Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
Foto: Pixabay
To pokazuje istraživanje objavljeno 11. novembra u naučnom časopisu "Nature".
Za razliku od dosadašnjeg pristupa, koji se uglavnom oslanja na indeks telesne mase (BMI), novi kriterijumi uzimaju u obzir i raspodelu masnog tkiva, kao i zdravstvene probleme koje višak kilograma može da izazove.
"BMI izostavlja mnogo važnih informacija", izjavio je dr Frančesko Rubino, profesor barijatrijske i metaboličke hirurgije na Kraljevskom koledžu u Londonu, koji je predvodio grupu stručnjaka, prenosi Live Science.
BMI se izračunava deljenjem telesne mase kvadratom visine, ali ne uzima u obzir razlike u mišićnoj masi, gustini kostiju i raspodeli telesne masti.
Šta se menja novom definicijom?
Prema predloženim kriterijumima, lekari bi uz BMI trebalo da koriste najmanje još jednu telesnu meru, poput obima struka, odnosa struka i kukova ili odnosa struka i visine.
Pored toga, procenjivalo bi se da li pacijent ima neki od 18 zdravstvenih poremećaja povezanih sa gojaznošću, uključujući kardiovaskularne bolesti, bolove u zglobovima i apneju tokom spavanja.
Novi sistem, koji je komisija časopisa "The Lancet" predložila u januaru 2025. godine, razlikuje dve kategorije:
- Pretklinička gojaznost: Osoba ima višak masnog tkiva, ali još nema zdravstvene poremećaje koje ono izaziva. Ipak, postoji rizik da se oni razviju.
- Klinička gojaznost: Višak masnog tkiva već izaziva najmanje jedan od 18 definisanih poremećaja u funkcionisanju organizma.
To znači da dve osobe sa istim BMI mogu dobiti različitu dijagnozu, u zavisnosti od svog zdravstvenog stanja.
Novo istraživanje pokazalo je da između 77 i 91 odsto osoba sa pretkliničkom gojaznošću nije razvilo kliničku gojaznost tokom deset godina, u zavisnosti od analizirane grupe.
Koliko bi ljudi prema novim kriterijumima bilo gojazno?
Prema sadašnjoj klasifikaciji, osobe sa BMI od 30 ili više smatraju se gojaznim.
Međutim, nova definicija mogla bi da obuhvati i osobe čiji je BMI manji od 30, ali imaju višak masnog tkiva i zdravstvene poremećaje povezane sa gojaznošću.
Istovremeno, neki ljudi sa BMI većim od 30, koji nemaju takve poremećaje, ne bi bili svrstani u kategoriju kliničke gojaznosti.
Istraživači procenjuju da bi primena novih kriterijuma povećala zastupljenost gojaznosti za približno 3,3 do 7,4 odsto, u zavisnosti od populacije.
Analiza elektronskih medicinskih kartona pacijenata iz Kine, Velike Britanije, SAD i Španije pokazala je i da nova klasifikacija bolje predviđa rizik od smrti nego sam BMI.
Klinička gojaznost bila je povezana sa 69 odsto većim rizikom od smrti iz bilo kog uzroka u poređenju sa osobama bez gojaznosti, dok nije utvrđena jasna povezanost između samog BMI i smrtnosti.
Kada bi nova definicija mogla da počne da se primenjuje?
Iako rezultati ukazuju na prednosti novog pristupa, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja pre njegove šire primene.
Lekari bi morali da prođu obuku za pravilno sprovođenje dodatnih telesnih merenja, a potrebno je i preciznije definisati zdravstvene poremećaje koji određuju kliničku gojaznost.
Postoji i mogućnost da bi neki pacijenti koji trenutno ispunjavaju uslove za lekove protiv gojaznosti prema smernicama američke Uprave za hranu i lekove (FDA) mogli da budu prekategorisani u grupu sa pretkliničkom gojaznošću, što bi moglo da utiče na dostupnost terapije.
Rubino i njegove kolege nastavljaju istraživanja kako bi utvrdili koji su zdravstveni poremećaji najvažniji za procenu rizika i kako novi kriterijumi mogu doprineti individualizovanom lečenju.
Cilj predložene definicije nije samo da se preciznije utvrdi ko je gojazan, već i da se prepoznaju pacijenti kojima je lečenje najpotrebnije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Nova terapija mogla bi da ublaži simptome depresije za samo dva dana
08.11.2026.•
0
Naučnici iz Rumunije istraživali su novi terapijski pristup koji bi mogao da ublaži simptome depresije tako što ljudima pomaže da svoj emocionalni bol razumeju iz evolucione perspektive.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar