Studentska lista za progresivno oporezivanje: Manji porez za one koji manje zarađuju - i obrnuto
Studentska lista predlaže poresku reformu zasnovanu na progresivnom oporezivanju, tako da bi građani sa višim primanjima i većom imovinom plaćali više poreza, dok bi oni sa manjim zaradama bili manje oporezovani.
Foto: Pixabay
Plan Studentske liste o finansijama, između ostalog i porezima, možete pročitati OVDE.
Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko ocenjuje za Danas da je predlog poreske reforme koji je predstavila Studentska lista za sada nedovoljno razrađen da bi se mogli proceniti njegovi stvarni efekti.
Ističe da je reč o veoma složenoj oblasti koja zahteva sveobuhvatnu reformu ne samo poreza na dohodak i zarade već i doprinosa na zarade, kao i načina oporezivanja različitih naknada zaposlenima, poput toplog obroka i regresa.
Prema njegovim rečima, navođenje konkretnih procenata, poput povećanja neoporezivog dela zarade na 35 odsto prosečne plate, bez jasnog obrazloženja i celovite računice, deluje proizvoljno.
Kao posebno sporno pitanje izdvaja oporezivanje različitih izvora dohotka po različitim stopama, bez njihovog sagledavanja na godišnjem nivou i u okviru ukupnih primanja jednog građanina, ukazujući da to može da naruši takozvanu "horizontalnu poresku pravičnost".
To znači da dve osobe sa istim ukupnim prihodima mogu plaćati različite poreze samo zato što novac zarađuju iz različitih izvora.
Arandarenko objašnjava da postoje dva osnovna modela oporezivanja dohotka - sintetički i dualni. Kod sintetičkog sistema, objašnjava, svi prihodi pojedinca sabiraju se i oporezuju kao celina, dok se kod dualnog sistema prihodi od rada i kapitala tretiraju različito, najčešće kako bi se podstakle investicije.
Sagovornik Danasa, međutim, ukazuje da je Srbija jedna od retkih zemalja koja primenjuje cedularni sistem oporezivanja, zbog čega smatra da ukidanje godišnjeg poreza na dohodak ne bi bilo dobro rešenje.
Umesto njegovog ukidanja, predlaže uvođenje jedinstvenog poreskog broja za svakog građanina, kakav postoji u većini zemalja, preko kojeg bi Poreska uprava mogla da prati i objedini sve prihode pojedinca, bez obzira na to da li potiču od zarade, samostalne delatnosti ili drugih izvora.
Na taj način bilo bi moguće sagledati ukupnu ekonomsku snagu poreskog obveznika i pravednije odrediti njegovu poresku obavezu.
Kada je reč o smanjenju poreza na zarade, Arandarenko naglašava da se oporezivanje rada ne može svesti samo na porez na zaradu, jer značajan deo ukupnog opterećenja čine doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Iako se nazivaju doprinosima, objašnjava profesor, oni u velikoj meri funkcionišu kao porezi, budući da novac odlazi u zajedničke fondove.
S obzirom na to da doprinosi u Srbiji čine više od tri četvrtine ukupnog opterećenja rada, dodaje Arandarenko, eventualno smanjenje samo poreza na zaradu, uz zadržavanje postojećeg nivoa doprinosa, imalo bi veoma ograničen efekat na rasterećenje zaposlenih i povećanje njihovih neto primanja.
Profesorka javnih finansija i fiskalne politike na FEFA Milica Bisić, upitana da li bi predložena poreska reforma zaista dovela do povećanja plata zaposlenih sa najnižim primanjima, odgovara da bi, uz pretpostavku da se poreske uštede prelivaju u neto zaradu, svako smanjenje poreskih stopa u određenoj meri povećalo zarade na koje se primenjuju niže stope, dok bi povećanje neoporezivog iznosa povećalo sve zarade.
"Da li će ova pretpostavka biti ostvarena zavisi od toga da li je ugovorena neto ili bruto zarada, kao i od relativnog odnosa snaga zaposlenog i poslodavca na tržištu rada", kaže Bisić za Danas.
