Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje

Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
Foto: Pixabay
Nema šta, jesen, baš kao i meteorolozi, najavljuje hladnu zimu. Time su uvećane brige za zimsko snabdevanje energentima. 
 
Nedaće su tim veće što sa tržišta već bezmalo godinu dana neprekidno stižu vesti o poskupljenju nafte i gasa i cene su sasvim blizu rekordnog nivoa. 
 
Uprkos tome, nema naznaka da uskoro budu niže, naprotiv, kupci širom sveta strahuju od daljeg rasta cena.
Zavisnost od "Janafa"
 
Kako Srbija uvozom nabavlja blizu 90 odsto potreba za gasom i bezmalo 80 odsto neophodnih količina nafte, jasno je da energetski troškovi 6,5 miliona ovdašnjih korisnika daleko najviše zavise od cena na svetskim berzama. U tom smislu, predstojeće zime izdaci za nabavku energenata će bitno opteretiti i državnu kasu. 
 
Međutim, tu nije kraj nevoljama; nedavna havarija na delu naftovoda "Janaf" između Siska i Slavonskog Broda u momentu je pokazala koliko je nabavka i dopremanje nafte u Srbiju skup posao sa brojnim i nepredvidivim problemima.
Bilo je dovoljno da pukne cev na naftovodu kojim se iz jadranske luke Omišalj nafta usmerava ka rafineriji nafte u Pančevu, pa da jedini ovdašnji prerađivač nafte dovede u pitanje dalji rad. 
 
Incident se dogodio na potezu između Siska i Slavonskog Broda, a iz Hrvatske nisu stigla detaljnija obaveštenja o vrsti i težini nepogode. Traje već petnaestak dana i sve je izvesnije da nije reč o običnom "pucanju" cevi, već će se morati zameniti popriličan deo cevovoda na ovoj ravničarskoj deonici. To nije preterano složen posao, ali iziskuje duže vreme obnove.
 
Nevolja je što se može desiti da Rafinerija nafte u Pančevu ostane bez sirove nafte za preradu i prekine sa radom. To bi bila poprilična nevolja za postrojenje i ne može kratko da traje. Očito, rezerve sirove nafte, obično oko 230.000 tona, ne osiguravaju da će biti dovoljne da zamene dopremanje nafte dok "Janaf" ne profunkcioniše.
Bez naftovoda
 
Jedina rafinerija nafte u Srbiji dnevno uobičajeno preradi između jedanaest i trinaest hiljada tona nafte, odnosno oko 3,8 miliona tona za godinu dana. 
 
Čim se posumnjalo da će nevolje sa dopremanjem sirovine potrajati, rafinerija je proizvodnju umanjila na nepunih 7.000 tona, što je minimum da bi imalo smisla i cenovnog efekta raditi. 
 
Jasno je da rezerve NIS-a nisu bile prevelike, mada je, naravno, tačno i reći da nikada rezerve ne mogu biti tolike da pokriju potrebe proistekle iz dužeg prekida dotoka nafte. Cevovodi se i grade upravo stoga da bi se transport nafte učinio što bržim i što jeftinijim.
 
Pre nego što je 1977. godine pušten u rad tadašnji "Ju-naftovod", posle raspada nekadašnje države preimenovan u "Janaf", nafta je u Pančevo stizala Dunavom. 
 
No, flota za rečno dopremanje „crnog zlata“ je u međuvremenu drastično redukovana, a i ovogodišnji izuzetno nizak nivo evropske rečne transverzale ne dopušta obimnije transporte. Praktično, uvoz bi se morao realizovati vozom, ali tim putem bi se, uz preveliko angažovanje železnice, mogle tek polovično zadovoljiti pančevačke potrebe. 
 
Praktično, morali bismo uvoziti dizel, benzin i ostale rafinerijske proizvode, čime bi pančevački prerađivač praktično "zatvorio kapije". Naravno, ovakav eventualni rasplet uzrokovao bi i uočljivo veći izdatak za srpske potrošače i državu Srbiju.
 
Kako do alternative
 
Aktuelizovano je i pitanje alternativnog cevovodnog pravca za nabavku nafte. Ranije se razmišljalo da se naftovodom dugim oko 110 kilometara povežemo sa mađarskim sistemom cevovoda i tako bismo se navezali na veliki ruski naftovod "Družba", kojim se iz Rusije nafta donedavno transportovala za tri četvrtine Evrope, a poslednjih godina samo za Slovačku i Mađarsku. 
 
Time bismo i sa severa mogli dopremati naftu tipa "Ural" koja odgovara pančevačkoj rafineriji, međutim, nakon političkih promena u Budimpešti veliko je pitanje hoće li Mađarska nastaviti kupovinu ruske nafte ili će se, pritisnuta iz Brisela, možda čak i priključiti (delimičnom) sankcionisanju Rusije.
 
