Nemačka auto-industrija bi mogla da uđe u ozbiljnu krizu: Kako će to uticati na Srbiju
Kompanija Volkswagen objavila je planove za smanjenje troškova, koji predviđaju i potencijalno zatvaranje fabrika u Nemačkoj prvi put u istoriji.
Foto: Pixabay
Prethodno je i ZF, jedan od najvažnijih proizvođača auto delova u toj zemlji, saopštio da planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Najavom ukidanja nekoliko nekoliko sporazuma u vezi sa dogovorom od pre trideset godina koji je trebalo da obezbedi radna mesta do 2029. godine, Volkswagen rizikuje da uđe u ozbiljan obračun sa sindikatima.
Dok se najvažnija industrija u Nemačkoj bori za svoju budućnost, profitna marža Volkswagena je pod pritiskom zbog otežanog prelaska na električna vozila, a mnogi smatraju da je upravo zakasneli prelazak na električna vozila uzrok smanjenja profita.
Međutim, otpuštanje radnika u VW-u je teže sprovesti nego u drugim kompanijama. Polovinu mesta u nadzornom odboru kompanije drže predstavnici radnika, a nemačka država Donja Saksonija, koja poseduje 20 odsto udela, često je na strani sindikalnih organa.
Predstavnici zaposlenih najavljuju žestok otpor u slučaju da dođe do otpuštanja. Stanje u Volkswagenu prati stanje nemačke privrede u celini, a stručnjaci očekuju višegodišnji oporavak.
Stanić: Kriza još nije toliko duboka
Bojan Stanić iz Privredne komore ocenjuje da aktuelna kriza u Nemačkoj još nije toliko duboka, navodeći da se privreda te zemlje trenutno nalazi u stagnaciji.
"Imajući u vidu da će ove godine biti zabeležen vrlo blag rast privrede od nekih 0,1 odsto, to je praktično stagnacija. Opet, sa druge strane, u srednjem roku se vide stope rasta od jedan odsto do 1,5 odsto na godišnjem nivou, što samim tim smanjuje prostor za dodatni rast našeg izvoza kada govorimo o tržištu Nemačke", objašnjava Stanić.
Dodaje i da je naša privreda "usko povezana" sa nemačkom auto-industrijom, navodeći da su najznačajniji izvozni proizvod naše zemlje, pored određenih sirovina, upravo auto-delovi - gume, kablovi...
Ističe i da je činjenica kada su tako niske stope rasta u Nemačkoj - kada postoji tako niska tražnja za našim proizvodima koje izvozimo u tu zemlju - samim tim se, kako kaže, smanjuje potencijal što negativno utiče na nas. I ukoliko se nešto krucijalno ne promeni u auto-industriji Nemačke, ne može biti izvor dugoročnog rasta srpske privrede.
Stanić navodi da oko 500 privrednih društava u Srbiji radi u okviru proizvodnje auto-delova.
"Oni zapošljavaju blizu 100.000 ljudi. Dakle, to je značajan broj, ako uključite i dobavljače tih kompanija, onda svakako ta cifra zaposlenih postaje značajno veća i značajnija za privredu Srbije. Međutim, kada govorimo konkretno, najznačajnije izvozno tržište u ukupnom izvozu auto-delova jeste ubedljivo Nemačka", ukazuje sagovornik Euronews Srbija.
Prelivanje moguće kroz par godina
Stanić ne odbacuje mogućnost da je kompanija otpuštanjem radnika želela da upozori nemačku vladu da je neophodno hitno pomoći subvenicijama auto-industriju, kako bi zadržali konkurentnost.
"Ne samo sada na međunarodnom tržištu, nego i na tržištu same Nemačke, posebno kada su u pitanju hibridni automobili i oni koji su potpuno na električni pogon. E sad, sa druge strane, ako govorimo šta je realnije, realnije je da ukoliko se zaista ta kriza u Nemačkoj produbi, da u jednom momentu oni krenu da seku tamo gde uslovno rečeno njih manje boli. A to je pre svega u drugim zemljama, dakle van članstva Evropske unije, da krenu sa određenim smanjenjem proizvodnje i tako dalje", kaže Stanić.
Međutim, on naglašava da je to jedna dugoročnija mera.
"To trenutno nije izgledno da se u kratkom roku desi u Srbiji, te samim tim ne postoji bojazan u kratkom roku da će doći do problema, ali svakako da postoji zabrinutost kada govorimo o dugoročnoj poziciji auto-industrije u Nemačkoj, što samim tim povlači situaciju u Srbiji i drugim zemljama koje gravitiraju u tom smislu ka Nemačkoj", objašnjava Stanić.
On ističe da postoje tri ključna problema u tom sektoru.
"Prvi, kratkoročni problem, jesu skupi energenti. Bez obzira što je cena energenata pala značajno, ona je i dalje iznad dugogodišnjeg proseka koji je davno bio u prošlosti. S druge strane, ono što takođe predstavlja kratkoročni, ali i srednjoročno izražen problem, jeste gubljenje konkurentnosti u tehnologiji. A ono što je najveći problem u smislu dugog roka, jeste problem sa radnom snagom. Imajući u vidu da je stanovništvo u Nemačkoj, kao i naravno u Srbiji, starije - stopa fertiliteta u Nemačkoj je ista kao što je u Srbiji - a opet sa druge strane pokušava se uštedeti u kratkom roku na radnoj snazi koja predstavlja dugoročno najveći problem. Dakle, imate jednu paradoksalnu situaciju, ali to je jedan začarani krug problema koji se prelivaju jedan na drugi", objašnjava Stanić navodeći da ukoliko ne postoji sistemsko i održivo rešenje, posledice će osetiti cela EU, ali i druge zemlje.
Ceo tekstu Euronews Srbije čitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?
08.11.2025.•
0
Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.
Drva po povlašćenim cenama: Penzioneri i socijalno ugroženi mogu kupiti po nižoj ceni
08.11.2025.•
1
Komercijalni direktor "Srbijašuma" Aleksandar Šalipur rekao je danas da je u tom preduzeću kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV-om, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta.
Sekundarne sankcije NIS-u: Devet meseci posledica za tržište i privredu
08.11.2025.•
9
Devet meseci pretnji sankcijama Naftnoj industriji Srbije, tokom kojih je kompanija obavljala delatnost u skladu sa posebnom licencom Ministarstva SAD, ostavile su vidljive posledice po njene poslovne rezultate.
Bugarska preuzela kontrolu nad rafinerijom Lukoil
07.11.2025.•
8
Bugarski parlament je danas doneo zakon kojim se pod državnu kontrolu stavlja rafinerija ruske grupe Lukoil u Burgasu, na Crnom moru.
Kompanija Gunvor odustala od preuzimanja Lukoila
07.11.2025.•
5
Kompanija Gunvor Group, jedan od najvećih svetskih trgovaca naftom i gasom, povukla je svoju ponudu za međunarodnu imovinu ruske naftne kompanije Lukoil.
Mesarović: Kineska firma planira da zaposli preko 3.000 ljudi u Srbiji
07.11.2025.•
11
Kineski tekstilni gigant "Guan Nan" dolazi u Srbiju i zaposliće 3.000 ljudi, potvrdili su predsednik grupacije Caj Šoking i ministarka privrede Adrijana Mesarović posle sastanka u kineskoj opštini Kećao.
Rat za retke minerale
07.11.2025.•
3
Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.
Nisan prodaje sedište firme, otpušta 15 odsto zaposlenih
06.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Nisan saopštio je danas da prodaje sedište kompanije u Jokohami za oko 540 miliona evra, ali i da će je kasnije zakupiti.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju veće oko šest odsto nego godinu dana ranije
06.11.2025.•
2
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine veće su 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
BDP Srbije veći dva odsto
06.11.2025.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.
Od 1. januara se menjaju naknade za registraciju i druge usluge APR-a: Ovo su detaljni iznosi
06.11.2025.•
3
Od 1. januara 2026. godine važiće nove naknade za registraciju i druge usluge koje pruža Agencija za privredne registre (APR).
Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju
06.11.2025.•
0
AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.
U Turskoj otkriveno nalazište zlata vredno 1,7 milijardi dolara
06.11.2025.•
2
Rudarska kompanija Erdemir je objavila da je u turskoj provinciji Sivas otkrila oko 424.000 unci zlata čija se vrednost procenjuje na 1,7 milijardi dolara.
Direktor Gunvora: Moguće nestašice goriva ako ne dođe dogovora o kupovini Lukoil-a
05.11.2025.•
2
Evropa bi mogla da se suoči sa problemima u snabdevanju gorivom i gubicima radnih mesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne aktive Lukoila za oko 22 milijarde dolara.
Vučić: Rusi traže rešenje za NIS, više rade oni nego mi, srećan sam što su ozbiljno shvatili situaciju
05.11.2025.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija traži rešenje za NIS i da se nada pozitivnom ishodu.
Trenutno stabilno snabdevanje tržišta Srbije naftnim derivatima
05.11.2025.•
3
Aktuelna situacija u vezi sa snabdevanjem tržišta naftnim derivatima razmatrana je na sastanku stalnog radnog tela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru.
Fondacija Centar za demokratiju: Srbija ekonomski ranjiva, hiljade radnika ostaju bez posla
04.11.2025.•
4
Fondacija Centar za demokratiju (FCD) upitala je danas kakav je program države za ublažavanje posledica ekonomske nestabilnosti.
Javni dug Srbije na kraju septembra 38,11 milijardi evra
04.11.2025.•
8
Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz budžetske rezerve 500 miliona dinara za "Expo 2027"
04.11.2025.•
5
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
"Parkirajte na otvorenom, dalje od objekata": Stelantis povukao vozila zbog opasnosti od požara
04.11.2025.•
2
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Komentari 9
predrag
Pa ko se primi na to. Kao sto se SRB primla, da li zato sto su nam ekonomisti nepismeni ili je vrh podmicen ili udrobljeno.
Rezultat je isti – privreda unistena, nema je.
U stvari Zapad radi sasvim suprotno. Nije mu osnovni zakon slob.trziste, da ako su losiji npr od Kineza u nekoj tehnologiji, odma’ to raspuste i kako nama nasa vlast rece, da narod ide da gaji svilene bube i plete dzempere.
Najvaznija stvar im je podrzati svoj naucno-tehnoloski razvoj – bez njega bi bili kao mi sada ili Afrikanci – samo za pevanje i loptu.
Samo je bitan naucno-teh progres. Npr mobilna mreza, ne samo sto nece da kupe bolju kinesku, nego vrse pritisak na zemlje kakvi smo mi, da ni oni ne kupe !! Podmicuju, svrgavaju vlade (kao sto su nedavno hteli brazilsku), prete, vode ratove, sve sa tim ciljem, da drugoga onemoguce, a svoje prodaju.
Kanada uvodi carine 100% na kineske el.aute.
Smisljaju kojom politickom ‘konstrukcijom’ da ometaju zemlje da kupe bolji kineski putnicki avion C919 od B737Max.
Evropsi Erbas je trebao pre vise decenija da propadne u konkurenciji sa amer.Boingom pa je EU rekla da ce da pomogne kompaniji kako EU ne bi tehnoloski zaostajala ..
Tara
@omg
Takve stvari NE POSTOJE na zapadu. Ima preuzimanje, prodaja, zatvaranje i otpuštanje. Auto industrija im je propala, prevaziđena, zastarela i na kraju krajeva potisnuta od strane kineskih auto kompanija. WV-u nije cilj da se vozi po Nemačkoj nego po celom svetu kao do sada ali to je istorija WV niti bilo šta od evropske auto industrije ili je već isterano iz ostatka sveta van evrope a to malo što nije biće u narednih 5 godina. Ostaju im samo njihova unutrašnja tržišta a to je sledeće što će stradati.
Ako iko misli da nije tako neka pogleda 50 najvećih proizvožača automobila, neka prebroji koliko ih je kineskih i nek konačno shvati da svet nije evropa. A to se upravo desilo evropskoj autoindustriji.
Pr
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar