Gana traži od zapadnih sila odštetu za ropstvo

Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija glasaće o rezoluciji koju je predložila Gana, gde zahteva odštetu za „najstrašnije zločine u istoriji čovečanstva".
Skinca afričkih robova
Universal Images Group via Getty Images
Oko 12 do 15 miliona Afrikanaca je odvedeno u ropstvo tokom kolonijalne ere

Ropstvo je „najstrašniji zločin u istoriji čovečanstva" i Gana zahteva odštetu, kaže Samuel Okudzeto Ablakva, šef diplomatije ove afričke države, za BBC uoči glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN).

Članice ovog tela će glasati o rezoluciji koju je predložila Gana, kako bi prepoznale transatlantsko robovlasništvo „najozbiljnijim zločinom protiv čovečnosti".

Predloženo je da se članice Ujedinjenih nacija, u kojima je robovlasništvo bilo na snazi, izvine i isplate novac na ime odštete.

Verovatno će biti država koje će se tome usprotiviti, poput Velike Britanije koja godinama odbija da plati odštetu, tvrdeći da današnje institucije ne mogu da budu odgovorne za greške koje su se davno desile.

Ali, u predlogu rezolucije, koju podržava Afrička unija, tvrdi se da je to put ka izlečenju i pravdi.

„Želimo pravdu za žrtve i podršku za ispravne ciljeve poput obrazovanja, obuka kojima ljudi mogu da steknu veštine i zadužbinarskih fondova", kaže Ablakva za BBC.

Gana prilikom sastavljanja rezolucije nije pokušala da prikaže njen bol većim od bola drugih zemalja, već je jednostavno sakupila istorijske činjenice, tvrdi on.

Između 1500. i 1800. godine u Africi je zarobljeno između 12 i 15 miliona ljudi, koji su odvođeni u Južnu i Severnu Ameriku, gde su kao robovi bili izloženi prisilnom radu.

Procenjuje se da je tom prilikom stradalo dva miliona ljudi.

Samuel Okudzeto Ablakva
AFP via Getty Images
Samuel Okudzeto Ablakva traži odštetu i pravdu za robstvo ljudi iz Afrike u Južnoj i Severnoj Americi

Gana, jedna od država kroz koju prolaze ključni trgovački putevi, već dugo najglasnije govori o odšteti za ropstvo.

„Strukture" i „nejednakost" nastale tokom robovlasničkog perioda postoje i danas, smatra Ablakva.

„Činjenica da mnoge generacije i dalje pate zbog isključenosti, a rasizam nastao transatlantskim ropstvom zbog kojeg su milioni ostali razdvojeni od njihovog kontinenta i ostavljeni u siromaštvu", dodaje.

Rezolucijom se zahteva i vraćanje kulturnih artefakata u zemlje porekla, jer su tokom kolonijalne ere pokradeni.

„Želimo da nam se vrate svi ti ukradeni artefakti, koji su naše nasleđe, kultura i imaju duhovni značaj za nas.

„Svi ti predmeti koji su vekovima kradeni u kolonijalnoj eri treba da se vrate", kaže šef diplomatije Gane.

Predsednik Gane Džon Dramani Mahama nazvao je rezoluciju „istorijskom" i smatra da je „ključna za borbu protiv zaborava".

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

You may also be interested in:

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zare

    25.03.2026 22:29
    Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu u stanju da reše ni aktuelna dogadjanja a kamoli neke istoriske nepravde kojih je bilo svuda po tadašnjem svetu.
  • Nwankwo Kanu

    25.03.2026 19:16
    Gluposti, kao i da mi trazimo danasnje Turke za odstetu za danak u krvi. Na kraju krajeva, ropstvo, koliko god uzasno i monstruozno bilo, je posledica lokalnih plemenskih sukoba - najjaca plemena na danasnjem podrucju Gane su ta koja su hvatala a potom i prodavala pokorena plemena trgovcima robljem. Asanti pleme je prednjacilo u tome. Ako ce traziti odstetu mogu da traze od lokalnih poglavica prvo.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Ishrana dece sa autizmom: Borba za svaki zalogaj

Među decom sa autizmom, 70 odsto ima specifične odnose prema hrani. Tri mame govore za BBC na srpskom kako su se nosile sa ovim izazovom, koji je u nekim trenucima bio 'najstresniji deo spektra'.