Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Foto: Pixabay
Novo istraživanje Univerziteta Kalifornije u San Francisku otkriva kako mozak uči da voli određene ukuse i zašto nam neke namirnice postaju sve privlačnije.
Studija, objavljena u časopisu "Nature", pokazala je da važnu ulogu u ovom procesu ima spori dopaminski put koji povezuje sistem za varenje i mozak.
Za razliku od brzih dopaminskih reakcija, koje se aktiviraju u roku od nekoliko sekundi, ovaj sistem reaguje tek kada hranljive materije dospeju u creva. Tada se oslobađa dopamin, a njegov efekat može da traje nekoliko minuta.
"Pokazali smo da je upravo ovaj spori dopaminski sistem odgovoran za to što vremenom učimo da volimo određenu hranu", objasnio je profesor fiziologije Zakari Najt, glavni autor istraživanja.
Kako creva utiču na naše omiljene ukuse?
Naučnici su miševima direktno u želudac unosili vodu sa šećerom ili tečnost nalik mlečnom šejku, istovremeno prateći oslobađanje dopamina u mozgu.
Na taj način isključili su uticaj samog ukusa i posmatrali isključivo reakciju na hranljive materije.
Otkrili su snažno i dugotrajno oslobađanje dopamina u prednjem delu bazolateralne amigdale, oblasti mozga čija uloga u ovom procesu ranije nije bila poznata.
Kada su blokirali ovaj dopaminski put, miševi su nastavili normalno da jedu, ali više nisu mogli da nauče da određeni ukus najavljuje unos kalorija.
U obrnutom eksperimentu, veštačka stimulacija istog puta navela je životinje da zavole ukus koji nije sadržao kalorije.
To je pokazalo da dopaminski signal može da nauči mozak da preferira određeni ukus čak i kada hrana ne sadrži hranljive materije.
Sličan mehanizam postoji i kod ljudi
Istraživači su analizirali i ranija snimanja ljudskog mozga.
U jednoj studiji učestvovalo je 13 muškaraca koji su pili mlečni šejk ili napitak bez kalorija, dok je druga obuhvatila 38 odraslih osoba koje su konzumirale glukozu.
U oba slučaja uočena je aktivnost u istoj oblasti mozga kao kod miševa.
Zanimljivo je da su hranljive materije izazivale znatno snažniji odgovor u levoj nego u desnoj strani bazolateralne amigdale.
Ovaj rezultat iznenadio je naučnike, jer se smatra da nervni sistemi koji upravljaju osnovnim funkcijama, poput hranjenja, uglavnom deluju simetrično u obe moždane hemisfere.
Zašto leva strana ima izraženiju ulogu još nije poznato.
Da li bismo mogli da naučimo mozak da manje voli određenu hranu?
Otkriće bi jednog dana moglo da pomogne u razvoju terapija koje menjaju prehrambene navike.
Posebno je zanimljivo pitanje da li lekovi iz grupe GLP-1, koji se koriste i za lečenje gojaznosti, utiču na ovaj dopaminski sistem.
Najtov tim nije ispitivao njihovo dejstvo, ali naučnici pretpostavljaju da bi takvi lekovi mogli da oslabe dopaminski odgovor na hranljive materije i tako vremenom smanje privlačnost određene hrane.
To bi značilo da budući tretmani možda neće samo smanjivati glad, već bi mogli da utiču i na način na koji mozak uči da voli pojedine namirnice.
"Razumevanjem veze između prepoznavanja hranljivih materija u crevima i učenja u mozgu možda ćemo jednog dana moći da suptilno menjamo svoje sklonosti prema različitim vrstama hrane", zaključio je Najt.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar