Danas je Svetski dan životinja

Na današnji dan, u više od 100 zemalja sveta, organizuje se više od 1.000 događaja koji slave važnu ulogu životinja u životu čoveka.

Jedno od važnih pitanja koje se pokreće svakog 4. oktobra je njihova dobrobit.

U poslednjih 30 godina, stavovi čoveka o svesti životinja doživeli su veliki preobražaj.

Osamdesetih je bilo široko zastupljeno mišljenje da životinje predstavljaju samo skup refleksa, vođenih primitivnim, podsvesnim potrebama. Ideja o tome da životinje mogu da osećaju emocije nalik ljudskim bile su označavane kao sentimentalni antromorfizam.

Iako je bilo prepoznato da životinje osećaju bol, smatralo se da se on razlikuje od ljudskog. Za raliku od ljudi, životinjama tako nisu davani lekovi protiv bolova nakon određenih hirurških intervencija. Pošto nisu bile u stanju da vokalizuju to što im se dešava, veterinari su pretpostavljali da ne osećaju bol.

Danas se na životinjama primenjuju iste vrste medicinskih terapija kao na ljudima. Veterinari su u međuvremenu naučili da se životinje, kada su u bolovima, primire i budu tihe, na isti način kao što bi čovek pre u tišini preležao neku bolest ili teško stanje, nego vikao okolo.

Sličnost između čoveka i životinja u međuvremenu su potvrdili i brojni fiziolozi i biohemičari, koji su otkrili da su hemijske i neuronske veze u mozgu različitih vrsta često identične. Magnetna rezonanca pokazala je da se kod životinja i ljudi odvija ista vrsta električne aktivnosti u sličnim delovima mozga tokom ispoljavanja različitih osećanja i doživljavanja različitih iskustava.

Ipak, najveći napredak označila je Kembridžova deklaracija o svesnosti, koju je 2012. godine potpisao veliki broj prominentnih naučnika (farmaceuta, fiziologa, anatoma, neurologa). Reč je o specifičnoj naučnoj objektivnoj izjavi, prema kojoj većina životinja (uključujući sisare, ptice i brojne druge vrste) ima nivo svesti čoveka.

Takođe, ove godine u martu, Novi Zeland priznao je životinje kao bića sa osećanjima, a testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjama je zabranjeno. Ovo je samo jedan od pokazatelja da se životinje sve više tretiraju kao živa bića, a sve manje kao ‘predmeti’.

To dovodi do jednog vrlo važnog pitanja: kako nam je, s jedne strane, jasno da su životinje toliko slične nama, a s druge ih zatvaramo u farme i zoološke vrtove, gde ceo život neretko provode u agoniji? Za određeni deo ljudske populacije ova vrsta samozavaravanja postala je neprihvatljiva, pa se sve veći broj ljudi okreće veganskoj i vegeterijanskoj ishrani.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Pavlov ne bi bio iznenađen: Psi nas razumeju

Nova studija o moždanim talasima, objavljena u časopisu "Current Biology", ukazuje na to da slušanje imena njihovih omiljenih igračaka kod pasa aktivira memoriju za objekte sa kojima su povezani.