Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača

Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Izvoz je zabeležio istorijski skok i izbacio sektor u sam vrh spoljne trgovine. 
 
Međutim, iza ovog rekordnog rezultata odvija se dramatična borba.
 
Dok Kragujevac drži u plusu srpsku prerađivačku industriju, stotine domaćih proizvođača auto-komponenti bore se za opstanak, pritisnuti padom narudžbina iz Nemačke, skokom troškova rada i struje, sve tanjim maržama i premeštanjem pogona u druge zemlje, piše magazin Biznis i finansije.
Automobilska industrija ključna je izvozna grana Srbije i gotovo celokupnu proizvodnju plasira na tržište EU.
 
"Pored Stelantisa u Kragujevcu, važan deo ove industrije čini široka mreža dobavljača, od proizvođača kablovskih instalacija poput Yure, Leonija, Yazakija, PKC-a, do kompanija koje proizvode složenije elektronske, mehaničke i pogonske komponente, među kojima su Bosch, ZF, Brose, Johnson Electric. U sektoru posluju i brojna domaća mala i srednja preduzeća, uglavnom iz metaloprerade", objašnjava sekretarka Udruženja za metalsku i elektroindustriju Privredne komore Srbije (PKS) Ana Raičević.
 
Prema podacima APR-a, u Srbiji je prošle godine bilo aktivno 263 privrednih društava u sektoru proizvodnje motornih vozila i komponenti - za 16 manje nego 2024. godine. U ovim preduzećima bilo je zaposleno 65.730 ljudi (2,8 odsto ukupne zaposlenosti u RS), odnosno 3,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su zarade porasle za 11,5 odsto.
Spas za celu industriju
 
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) svedoče o naglom rastu: proizvodnja gotovih automobila u prvih sedam meseci 2026. skočila je više od četiri i po puta u odnosu na isti period lane. Reč je pre svega o kragujevačkoj Fiat Grande Pandi (uz hibride, benzince i srodni Citroën C3), čija je serijska proizvodnja počela početkom godine.
 
Ovaj uzlet povukao je celu industriju. Izvoz sektora dostigao je 3,2 milijarde evra (skok od oko 50 odsto u odnosu na isti period lane), čineći čak 15,4 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije. Najveći deo čine kompletirana vozila sa 1,4 milijarde evra, dok je sam auto-sektor zaslužan za preko dve trećine (68,5 odsto) ukupnog rasta izvoza prerađivačke industrije. Bez tog doprinosa od 1,8 procentnih poena, cela prerađivačka industrija skliznula bi u minus.
 
U isto vreme, komponente i pribor beleže pad od 2,3 odsto, dok je vrednost izvoza kablovskih setova pala za oko devet odsto, a fizički obim proizvodnje za preko 12 odsto. Analitičari publikacije Makroekonomske analize i trendovi (MAT) skreću pažnju da tempo rasta u Kragujevcu postepeno usporava, što je i očekivano nakon početnog skoka. 
 
Ipak, dok Kragujevac gura izvoz, evropska auto-industrija nalazi se u dubokoj strukturnoj krizi čiji se pritisak direktno preliva na domaće fabrike komponenti.
 
Kriza na drugom kraju lanca
 
Ove suprotstavljene realnosti objašnjavaju se činjenicom da sudbina dobavljača direktno zavisi od modela za koji proizvode komponente.
 
"Kragujevac je popravio sliku cele grane, ali taj oporavak nije stigao do svake fabrike. Kod porudžbina je ključno za koji automobil radite - dok Stellantis u Kragujevcu radi u tri smene, a od juna i vikendom, dobavljač vezan za model čija proizvodnja u Evropi opada, ostaje sa slabije popunjenom fabrikom", objašnjava za Biznis i finansije konsultant kuće "Alvarez & Marsal" Nikola Avramović.
 
Pritisak na industriju već se jasno vidi u bilansima i na tržištu rada.
 
"Zaposlenost u oblasti proizvodnje vozila smanjena je za oko 1.600 ljudi, u šta još nije uračunat pun efekat zatvaranja Leonijevog pogona u Malošištu, gde je posao izgubilo 1.900 radnika", ukazuje Avramović.
 
Dok je kompanija FCA Srbija u Kragujevcu prijavila oko 31 milion evra neto dobiti u 2025. godini, Leoni je Malošište zatvorio upravo zbog akumuliranih gubitaka.
 
Makaze troškova i odlazak u Severnu Afriku
 
Proizvođače komponenti pogađa i pad tražnje u Nemačkoj, koja uvozi skoro trećinu srpske automobilske proizvodnje. Dubinu nemačke krize ilustruje i podatak iz publikacije MAT da Volkswagen grupa planira gašenje četiri fabrike i otpuštanje čak 100.000 radnika do 2030. godine.
"Kod radno intenzivne industrije, rad čini i do 50 odsto cene proizvoda. Svako povećanje minimalca i cene struje izravno smanjuje konkurentnost", naglašava Ana Raičević iz PKS-a i dodaje: "Rast lokalnih troškova i visoka stopa zloupotrebe bolovanja razlog su što investitori radno intenzivne poslove već premeštaju u zemlje Severne Afrike - Maroko, Tunis i Egipat, koje nude jeftiniji rad, niže cene struje i olakšice u slobodnim zonama".
 
Ranjivost domaćih dobavljača produbljuje i nepostojanje bazne industrije u Srbiji.
 
"Auto-čelik, bakarna žica i plastika u potpunosti se uvoze, pa troškovi transporta sirovina dodatno nagrizaju tanak profit domaćih fabrika", navodi Raičević.
 
Pritisak dolazi i od inostranih kupaca koji zahtevaju niže cene.
 
"Ako firma na 100 miliona evra prihoda ostvaruje pet miliona dobiti, sniženje prodajne cene od samo tri odsto spušta dobit na dva miliona evra. Popust od tri odsto pojeo je 60 odsto dobiti. Sa takvim padom akumulacije, firma postaje prekomerno zadužena i banke joj neće dati nov kredit za nove mašine", objašnjava Avramović.
 
Ceo tekst Biznisa i finansija čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u

Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.