Banke u Srbiji podstiču projekte hidro-centrala koji uništavaju reke

Međunarodne razvojne banke podržale su najmanje 82 hidro-energetska projekta širom Jugoistočne Evrope, uključujući i u zaštićenim područjima, čime doprinose uništavanju netaknutih balkanskih reka, navodi se u studiji međunarodne nevladine organizacije "CEE Bankwatch Network".
Banke u Srbiji podstiču projekte hidro-centrala koji uništavaju reke
Foto: Pixabay
Od 2005. godine, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svetske banke, odobrile su kredite i garancije od ukupno 727 miliona evra za 82 hidro-elektrane. 
 
To obuhvata 37 projekata u zaštićenim područjima nacionalnim parkovima i područjima "Natura 2000" i u međunarodno priznatim oblastima visoke vrednosti biodiverziteta, kao što su značajna područja gde se okupljaju ptice.
 
U studiji koja obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju, navodi se da je EBRD najveći poznati finansijer hidroenergetike na Balkanu koji je sa 126 miliona evra podržao ukupno 61 hidroenergetsko postrojenje, od čega 29 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.
 
Studijom kojom je dopunjen izveštaj iz 2015. godine, utvrđeno je da novac koji plasiraju komercijalne banke "igra ključnu ulogu u omogućavanju kontroverznih hidroenergetskih projekata". 
 
"Finansiranje koje pružaju komercijalne banke je teže pratiti zbog nedostatka transparentnosti u tom sektoru, ali autori studije su identifikovali 158 postrojenja s takvim finansiranjem, od kojih je 55 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet", piše u saopštenju.
 
U Srbiji su vodeći finansijeri takvih projekata banke Erste (26 projekata) i Unikredit (10).
 
Erste banka je finansirala grupu od sedam postrojenja na granici Nacionalnog parka Kopaonik, kod Jošaničke banje. Te hidrolektrane, i još osam u istom području koje se finansiraju iz drugih izvora, ostavile su, kako je navedeno, veliki deo lokalnih reka s malo ili bez i malo vode tokom većeg dela godine. 
 
Unicredit banka finansira projekat "Zvonce"  kod Babušnice, koji se sada gradi, uprkos protestima meštana okolnih sela. 
 
Dvanaest projekata u Srbiji, čiji su finansijeri utvrđeni, nalazi se u zaštićenim područjima, a najveći pritisak je u Parku prirode Stara Planina, budućem području pod zaštitom EU, Natura 2000. 
 
U studiji je navedeno da od multilateralnih razvojnih banaka, EIB predvodi po posrednim kreditima preko komercijalnih banaka čime je finansirala 12 projekata u Srbiji. 
 
EBRD je i u projektima rehabilitacije starih hidroelektrana, kao i u četiri direktne investicije kod Jošaničke banje, i pet projekata za koje je novac plasiran preko Unikredit i jednom preko banke Sosijete ženeral. "CEE Bankwatch Network" upozorava da hidronergetska postrojenja svih veličina i kapaciteta mogu imati značajne štetne uticaje na zaštićena područja, naročito kada nedostaje sredstava i sposobnosti za "odlučan inspekcijski nadzor".
 
Zbog povlašćene cene otkupa električne energije, predviđene za male hidroelektrane, taj sektor privlači investitore povezane političkim i ekonomskim elitama koje "često posluju na granici ili s druge strane zakona".
 
Autori studije i saradnici ističu da Srbija treba da razvija sektor obnoviljivih izvora energije, ali upozoravaju da je šteta koju prouzrokuju male hidroelektrane velika u poređenju s proizvedenom električenom energijom. Oni smatraju da finansijeri moraju preuzeti deo odgovornosti i osigurati usklađivanje s domaćim i međunarodnim standardima, jer "neodgovorne investicije mogu zauvek uništiti stotine netaknutih balkanskih reka".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Majkl

    27.10.2019 22:44
    Čovek,telo, ~80% voda
    Dakle kada se završi kroćenje rečica po Srbiji,
    biće manje vode za piće definitivno, narušiće se ekosistemi koji su i ovako
    pretvatani u mini deponije samo zato što je lakše odmah baciti otpad,
    a ujedno je i jeftinije.

    Taman će ljudi koji su uložili u MHE zajedno sa preprodavcima
    naše vode moći da uživaju van ovih prostora.
    Cene vode će tek da skoče, a braća farmaceutksa, će već smisliti neke kreme
    za sprečavanje problema sa kožom, o crevima ne moramo ni da pričamo.
    Sve je u redu. Samo pljunite istini u oči i linijom manjeg otpora.
    Deci možemo reći, tako je moralo da bude.
    Laku noć.
  • Josanica

    19.03.2018 13:47
    Bez vode nema zivota
    Ne mogu da shvatim da neki ljudi podrzavaju katastrofalno unistavanje malih planinskih reka radi beznacajno malo kilovata a u korist kriminalaca i lopovskih banaka! Gospodo, kada osanemo bez vode verujte da nam ni el.energija nece trebati!
    Prosetajte po Srbiji pa vidite kako izgledaju suva recna korita a voda u cevima! Kakav minimum i riblje staze! Zabole njih...
  • Dzamburu_Nkoma

    19.03.2018 10:26
    @Ribolovac
    Kao što je rekao Jogi Letač... Problem je što se ne ispoštuju procedure... treba da se naprave riblje staze i veštači tokovi, ali prolem je što smo korumpirana država i sve se može ako dobro podmažeš. A što se tiče zemalja koje si nabrojao, evo malo činjenica:
    - Švajcarska, 65,4% energije koju proizvede (od ukupno 64.070GWh, green je 41.922GWh) je zelena (obnovljiva) a od toga 37878 je proizvedena hidroelektranama (od ukupno proizvedene "zelene" energije 90,4% je od hidroelektrana)
    - Norveška: 98,5% proizvedene el. energije je "zelena" (total 142381GWh od toga green 140.240GWh), a 137.360GWh proizvode hidroelektrane (96,4%)
    - Švedska 64,7% zelene energije (total proizvedeno 159.280GWh, green 103067GWh), a 74934GWh hidroelektrane (72,7%)
    - Austrija 80% zelene el.energije (56940GWh, od toga green, 45.553GWh) a hidroelektrane prave 76,7% (34.919GWh)
    - Francuska je specifična jer samo 16,8% energije proizvodi iz obnovljivih izvora, a preko 76% električne energije se proizvodi u nuklearnim elektranama po čemu je druga zemlja na svetu po broju nuklearnih elektrana. Pa sad mi reci da li je to bolje ili da imaju hidroelektrane.
    - Nemačka ima 31,8% zelene energije ali podeljeno, hidro, vetar, biomasa i solarna energija.

    S druge strane Srbija 28,3% struje proizvodi kao zelenu energiu (ukupno 15.458 od toga green 10.018) a 9.979GWh 99,5% je od hidroelektrana.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija