Sećanje na Jelicu Rajačić Čapaković, jednu od najhrabrijih vojvođanskih političarki

Na današnji dan, pre tačno 10 godina, preminula je prva pokrajinska sekretarka za ravnopravnost polova u Izvršnom veću AP Vojvodine, borkinja za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti i najglasnija zagovornica prava i pravde za žene i muškarce u Vojvodini, Jelica Rajačić Čapaković.
Sećanje na Jelicu Rajačić Čapaković, jednu od najhrabrijih vojvođanskih političarki
Foto: 021.rs
Magistar biologije po struci, ali pre svega borkinja za rodnu ravnopravnost u demokratskom društvu, Jelica Rajačić Čapaković inicijatorka je osnivanja radnih tela i organa u Vojvodini, zaduženih za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, ali i za proboj ideje o podsticaju ženskog preduzetništva na institucionalnom nivou.
 
Zaslužna je za donošenje Pokrajinske odluke o ravnopravnosti polova i uvođenje rodnog budžetiranja u Vojvodini (po čemu je pokrajina i danas poznata i čemu je ostala dosledna), ali je odigrala i najbitniju ulogu u osnivanju akademskih studija u oblasti rodne ravnopravnosti u Srbiji.
 
Kao posvećena borbi protiv nasilja, inicirala je osnivanje SOS telefona za žene i decu žrtve nasilja u Novom Sadu, kao i izgradnju prve Sigurne ženske kuće. Takoeđe je bila i članica radne grupe za jednakost polova pri Paktu za stabilnost Jugoistočne Evrope.
 
Preminula je 2008. godine u 55. godini života. Njeni bliski i najbliži prjatelji i saradnici setili su je se na današnji dan i u Medija centru Vojvodine pokrenuli ideju obeležavanja godišnjeg simpozijuma o rodnoj ravnopravnosti, a koji bi, u idealnoj formi, nosio njeno ime.
 
Drugi o Jelici Rajačić Čapaković
 
Bliski i dalji prijatelji opisuju Jelicu Rajačić Čapaković kao najhrabriju ženu koju su poznavali. Pamte je po njenoj upornosti i posvećenosti promenama, borbi čak i kada su sredstva limitirana ili uopšte ne postoje, fokusiranu i strpljivu ženu koja je uvek pronalazila odgovor na najteža pitanja.
 
Većina prijatelja upoznala ju je u okviru njenih nadležnosti u Pokrajini i mimo nje, kao šeficu ili saradnicu, a ostavljala je utisak odlučne i istrajne žene koja je bila pod velikim pritiskom - naročito političkim. Pokrenuti pitanje rodnog budžetiranja, ženskog preduzetništva i drugih tema ne tako bliskih tadašnjem (pa ni sadašnjem) političkom establišmentu bio je korak koji su mnogi ocenili kao veoma ambiciozan, ali na kraju uspešan.
 
Dr Marijana Pajvančić, redovna profesorka Pravnog fakulteta u Novom Sadu, opisuje svoju prijateljicu kao ženu odlučnu da se angažuje u političkom životu zarad borbe za rodnu ravnopravnost.
 
"I krenula je Jelica tim putem. Hodala je do kraja svog kratkog života, uporno, strpljivo, odlučno, predano i bez posustajanja ka cilju koji je prepoznala kao vrednost demokratskog društva - graditi društvo u kome su žene i muškarci ravnopravni i imaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava. Imala je Jelica viziju. Znala je šta želi i koliko može učiniti zajedno sa svima koje je okupila oko tog cilja. Bila sam i svedok njenog angažmana na tom polju", navela je na obeležavanju decenije od smrti Jelice Rajačić Čapaković, dr Marijana Pajvančić.
 
Uspomene je podelila i poslanica LSV u Skupštini AP Vojvodine Maja Sedlarević, inače magistar rodnih nauka. Prema njenim rečima, Jelica Rajačić Čapaković bila je neumorna žena koja je uvek forsirala da se postavi pitanje ili traži reč, a instistirala je da nije bitno članstvo u bilo kojoj partiji za međusobnu podršku.
 
"Borila se, izborila, uspela da ostvari sve o čemu smo sve mi, kao aktivistkinje, sanjale. Kada stoički istrpeti nepravdu. Kako pognute glave izdržati kada te skrajnu i/ili zaborave. A to je sudbina žena. Za Jelicu nije postojalo nemoguće, to je verovatno najvažnija lekcija za sve nas. Bolesna, isrpljena od terapija, skupa sa nama bila je polaznica prve generacije kursa 'Evropska unija i žene' u organizaciji Pokrajinskog zavoda za ravnopravnost polova, koji je osnovan njenom zaslugom. Sećam se kada sam završila izlaganje o Hani Arent, kako me je uhvatila za ruku i rekla: 'Bravo, ponosna sam na tebe'. Nisam stigla da joj kažem koliko sam ja ponosna na nju i zahvalna joj na svemu", istakla je Maja Sedlarević.
 
Stručnjakinja za rodnu ravnopravnost i nekadašnja zamenica Pokrajinskog zaštitnika građana - Ombudsmana Danica Todorov pamti svoju prijateljicu sa obuka o pisanju biznis planova za žene. Kako kaže, tada je saznala kako Jelica Rajačić Čapaković pokušava samu sebe da obuči o mehanizmima podrške ženskom preduzetništvu i njeno poštovanje samo je raslo. Zajedno su počele da rade na ideji osnivanja Fonda za podsticanje ženskog preduzetništva.
 
"Nemam pouzdan odgovor na pitanje zašto nije osnovan ovaj Fond, ali znajući Jelicu, sigurna sam da je radila sve što je mogla da bi ideju realizovala. Gledala je unapred, ali je bila i realna i pragmatična političarka koja je u stanju da proceni kada treba preusmeriti akciju ili privremeno odustati od neke ideje. Pošto su u tom vremenu osnovani Fond za razvoj i Garancijski fond Vojvodine, pretpostavljam da je procenila da nije realno osnivanje još jednog fonda, nego da pažnju treba usmeriti na podizanje svesti o značaju ženskih potencijala za razvoj Vojvodine, što je do kraja zastupala - i žene i Vojvodinu", navela je Danica Todorov.
 
Jelica Rajačić Čapaković bila je i jedna od osnivačica ACIMSI "Centra za rodne studije" Univerziteta u Novom Sadu, ali i udruženja "Ženske studije i istraživanja". Zajedno sa prof. dr Svenkom Savić, godinama je radila u ovoj oblasti, a i sada joj prof. Savić uzvraća poštovanje inicijativom za formiranjem tematskog simpozijuma, posvećenog rodnim pitanjima, koji bi se održavao svake godine.
 
Kako je napomenula prof. Savić, reč je o produžetku jedne vizije i profesionalne časti koju saradnice i prijatelji Jelice Rajačić Čapaković imaju.
 
Reči hvale imale su i Milena Popović Subić, Marina Ileš, Vesna Šijački, Teodora Vlahović, a pozdrave su poslale Zorana Antonijević, Gordana Čomić, Spomenka Lazić, Branka Lazić, Sonja Lokar, Branislava Butorac, Ana Bu, Dubravka Valić Nedeljković, Gordana Stojaković...
  • Mile

    19.04.2018 15:02
    Dinamit žena

    Shimmy. Uzalu vam oči ako je um slepa.
  • @Shummy

    19.04.2018 09:36
    Mislim da ste u globalu u pravu, ali borbu za rodnu ravnopravnost su započele žene, što znači da su bile ugroženije od muškaraca - fizičko nasilje pre svega. Pošto su žene vekovima i duže bile izložene fizičkom nasilju od strane pojedinih, možda i brojnih pripadnika suprotnog pola, one su kao odbrambenu meru razvile razne oblike lukavosti i druge vreste psihološke osvete. Jednostavni princip akcije i reakcije. A šta je u ovom slučaju starije, koka ili jaje, teško je odgovoriti.
  • Shimmy

    19.04.2018 00:48
    @Petar
    Nepravda frustrira. Istinska ravnopravnost u svakom mogucem smislu izmedju polova ce se desiti tek kada polovi budu u potpunosti isti.
    Diskutabilno je da li bi stanovnistvo zaista zelelo istinsku ravnopravnost (pitanje dal bi to cak zelele i zene?). Ona prava, apsolutna ravnopravnost nije nuzno losa stvar, ali podrazumeva bas to, apsolutnu ravnopravnost u svakom mogucem smislu. I u dobru, i u zlu!

    Sve sto sam napisao u prosloj objavi je cinjenica a ne misljenje, ili pitanje pravnosti. Ukoliko zene zaista zele istinsku ravnopravnost, po svim navedenim pitanjima ce morati biti izjednacene.

    Ono sto nije prihvatljivo a to je "ravnopravnost", gde se ostavljaju privilegije zenskom rodu, a oduzimaju muske privilegije.

    Ja sam samo zeleo da istaknem da drustvo razlicito tretira muskarce i zene u razlicitim oblastima, ali nije uvek nepovoljnije za zene. Ne poricem da zene imaju probleme, bas kao i muskarci.

    Tesko je reci po kojim pitanjima u kojoj meri su ljudi u nasem drustvu ravnopravni...
    No argumenti i stavke koje sam naveo su primeri gde su zene u povoljnijem polozaju. I nije prihvatljivo biti "borkinja za ravnopravnost" ukoliko ne postoji zelja za izjednacavanje i u oblastima gde je vas pol u povoljnijoj poziciji.
    I dobro, moze "borkinja", ali evo licimerstva cak i u tom pokusaju... kako cemo zvati lopova zenskog roda? A ubicu zenskog roda? A lazova zenskog roda? Prevaranta zenskog roda? Ili zene eto ne umeju da kradu, lazu, varaju, itd?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti