanje nema smisla uvoditi samo na jedan, već na sve prihode.
 
U suprotnom bi, navodi kao primer, prihodi od zarada bili više oporezovani od prihoda po osnovu ugovora o delu iste visine.
 
"To bi dodatno ugrozilo i horizontalnu i vertikalnu poresku pravednost (horizontalna: pojedinci jednakog dohotka plaćaju jednak iznos poreza, vertikalna: pojedinci sa višim dohocima plaćaju veći porez). Postojeći sistem oporezivanja dohotka odstupa od ova dva načela poreske pravednosti. Stoga je njegova reforma zaista potrebna. Njen sadržaj, obuhvat i dinamika sprovođenja trebalo bi da budu rezultat analize fiskalnih i svih drugih efekata, među kojima spadaju i uticaji na investicije i zapošljavanje", zaključuje Bisić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u

Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.