Izvesno je, međutim, dodaje Bisić, da ovo smanjenje ne može biti značajno, imajući u vidu da je poreska stopa mala (10 odsto), a da se neoporezivi iznos ne primenjuje na doprinose.
S druge strane, ističe Bisić, pojedinačno malo smanjenje poreza može dovesti do značajnog gubitka ukupnih poreskih prihoda, jer je učestalost nižih zarada znatno veća od učestalosti viših.
Na pitanje da li je dovoljno smanjiti samo porez na zaradu ili bi trebalo smanjiti i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, koji inače čine veći deo nameta, Bisić kaže da je za značajnije fiskalno rasterećenje nižih zarada zaista potrebna značajna reforma načina finansiranja obaveznog socijalnog osiguranja.
"Svako smanjenje stopa doprinosa, međutim, mora biti praćeno povećanjem nekih poreza kako bi se očuvala finansijska sposobnost države da ispunjava svoje obaveze, odnosno da građani ostvaruju svoja prava", upozorava Bisić.
Kada je reč o ukidanju godišnjeg poreza na dohodak građana, Bisić kaže da pretpostavlja da je ideja da se on može zameniti značajnijom progresijom kod zarada.
"Godišnji porez na dohodak, međutim, primenjuje se na sve prihode od rada, kao i na prihode od izdavanja sopstvenih nepokretnosti, a ne samo na zarade. Teško da bi bilo koja progresija samo kod zarada mogla da nadoknadi gubitak prihoda od ovog poreza. Zato verujem da su izložene ideje samo načelne, a da će njihovoj realizaciji prethoditi detaljne analize fiskalnih i drugih efekata", navela je Bisić.
Upitana da li bi progresivnije oporezivanje zaista dovelo do pravednije raspodele poreskog tereta, a da se istovremeno ne obeshrabre investicije i zapošljavanje, Bisić odgovara da se, kao prvo, progresivno oporezivanje zasniva na pretpostavci da onima koji imaju veći dohodak jedinica tog dohotka znači manje nego onima koji imaju niže dohotke.
Dodaje da ova pretpostavka načelno važi, ali da bitno zavisi od platnih razreda i visine stope koja se na njih primenjuje.
Drugo, ukazuje Bisić, progresivno oporezivanje nema smisla uvoditi samo na jedan, već na sve prihode.
U suprotnom bi, navodi kao primer, prihodi od zarada bili više oporezovani od prihoda po osnovu ugovora o delu iste visine.
"To bi dodatno ugrozilo i horizontalnu i vertikalnu poresku pravednost (horizontalna: pojedinci jednakog dohotka plaćaju jednak iznos poreza, vertikalna: pojedinci sa višim dohocima plaćaju veći porez). Postojeći sistem oporezivanja dohotka odstupa od ova dva načela poreske pravednosti. Stoga je njegova reforma zaista potrebna. Njen sadržaj, obuhvat i dinamika sprovođenja trebalo bi da budu rezultat analize fiskalnih i svih drugih efekata, među kojima spadaju i uticaji na investicije i zapošljavanje", zaključuje Bisić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poštanska štedionica traži da se reaguje na pozive na mrežama da građani povuku pare iz te banke
22.11.2026.•
13
Banka Poštanska štedionica pozvala je nadležne državne organe da, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, reaguju zbog objava na društvenim mrežama u kojima se građani pozivaju da povuku svoj novac iz te banke.
Sporazumi EU i Indonezije o trgovini i investicijama posle deset godina pregovora
22.11.2026.•
0
Evropska unija (EU) i Indonezija su, posle decenije pregovora, potpisale sporazume o trgovini i investicijama koji će ukinuti 98,5 odsto carina na robu iz EU.
Međunarodna agencija za energetiku: Data centri će do 2030. emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida
22.11.2026.•
3
Data centri će do 2030. godine emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
22.11.2026.•
0
Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
8
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
15
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar