Osmislio jezik koji je spoj svih slovenskih jezika

"Bavim se konstrukcijom jezika od svoje najranije mladosti", kaže lingvista, IT stručnjak, doktor tehnologije i zaljubljenik u panslovenstvo, profesor na Tehnološkom fakultetu u Pragu doc. ing Vojteh Merunka.

On će svoj projekat novoslovenskog jezika predstaviti 1. juna na prvoj konferenciji interslovenskog jezika u moravskom gradiću Staro Mesto kod Zlina na češko-slovačkoj granici. Merunka navodi da mu je "zvezda vodilja" bio rad hrvatskog lingviste Jurja Križanića, koji je takođe bio veliki panslavista i osmišljavao "međuslovenski jezik".

Hrvatski antropolog Emil Heršak, koji sarađuje s Merunkom i veliki je zagovornik "novoslovenskog jezika" i jedan od aktivnih učesnika predstojeće konferencije, kaže da u geografskoj Evropi (od Portugala do Urala) ima najviše onih kojima je maternji neki od slovenskih jezika - oko 250 miliona ili 32,3 odsto evropske populacije. Na drugom mestu su romanski jezici koje govori 31 odsto Evropljana, dok su tek treći germanski jezici. Ipak, nemački i engleski su najbrojniji strani, odnosno drugi jezici koji se govore na području Starog kontinenta. Njima govori nešto više od 27 odsto ljudi.

Heršak smatra da Merunkin "novoslovenski jezik" nije zamišljen da zameni sve ostale slovenske jezike, nego više kao računarski jezik zbog lakše komunikacije među Slovenima. Naime, kaže Heršak, u Google prevodiocu, recimo, "posrednik" između slovenskih jezika je engleski, tako da čak i banalne reči poput "medved" s recimo srpskog na poljski ili ruski prevodi pogrešno - na poljskom kaže da je u pitanju reč "podneti", a na ruskom "nositi".

Ako bi postojao računarski novoslovenski, prevođenje s jednog na drugi slovenski jezik bilo lakše i tačnije, što bi, misli Heršak, povećalo i citiranost naučnih radova napisanim na slovenskim jezicima. Heršak navodi da bi upravo novoslovenski bio posrednik i tekst bi tako kvalitetnije bio preveden na neki od postojećih slovenskih jezika.

Merunka se, pak, ograničava samo na kompjutersku upotrebljivost.

Laka gramatika

"Ovo nije jezik koji bi zamenio ili, ne daj Bože, ugrozio bilo koji od postojećih slovenskih jezika, nego je osmišljen kao ispomoć u komunikaciji među Slovenima i poznavaocima slovenskih jezika", ističe Merunka, koji kaže da sve informacije ima na svom portalu www.neoslavonic.org, a adresa društva je www.slovane.org. Društvo, kaže Merunka, okuplja nekoliko hiljada zaljubljenika u novoslovenski jezik iz svih slovenskih zemalja.

On navodi da mu smeta kada čuje Čehe i Hrvate, Poljake i Bugare da razgovaraju na engleskom ili nekom drugom jeziku, a konstrukcija njihovih maternjih jezika je ista ili slična, pa bi se uz znanje novoslovenskog jezika mogli sporazumevati bez ikakvih problema. Novoslovenski je, objašnjava Merunka, tzv. zonalni jezik, odnosno jezik koji bi svi Sloveni mogli razumeti bez učenja.

"Gramatika novoslavenskog je jednostavna i neko ko zna samo jedan slovenski jezik, mogao bi za manje od mesec dana da savlada novoslovenski, dok bi ga poznavalac dva slovenska jezika pasivno mogao razumeti odmah", kaže Merunka, koji je i na pitanja u intervjuu odgovarao na "svom" jeziku.

"Jezik sam maksimalno redukovao, ostavljajući padeže i glagolska vremena, a osnova je staroslovenski i svi ostali slovenski jezici."

Novoslovenski jezik je "matematička sredina svih slovenskih jezika", odnosno "modernizovana verzija staroslovenskog jezika", napominju Merunka i Heršak. Jezik može da koristi latinično i ćirilično pismo, kao i glagoljicu, jer svako slovo ima svoj pandan u ostala dva pisma. Profesor Heršak napominje da nije čudno da je ideja o sveslovenskom jeziku nastala baš u Češkoj, koja neguje svoju slovensku tradiciju i drži do svojih slovenskih korena.

Kako bi se propagirala ideja novog sveslovenskog jezika, Merunka kaže da je češki reditelj Vaclav Marhoul počeo sa snimanjem filma "Obojena ptica" američkog pisca Jeržija Kosinskog na novoslovenskom jeziku.

"Svaki lik će govoriti na svom jeziku. Nemci na nemačkom, Rusi na ruskom, ali zato što nije precizirano o kojoj slovenskoj zemlji se radi, ‘slovenski likovi’ govoriće na tom metaslovenskom jeziku", ističe Merunka.

Napominje da će u filmu glumiti poznati holivudski glumac Harvi Kajtel, a u bioskopima bi trebalo da se nađe početkom sledeće godine. Inače, kaže Merunka, za sada je na tom jeziku štampana i jedna knjiga, prevod Egziperijevog "Malog princa".

Merunka kaže da novoslovenski jezik nije političko pitanje.

"Ne želim da se uplićem u hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik, odnosno kako će ga ko zvati, moja ideja je da samo pomognem da se lakše komunicira među Slovenima. Čak i da svi vi govorite jednim jezikom, ali ne želim u to da se mešam, ne znači da niste različiti narodi ili da se ne možete nazivati kako vi želite", ističe Merunka.

Njegova ideja, kaže, nije plod saradnje s nekom od političkih ili kulturnih institucija bilo koje od slovenskih zemalja, ali bi voleo da ga u tim zemljama barem saslušaju i da na nekim kulturnim susretima ili događajima između slovenskih zemalja uz engleske natpisi i tekstovi budu, makar eksperimentalno, i na novoslovenskom kako bi se videlo da li olakšava razumevanje.

Rusi nisu ugroženi

Merunka ističe da je njegov projekat u Rusiji kao zemlji s najvećim brojem govornika nekog slovenskog jezika primljen ambivalentno.

Neki ruski filolozi i lingvisti pokazuju razumevanje i smatraju da to nije upereno protiv ruskog jezika, dok drugi, pogotovo iz političkih krugova, smatraju da bi to moglo ugroziti ruski jezik, pogotovo jer imaju ambiciju da to bude ‘sveslovenski jezik komunikacije’. Naime, podsetimo, kaže Heršak, u vreme postojanja blokovske podele Evrope, ruski jezik je nastojao da se nametne kao jezik komunikacije u Istočnoj Evropi. No, baš zato što je nametan, nije se u tome uspelo.