Čini se da bi bolje bilo cevovodom izići na more, čime izbegavamo u poslednje vreme tako česte pritiske i uslovljavanja kada je reč o kupovini energenata. Ali, za izlazak na more potrebna nam je i saglasnost zemlje sa morskom obalom. 
 
Za sada upućeni smo na "Janaf", koji i sam živi od ovog posla. U trenutnim prilikama loše stvari bi se mogle desiti ako prekid bude trajao i nakon prvog decembra; zalihe nafte bi bile potrošene i rafinerija bi morala privremeno zaustaviti rad. A ovakve pogone nije ni jednostavno ni jeftino ponovo aktivirati.
 
Pomoć države
 
Država Srbija je pritekla u pomoć i iz državnih rezervi rafineriji pozajmila 66.000 tona nafte, što bi moglo da desetak dana produži rad rafinerije. 
 
Moguće da u državnim skladištima ima još nafte, ali ni te rezerve nisu prevelike, tim pre što dolazi zima i božićno-novogodišnji praznici kada se potrošnja goriva po pravilu uvećava. Dakle, iščekujemo dalji tok događaja i priželjkujemo bržu zamenu cevi na ne baš kratkoj relaciji.
 
Za razliku od nafte, snabdevanje plinom se odvija preko gasovoda koji je vlasništvo prodavca gasa, velike ruske kompanije Gasprom. Time je umnogome olakšano dopremanje ovog energenta, mada je realizaciju ovog posla povremeno pokušavala da omete Bugarska, zemlja preko čije teritorije prolazi dovodna cev. 
 
Radila je to na pritisak Evropske unije, ali međunarodna pravila su ovde u velikoj meri na strani vlasnika gasovoda i realizacije snabdevanja gasom.
 
Nevolje sa gasom ishode iz ubrzanog poskupljenja ovog energenta. Pre cirka godinu dana berzanska cena se vrtela oko 480 evra za hiljadu kubika. Mi smo, zahvaljujući dugogodišnjem partnerstvu sa Gaspromom i posebnom aranžmanu, kupovali za 318 dolara. 
 
Tu cenu plaćamo i danas (sve do 31. decembra), kada je cena gasa uzletela na 1.000 evra, a gas sa isporukom košta i 1.200 evra. Na ovu berzansku cenu valja dodati i troškove transporta, pa shvatiti da plin kupujemo po neverovatno povoljnim uslovima.
 
Tri puta jeftinije
 
No, ni ruski partner ne može večno da ignoriše tržište i da traženu robu večno isporučuje takoreći u bescenje, bez obzira na to što gas dolazi do zemlje koja ne prihvata sve naglašeniju antirusku politiku Evropske unije. 
 
Ugovor sa Gaspromom ističe 31. decembra i ukoliko se sada primeni po kupca veoma povoljna "naftna formula" (kada se umesto cene gasa u kalkulaciju uračunava cena nafte), srpskog konzumenta bi plin trebalo da košta 40–45 odsto više. Dakle, umesto 318, ovdašnji kupac bi 1.000 kubika gasa plaćao između 440 i 470 evra. To je i dalje bezmalo tri puta jeftinije nego da se roba kupuje na berzi.
 
Skok cena na berzama je žestok čak i za mnogo bogatije nego što su Srbija i ovdašnji konzumenti. Posledica je rata na Bliskom istoku, uništenih postrojenja za preradu i skladištenje gasa, otežanog transporta kroz Ormuski moreuz i Suecki kanal, ali i odluke bezmalo svih evrounijskih država da energente ne kupuju od Rusije. 
 
Mada se građani u gotovo svim evropskim državama bune zbog visoke cene grejanja, nema izgleda da Brisel promeni odluku. Epilog je da je cena gasa narasla mnogo više nego i cena nafte, a kraj trenda ekstraposkupljenja može se desiti tek kada se globalna geopolitička situacija bitno uravnoteži, za šta već duže vreme okolnosti nisu ni najmanje povoljne.
 
Teret ekstraposkupljenja
 
Cene energenata su već znatno uvećane, a sa tržišta stižu najave da bi uvećanje moglo i da se produži. Srbija, kao izrazito zavisna od uvoza energenata, nema mogućnosti da utiče na smanjenje ili na sporije uvećanje cena. 
 
Na državi je da sačuva sadašnju poziciju i gas nadalje kupujemo po neuobičajeno povoljnim uslovima, mada nešto skuplje nego do sada. Što se tiče nafte, treba nastaviti strategiju da kupujemo sirovu naftu i ovde je prerađujemo, pošto bi kupovina goriva, bitumena, asfalta i ostalih petrohemijskih proizvoda iz uvoza bila primetno skuplja varijanta. 
 
No, globalni rast cena energenata je toliki da je realno očekivati da i srpski potrošači, uprkos povoljnim državnim aranžmanima, ubuduće snose teret berzanskih ekstraposkupljenja nafte i gasa.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj

Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.