Koliko je "mračni turizam" u redu?

Skoro svaki dan na internet sajtovima i društvenim mrežama mogu se naći informacije o neko "nesrećnom" sefiju fotografisanom na potpuno neprikladnom mestu.
Koliko je "mračni turizam" u redu?
Foto: Pixabay
Turisti sa svih strana sveta na društvene mreže postavljaju svoje fotografije, na kojima se smeju ispred kapija Aušvica ili poziraju u zarđalom zabavnom parku u Pripjatu, ukrajinskom gradu evakuisanom posle nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine. 
 
Prizori "mračnog turizma", i pored toga što za neke ljude mogu biti veoma uvredljivi, sve su prisutniji u sajber prostoru. Istina je, međutim, da su mesta velikih stradanja i patnje privlačila pažnju turista još mnogo pre nego što je selfi štap postao popularan.
 
Primeri iz istorije nisu ni nepoznati ni malobrojni. Turisti su, tako, pojurili u Getisburg još 1863. godine, neposredno posle najkrvavije bitke Američkog građanskog rata, dok je još mogao da se "omiriše" barut, ali i krv. 
 
Slavni Anton Pavlovič Čehov je 1890. godine postao prvi "gulag turista", kada je napustio Moskvu i krenuo u obilazak ruskog dalekog istoka, godinu dana pre početka izgradnje Transsibirske železnice. 
 
Od rimskog Koloseuma, preko mesta genocida u Ruandi, pa do Memorijala 11. septembra, "turistički lokaliteti smrti, katastrofa i sličnih grozota" oduvek su privlačili ljude, navodi britanski Institut za proučavanje mračnog turizma.
 
I dok sam pojam "mračnog turizma" nije nov, ponuda i načini na koji se on reklamira poslednjih godina, su sve raznolikiji. 
 
Posetiocima Cu Ći tunela, nedaleko od Ho Ši Mina, na primer, pruža se mogućnost da pucaju iz kalašnjikova, tokom obilaska poznatih podzemnih lavirinata Vijetkonga. 
 
Pojedni turisti koji posećuju Golansku visoravan u Izraelu, traže da obiđu ratnu zonu i da prisustvuju borbenim dejstvima i granatiranju. 
 
Problem ovde nije sam izbor destinacije, već namere koje stoje iza tog izbora.
 
I dok neki turoperateri ovakvim mestima pristupaju sa pažnjom koju ona zaslužuju, drugi nemaju problema sa tim da preuveličavaju, pa čak i izmišljaju činjenice o mestima masakra, terorističkih napada ili nukleranih katastrofa kako bi uvećali dramatični utisak samog mesta. 
 
Ma koliko njihova istorija mračna bila, ova mesta su nezaboravne istorijske ali i turističke lokacije, koje bi posetioce trebalo da podsećaju na strašne momente ljudske istorije i da budu katalizatori promena, jer svaki takav memorijal nosi u sebi snažnu antiratnu i duboko humanu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja

Airbnb zabranjuje kamere u stanovima za izdavanje

Digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata.

VIDEO: Grom udario u avion pun putnika

Pilot Itan Vest koji se u nedelju nalazio u blizini aerodroma u Vankuveru uspeo je da snimi kamerom svog telefona redak i opasan incident kada je grom udario u avion.

VIDEO: Izabran najgori aerodrom na svetu

Aerodrom Šarlroa, poznata destinacija niskotarifnih avio-kompanija zbog blizine Briselu, najgori je aerodrom na svetu po broju putnika, objavio je portal Business Financing.