Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi

Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
To podstiče zahteve za sveobuhvatnijim pristupom u rešavanju jednog od najvećih izazova za javno zdravlje, upozoravaju stručnjaci.
 
"Otpornost na antibiotike nastaje kada mikroorganizmi više ne mogu da se leče lekovima koje inače koristimo za njihovo suzbijanje", objasnila je profesorka na Univerzitetu Mejnut u Irskoj Fiona Volš.
Njeno istraživanje fokusirano je na rezistenciju u kontekstu zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, prenosi Juronjuz.
 
Kako upozoravaju naučnici, uticaj antimikrobne rezistencije na zdravlje može da se poredi sa uticajem gripa, tuberkuloze i HIV-a zajedno.
Za pacijente zaražene bakterijama otpornim na više vrsta lekova, posledice mogu da budu naročito ozbiljne. Lekari su ponekad primorani da kombinuju nekoliko antibiotika kako bi izlečili infekciju, ali u određenim slučajevima čak ni takve kombinacije ne daju rezultate.
 
Studija objavljena u časopisu "Lancet" predviđa da bi bakterijska antimikrobna rezistencija mogla direktno da uzrokuje 39 miliona smrtnih slučajeva širom sveta u periodu od 2025. do 2050. godine.
 
Faktori koji doprinose širenju rezistencije su prekomerna upotreba antibiotika kod ljudi, njihova primena kod životinja, loši sanitarni uslovi i zagađenje životne sredine.
 
Bakterije, kao i genetski materijal koji im omogućava otpornost na antibiotike, mogu da se prenose između ljudi, životinja i životne sredine.
 
Zbog toga istraživači sve češće primenjuju takozvani pristup Jedno zdravlje (One Health), polazeći od saznanja da zdravlje ljudi ne može da se odvoji od zdravlja životinja i životne sredine.
 
Dobra vest je da postoji mnogo različitih načina za uništavanje bakterija i tih mikroorganizama, navela je Volšova. Vakcine mogu da smanje broj infekcija, a time i potrebu za antibioticima.
Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da bi bolja primena vakcina mogla da smanji globalnu potrošnju antibiotika za 2,5 milijarde doza godišnje.
 
Prema rečima Volš, bakterije se takođe bore jedne protiv drugih, pa ako u svom telu imamo sopstveni bakterijski sistem koji je zaista zdrav, onda i on može da pomogne u borbi protiv infekcije.
 
Prema njenom mišljenju, rešenje nije samo u razvoju novih antibiotika, iako oni ostaju važni.
 
Istraživači takođe moraju da se usmere na vakcine, prečišćavanje otpadnih voda i načine za poboljšanje zdravlja životinja u celom lancu ishrane.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje