Srbija prepuna krntija
Nedavno je u Nemačkoj profesor istorije nauke i tehnike u jednoj srednjoj školi predložio da učenici u okviru ogledne nastave umesto specijalizovanih muzeja posete Srbiju.
Foto: 021.rs
Obrazloženje je da bi u "zemlji na brdovitom Balkanu" ne samo gledali (pra)stare modele automobila, već bi mogli i videti kako starudija funkcioniše u redovnom saobraćaju.
Mada do realizacije plana nije došlo, vredi priznati da je profesor ne samom ispoljio smisao za "crni humor", već je i ukazao na neugodnu činjenicu da je "lider Zapadnog Balkana" prepun krntija kojima se hvale ne samo njihovi vlasnici već povremeno i političari.
Tako je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, istina tek u dva maha, kao potvrdu rastućeg standarda istakao da sve češće "prosečna porodica ima dva automobila".
Evropski otpaci
Problem je u tome što, tačnije rečeno, srpska porodica ima dve krntije od kojih se često i ne zna koja je starija. Istina, poslednjih godina ubrzano se povećava broj automobila u Srbiji i krajem 2023. godine bilo ih je registrovano više od 2,3 miliona, odnosno 51.000 više nego godinu dana ranije.
Sličnim ritmom povećava se broj automobila već desetak sezona, a razlog je što se usled prelaska na električna vozila Evropljani oslobađaju starih automobila na fosilna goriva, pogotovo "dizelaša".
U prvo vreme polovnjaci su iz razvijenih država preprodavani na jug i istok Starog kontinenta, međutim i ove zemlje počele su da ograničavaju, potom i zabranjuju uvoz prastarih vozila, posebno standarda Euro 3 i Euro 4. Tako je i BiH pre pet godina zabranila uvoz automobila klase Euro 4, koja su se proizvodila između 2005. i 2009. godine, nakon čega se u evropske zemlje mogu uvesti samo novija vozila. Inače, evropski proizvođači trenutno proizvode automobile klase Euro 6 i uskoro će preći na još savršenija vozila.
Izbori i uvoz starudije
Tako je Srbija ostala jedina zemlja u koju je moguće uvesti vozilo i standarda Euro 3, čije proizvodno vreme isteklo još 2005. godine. Još samo Crna Gora dopušta uvoz ovolike starudije, ali će i oni 1. jula zabraniti ovakvu mogućnost.
Srbija je, takođe, planirala da zabrani uvoz ruina 1. januara 2024. godine, ali se, kada se počelo intenzivnije pričati o izborima, krajem prethodne godine odustalo od te namere. To je, inače, četvrti put kako se odlaže zabrana, pa Srbi i dalje za dve, tri hiljade evra mogu da nabave isluženo evropsko vozilo.
Nevolja je što je sa rastom uvoza polovnjaka došlo i do osetnog porasta starosti automobilskog voznog parka. Tako sada Srbi voze najstarija vozila, prosečna starost automobila registrovanog u Srbiji je dostigla 17,8 godina, dok je prosečna starost vozila u Evropi 11,2 godine. Podsetimo se, pre deset sezona prosečna starost vozila u Srbiji je iznosila 15,3 godine.
Samo sedam odsto
Možda je još veća nevolja što se povećava broj izrazito starih vozila, iznad 12 godina. Takvih je u Srbiji 74 odsto ukupnog voznog parka, dok u Evropi na "matorce" otpada manje od četvrtine svih vozila. Kako je u Srbiji tokom prva četiri meseca ove sezone kupljeno 9.714 novih automobila, 2.665 više nego lane u istom periodu, moglo bi se pomisliti da Srbi podmlađuju vozni park. Vraga, u nas je tek sedam odsto automobila mlađih od šest godina, dok je takvih u Evropi čak 44 odsto, gotovo svaki drugi.
Koliko su Srbi uporni u praksi da za sitne pare uvoze ono što Evropljani kao istrošeno odbacuju pokazuje i statistika za prva četiri meseca tekuće sezone. Stanovnici su uvezli čak 43.290 polovnih automobila, od kojih je 68 odsto prastarih dizelaša. Upravo ona kategorija vozila prema kojoj su, kao ekološki najspornijoj, u Evropi najstroži. Važno je samo što jeftinije kupiti vozilo, srpski propisi dopuštaju upotrebu i najgore starudije.
Smrt od zagađenja vazduha
U Evropi je drugačije, neprekidno se povećavaju standardi da bi se vozila mogla naći na evropskim putevima. Tako je i nedavno Unija pojačala kriterijume u vezi sa emisijom izduvnih, odnosno štetnih gasova.
Ovoga puta pooštreni su kriterijumi u vezi i sa drugim otpacima koje automobil tokom funkcionisanja emituje. Tako se poprilično povećava kriterijum za emisiju guma prilikom trenja sa asfaltom, odnosno prilikom upotrebe kočnica.
Novi kriterijumi stupaju na snagu već novembra 2026. za putnička vozila, dok će početak važenja za autobuse i kamione biti dve godine kasnije.
Razlog zašto Unija sve oštrije i ubrzanije povećava kriterijume emisije štetnih gasova i čestica je medicinske prirode. Sve više se umire od posledica zagađenja vazduha u čemu emisije iz vožnje automobilom igraju značajnu ulogu. Tako je lane u Evropi od posledica zagađenja vazduha umrlo preko 75.000 ljudi, pa su u Briselu odlučili da još više porade na ekološkom poboljšanju.
U Srbiji, pak, se drugačije razmišlja. Jeste da je i ovde lane od zagađenja umrlo preko 12.000 ljudi, ali ovdašnjim političarima i lokalnoj javnosti je, izgleda, najvažnije da se hvale sa "dva automobila u prosečnoj porodici".
Makar i po cenu zdravlja nacije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
3
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
36
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
23
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
30
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
5
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Komentari 46
gradjaninX
Silver
Ljubomir
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar