Potrebno efikasnije kažnjavanje onih koji zagađuju sredinu i ugrožavaju zdravlje građana

Sav novac koji je Novi Sad u protekle dve decenije prikupio u svoj "zeleni fond", namenjen zaštiti životne sredine, a koji je utrošen u potpuno drugačije svrhe, bio bi dovoljan za izgradnju sanitarne deponije.
Potrebno efikasnije kažnjavanje onih koji zagađuju sredinu i ugrožavaju zdravlje građana
Foto: 021.rs
Umesto toga, Novi Sad ima gradsko smetlište koje narušava kvalitet života građana koji žive u njegovoj blizini, a koji imaju problema da prodaju svoju imovinu i presele se jer niko ne želi da kupi stan do deponije, istaknuto je na okruglom stolu Radija 021 o zaštiti životne sredine, na kojem su se okupili stručnjaci iz ove važne oblasti.
 
Srbija priprema svoju pregovaračku poziciju za otvaranje Poglavlja 27 (posvećenog zaštiti životne sredine) i, prema najavama državnog sekretara u Ministarstvu zaštite životne sredine Ivana Karića, biće spremna da otvori to poglavlje već sredinom, a najkasnije rkajem 2019. godine. Reč je o procesu koji će Srbiju koštati oko 11,5 milijardi evra u narednim godinama, a za novac će se oslanjati kako na sopstvena sredstva, tako i na novac iz fondova Evropske unije.
 
"Jako je bitno da svaki 'zeleni dinar' u budućnosti koristimo namenski jer od toga i zavisi da li ćemo moći da povlačimo ova sredstva. Problemi koje mi imamo su istorijski i najviše nas koštaju, kako zdravstveno, tako i finansijski, u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama i u industriji, a da smo novac koji je u poslednjih 20 godina potrošen na sanaciju štete uložili u dostizanje standarda i inovaciju, pola posla za pristup EU bio bi već urađen", naglasio je državni sekretar Ivan Karić na okruglom stolu Radija 021.
 
Upravo pre 20 godina, Grad Novi Sad počeo je da naplaćuje "ekološki dinar", naglasio je predsednik "Inženjera zaštite životne sredine" Igor Jezdimirović. On je pojasnio da otvaranje Poglavlja 27 za Srbiju ne znači samo formalno ispunjenje određenih direktiva i zahteva EU, već i nužnu promenu kvaliteta života, koju pravimo zbog nas - građana.
 
"Ne možemo da očekujemo da ćemo živeti dug i zdrav život ako živimo 500 metara od smetlišta, kupamo se u zagađenoj reci i udišemo zagađen vazduh. Trenutno Srbija odvaja mnogo više novca za sanaciju štete u vidu lečenja bolesti, koje su direktna posledica zagađene životne sredine i o kojoj ne postoji dovoljno jasna svest građana. Ni ne možemo da znamo kakve su tačno posledice po naše zdravlje od zagađenja životne sredine jer ne postoje precizni podaci. Postojali bi kada bi lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, dostavljale svoje podatke Agenciji za zaštitu životne sredine, ali to ne čini više od trećine opština. Zašto? Jer ih niko ne kontroliše, nema kazni", stava je Jezdimirović.
 
 
On dodaje da nije tačno da Srbija nema novca da uloži u zaštitu životne sredine, s obzirom da daje za raskošnu novogodišnju rasvetu i behaton.
 
"Kada građani budu shvatili da one koje su odabrali da ih predstavljaju na vlasti i u organima moraju da vuku za rukav da bi osnovne stvari uradili, onda ćemo tek krenuti u dobrom pravcu. Ono što svako od nas mora da očekuje od države je da obezbedi zdravu životnu sredinu, a samim tim i zdrav život. Poglavlje 27 to i kaže - ako želimo da sedimo za lepim stolom sa ljudima koji su shvatili šta znači zdrava životna sredina, moramo da učinimo nešto da to i obezbedimo", poručuje on.
 
Pomoćnik pokrajinskog sekretara u sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg poručio je na okruglom stolu Radija 021 da Srbija mora da se izbori za prelazne periode kako bi rešila najveće probleme, a deo njih odnosi se i na ponašanje vlasti i građana.
 
"Imali smo nedavno nemile scene zapaljenih strnjišta na zaštićenim područjima, poput Carske bare, što je izazvala ljudska ruka. Zakonom je zabranjeno paljenje na otvorenom, ali se građani toga ne pridržavaju, pa imamo vazduh pun zagađenih čestica. Ljudi moraju da shvate da zagađuju sopstveni život paljenjem strnjišta. Trenutno radimo na najboljem rešenju za čišćenje Velikog bačkog kanala i do 2023. godine, građani će biti svedoci čistog kanala i postaće svesni koliko im to znači za kvalitet života, te se nadamo da neće nastaviti da ga zagađuju. To se odnosi i na privredu, najvećeg zagađivača, kojoj objašnjavamo da je najbolje da se priključi na prečistače i prestane da zagađuje sredinu. Problem su dugački rokovi koje privreda ima da se usaglasi sa standardima EU i ona ne žuri", pojasnio je Erceg.
 
Pojedine firme na vreme su shvatile da moraju da poštuju eko-standarde i da, na primer, uvedu sopstvene prečistače ako žele da izvoze robu u Evropsku uniju, naveo je predsednik Ekološkog pokreta Vrbas Ratko Đurđevac. Kako je dodao, najveći takmac je trenutno država koja, osim što se ne trudi da samu sebe reguliše, ne ulaže ni naročite napore da reguliše druge zagađivače. 
 
"Osnovna 'žarišta' nisu u sektoru životne sredine već privrede, energetike, saobraćaja i što mnogi zaboravljaju, zdravlja. Kada bi postojali podaci o štetnosti svih izvora zagađenja po zdravlje građana u poslednjim decenijama, ti podaci bi se prvo iskoristili kao dokazi u sudskim postupcima protiv zagađivača i to bi dovelo do bankrota države. Javašluk je, zaista, izuzetan. Sama država mora da se suoči sa problemima i uspostavi sistem koji funkcioniše, a koji uključuje i uvođenje zaštite životne sredine u obrazovni sistem i primenu zakona - naročito kad određene zakone i pravilnike ne možete da primenite jer su prosto prepisani iz prakse EU", naveo je Đurđevac.
 
Potreban efikasniji sistem kažnjavanja
 
Kažnjavanje zagađivača bilo bi delotvorno kao što je delotvorno u, na primer, sektoru saobraćaja, smatra Igor Jezdimirović, koji to ilustruje na primeru vezivanja pojasa. Prema njegovim rečima ovakav sistem kažnjavanja funkcioniše jer se kazna za nevezivanje pojasa izriče momentalno, a naplaćuje u roku od nekoliko dana, te niko ni ne želi da rizikuje naplatu. Na isti način trebalo bi uspostaviti sistem kažnjavanja zagađivača, koji trenutno provode godine u sudskim postupcima iz kojih možda izađu sa prekršajnim prestupom i minornom novčanom kaznom. 
 
"Građanima bi moralo da bude na raspolaganju da naplate štetu koja je načinjena njihovom zdravlju i tek sa tim mehanizmom možemo govoriti o pravu i pravdi. S tim što prvo moramo raditi na edukaciji, da bi građani bili svesni da im je zdravlje zaista narušeno", naglasio je predsednik "Inženjera zaštite životne sredine".
 
I Ratko Đurđevac veruje u sistem kazni i napominje da su neke kompanije u njegovom rodnom Vrbasu uvele standarde jer im je bilo dosta krivičnih prijava i postupaka koje je pokretao Ekološki pokret Vrbas.
 
"Mi smo jedina nevladina organizacija koja ima 15 naplaćenih pravosnažnih sudskih presuda i zaista verujem da su imale uticaja na 'podizanje svesti' u firmama-zagađivačima. Za efikasan sistem kažnjavanja treba nam efikasna inspekcija, koja je u ovom trenutku potpuno degradirana - plata opštinskog inspektora je niža od plate komunalnog redara", poručio je Đurđevac.
 
Nemanja Erceg iz sekretarijata za zaštitu životne sredine napomenuo je da je najveći problem u sistemu kažnjavanja u činjenici da ne postoji zakonska zabrana obavljanja delatnosti kad se izrekne kazna nekom zagađivaču.
 
"U procesu smo revizije i oduzimanja dozvola za skladištenje i prevoz opasnog otpada u Vojvodini, ali je uz sav naš napor neophodno menjati određene stvari u zakonu kako ne bismo imali povratnike. Kada bi zagađivači odgovarali sopstvenom imovinom umesto imovinom kapitala, mislim da bi mnogi dva puta razmislili pre nego što zagade životnu sredinu", stava je Erceg.
 
Državni sekretar Ivan Karić naglasio je da oko određenih pitanja koja su od važnosti za rešavanje problema zagađenja sredine ne postoji konsenzus uključenih.
 
"Određeni broj organizacija smatra da Srbija ima kapacitet da tretira na svojoj teritoriji veliki procenat otpada i da taj posao treba da radi. S druge strane, postoje organizacije koje smatraju da ovakvi postupci nikako ne treba da se rade na teritoriji Srbije. Gde je tu konsenzus? Ono što je sigurno i u vezi sa čim se većina slaže je da se otpad može prerađivati i potom koristiti kao sirovina, jedino je bitno da po ovom i u svim drugim pitanjima dođemo do jedinstvenih dogovora i rešenja, kako su to druge države učinile", poručio je Karić.
----
Realizaciju članka i okruglog stola iz projekta "Živeti zdravo je moje pravo" finansijski je podržao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
  • Tokmak

    23.10.2018 18:34
    Uzalud
    Kako radi komunalna inspekcija nema šanse da se stanje popravi.
  • Liman

    23.10.2018 17:44
    Efikasnije kaznjavajte politicare oni najvise zagadjuju i nasu okolinu i nasu psihu pa ce sve doci na svoje..
  • Ali nigde kaoSatelit

    23.10.2018 17:31
    Očistite Satel. pijacu
    Gradjani moji, Satelićani - blokirajmo na 2 dana pijacu i da vidite kako će nam očistiti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti