Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Foto: Pixabay
Rezultati dve studije, objavljene u časopisima PNAS i Nature Metabolism, otkrivaju kako biljni proteini i vlakna utiču na stvaranje hemijskih jedinjenja, poznatih kao metaboliti, koja mogu imati povoljne ili štetne efekte na organizam.
Oba istraživanja predvodili su molekularni biolozi Džena Abu Salim i Džošua Rabinovic sa Univerziteta Prinston, prenosi ScienceAlert.
"Ishrana ima veliki potencijal za kontrolu mikrobioma i supstanci koje on proizvodi. Međutim, da bismo razvili efikasne terapije, moramo da razumemo koji sastojci hrane utiču na proizvodnju određenih supstanci", objasnio je Rabinovic.
Istraživači su proučavali fenolne metabolite, jedinjenja koja nastaju kada crevne bakterije razgrađuju aminokiseline tirozin i fenilalanin.
Otkrili su da vlakna i određeni nesvarljivi biljni proteini, koje nazivaju "proteinima koji oponašaju vlakna" (Prif), utiču na ravnotežu između potencijalno štetnih i korisnih metabolita.
"Naše studije pokazale su da i vlakna i ovi biljni proteini pomeraju ravnotežu od štetnih jedinjenja nastalih iz tirozina ka korisnim jedinjenjima koja potiču od fenilalanina", objasnila je Abu Salim.
Eksperimenti na miševima pokazali su da, kada bakterijama ponestane vlakana, one mogu da počnu da se hrane sluzi koja oblaže zidove creva, pri čemu nastaju potencijalno štetna jedinjenja.
Nasuprot tome, korisni metaboliti gotovo u potpunosti potiču od pomenutih biljnih proteina, koji zajedno sa vlaknima usmeravaju aktivnost crevnih bakterija u povoljnijem pravcu.
Naučnici smatraju da bi Prif proteini mogli da predstavljaju novu kategoriju hranljivih materija važnih za metaboličko zdravlje. Moguće je čak da će se jednog dana njihov sadržaj navoditi na deklaracijama prehrambenih proizvoda, slično količini vlakana.
Drugo važno otkriće pokazalo je da određeni metaboliti, za koje se ranije verovalo da nastaju isključivo delovanjem crevnih bakterija, mogu da se proizvode i u drugim ćelijama organizma.
Eksperimenti na ćelijama miševa, pacova i ljudi pokazali su da jedinjenja poput indol-3-laktata i indol-3-acetata mogu da nastanu i izvan creva.
Ovo otkriće menja dosadašnje razumevanje porekla pojedinih metabolita i ukazuje na složeniju povezanost ishrane, mikrobioma i metabolizma.
Moguća primena u prevenciji i lečenju bolesti
Rezultati bi mogli da doprinesu razvoju novih terapija koje utiču na crevne bakterije, ali i preciznijih preporuka o ishrani.
Istraživanja dodatno ukazuju na značaj biljnih namirnica, koje podstiču proizvodnju povoljnih metabolita i mogu doprineti zdravijem funkcionisanju organizma.
Naučnici planiraju da detaljnije ispitaju kako promene u ishrani dugoročno utiču na ljudsko zdravlje i na koji način ćelije izvan creva proizvode jedinjenja koja su se dosad uglavnom povezivala sa crevnim bakterijama.
"Jasnija slika o tome kako različite namirnice utiču na mikrobiom i proizvodnju bakterijskih metabolita pomoći će nutricionistima i lekarima da daju preciznije preporuke za prevenciju i lečenje bolesti", zaključio je Rabinovic.
Ipak, nalazi o razgradnji zaštitne sluzi potiču iz eksperimenata na miševima, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj meri se isti procesi odvijaju kod ljudi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar