Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?

Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
Foto: Pixabay
Novo istraživanje Univerziteta Kalifornije u San Francisku otkriva kako mozak uči da voli određene ukuse i zašto nam neke namirnice postaju sve privlačnije.
 
Studija, objavljena u časopisu "Nature", pokazala je da važnu ulogu u ovom procesu ima spori dopaminski put koji povezuje sistem za varenje i mozak.
 
Za razliku od brzih dopaminskih reakcija, koje se aktiviraju u roku od nekoliko sekundi, ovaj sistem reaguje tek kada hranljive materije dospeju u creva. Tada se oslobađa dopamin, a njegov efekat može da traje nekoliko minuta.
"Pokazali smo da je upravo ovaj spori dopaminski sistem odgovoran za to što vremenom učimo da volimo određenu hranu", objasnio je profesor fiziologije Zakari Najt, glavni autor istraživanja.
 
Kako creva utiču na naše omiljene ukuse?
 
Naučnici su miševima direktno u želudac unosili vodu sa šećerom ili tečnost nalik mlečnom šejku, istovremeno prateći oslobađanje dopamina u mozgu.
Na taj način isključili su uticaj samog ukusa i posmatrali isključivo reakciju na hranljive materije.
 
Otkrili su snažno i dugotrajno oslobađanje dopamina u prednjem delu bazolateralne amigdale, oblasti mozga čija uloga u ovom procesu ranije nije bila poznata.
 
Kada su blokirali ovaj dopaminski put, miševi su nastavili normalno da jedu, ali više nisu mogli da nauče da određeni ukus najavljuje unos kalorija.
 
U obrnutom eksperimentu, veštačka stimulacija istog puta navela je životinje da zavole ukus koji nije sadržao kalorije.
 
To je pokazalo da dopaminski signal može da nauči mozak da preferira određeni ukus čak i kada hrana ne sadrži hranljive materije.
 
Sličan mehanizam postoji i kod ljudi
 
Istraživači su analizirali i ranija snimanja ljudskog mozga.
 
U jednoj studiji učestvovalo je 13 muškaraca koji su pili mlečni šejk ili napitak bez kalorija, dok je druga obuhvatila 38 odraslih osoba koje su konzumirale glukozu.
 
U oba slučaja uočena je aktivnost u istoj oblasti mozga kao kod miševa.
 
Zanimljivo je da su hranljive materije izazivale znatno snažniji odgovor u levoj nego u desnoj strani bazolateralne amigdale.
 
Ovaj rezultat iznenadio je naučnike, jer se smatra da nervni sistemi koji upravljaju osnovnim funkcijama, poput hranjenja, uglavnom deluju simetrično u obe moždane hemisfere.
 
Zašto leva strana ima izraženiju ulogu još nije poznato.
 
Da li bismo mogli da naučimo mozak da manje voli određenu hranu?
 
Otkriće bi jednog dana moglo da pomogne u razvoju terapija koje menjaju prehrambene navike.
Posebno je zanimljivo pitanje da li lekovi iz grupe GLP-1, koji se koriste i za lečenje gojaznosti, utiču na ovaj dopaminski sistem.
 
Najtov tim nije ispitivao njihovo dejstvo, ali naučnici pretpostavljaju da bi takvi lekovi mogli da oslabe dopaminski odgovor na hranljive materije i tako vremenom smanje privlačnost određene hrane.
 
To bi značilo da budući tretmani možda neće samo smanjivati glad, već bi mogli da utiču i na način na koji mozak uči da voli pojedine namirnice.
 
"Razumevanjem veze između prepoznavanja hranljivih materija u crevima i učenja u mozgu možda ćemo jednog dana moći da suptilno menjamo svoje sklonosti prema različitim vrstama hrane", zaključio je Najt.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje