Država gleda kako NIS polako propada: Ima li vlast uopšte plan B?
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema Naftnoj industriji Srbije odložene su peti put krajem jula, pa je država dobila još mesec dana nesmetanog poslovanja jedne od najznačajnijih strateških kompanija u zemlji.
Foto: 021.rs
Međutim, situacija koja traje već skoro pola godine počela je da škodi kompaniji koja je objavila da je u prvih šest meseci imala najlošiji finansijski rezultat, odnosno neto gubitak od 3,6 milijardi dinara, što je najlošije poslovanje još od pandemijske 2020. godine.
Inostrane avio kompanije prekinule su da od NIS-a kupuju gorivo na beogradskom aerodromu.
Veliki sistemi poput OMV-a i MOL-a takođe su prekinuli otkup prerađenih naftnih derivata iz rafinerija NIS-a i započeli da ih uvoze iz Mađarske, Rumunije i Hrvatske.
Ekonomisti sa kojima je Nova ekonomija razgovarala smatraju da je posledica objave da NIS prodaje svoju imovinu u Bugarskoj rezultat pritiska zapadnih država na vlasti te zemlje da "isteraju" ruski energetski kapital iz svog dvorišta.
Ekonomista Milan Kovačević smatra da će Srbija na kraju popustiti pod zapadnim pritiskom i morati da pronađe način da neutralizuje ruski kapital u NIS-u.
"NIS se jako proširio u okruženju gde ima svoje ćerke firme i pitanje je šta će sada biti s tim. Evo, u Bugarskoj prodaju imovinu što je verovatno posledica pritiska SAD i Evropske unije na Vladu Bugarske. Verovatno ćemo i mi uskoro morati da i sami sledimo politiku Evropske unije prema Rusiji. Kada se to desi, onda će očigledno i ovaj problem biti rešen na neki način. Ovo odlaganje sankcija daje još prostora, ali ako ga ne bude više onda ćemo konačno videti da li predsednik Srbije zaista želi da istinski ima dobre odnose sa Rusijom ili će možda i on prihvatiti neke vrste sankcija. Slično je bilo oko Kosova. U početku je bilo veliki problem, ali kad je Vučić sve to posvršavao, kada praktično više ne možemo ni primirisati Kosovu, onda se više o tome ni ne priča, niti ima problema", objašnjava Kovačević.
Napominje da je greška napravljena pre više od 15 godina kada smo naftnu industriju dali u ruke drugoj zemlji po jeftinoj ceni.
"Mislili smo da će blagodet da nam donese Južni tok zbog koga smo NIS dali ruskoj strani ispod cene, ali to je bila greška koja se sada ne da lako popraviti. U jednoj proceni sam i ja učestvovao i bilo je jasno da se NIS daje prejeftino. Sada je jedna mogućnost da prihvatimo neke sankcije prema Rusiji, i to može doneti delimični povraćaj na staro. Prihvatili bi Amerikanci i Evropa neka odstupanja prema Rusima u vidu poslovanja NIS-a, kao što i Mađarima dozvoljavaju određena odstupanja u vezi sa trgovinom energenata s Rusijom. Druga stvar je da ako ostanemo čvrsto pri ovome sada, onda možemo dobiti sankcije koje mogu znatno uticati na još lošije poslovanje kompanije. Treba imati na umu da mi neke sankcije Amerike već imamo i da one veoma otežavaju poslovanje NIS-a", dodaje Kovačević.
Kako ističe, zabluda je državnog vrha da će nam velike sile tek tako izaći u susret kada je u pitanju poslovanje NIS-a.
"Kod nas je problem što predsednik održavajući veze s većim silama misli da na osnovu ličnog prijateljstva nešto može da postigne, ali to nema veze. Problem je što neko misli da mi možemo postati deo Kine na principu: dva režima – jedna zemlja. Velika je glupost što očekujemo da mi možemo biti izuzetak. Isto je i u situaciji sa NIS-om. Država za sada samo gleda kako se NIS urušava, a nešto će morati da se preduzme u narednom periodu ako misli da to zaustavi", zaključuje Kovačević.
Državna strategija: Hajde da molimo Amerikance
Ekonomista i profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević tvrdi da je "problematično što NIS-u stoji mač nad glavom, te svaki mesec mora da se osvrće da li će stupiti na snagu američke sankcije".
"Ne znam koliko će dugo NIS moći da posluje pod ovakvim okolnostima i ovakvim pritiskom. Bilo je za očekivati da će posledice postojati. Ja sam saznao i da imaju problema i sa određenim bankama u regionu. Kompanije koje sarađuju sa NIS-om, naročito u Rumuniji i Bugarskoj, sada imaju određeni reputacioni rizik da dalje posluju sa njima. To što sankcije nisu potpuno stupile i što se odlažu, što je stvar trenutka, dugoročni je rizik. NIS je kompanija koja je završila veliki deo investicionih ciklusa u prethodnom periodu, ima podršku države u svakom pogledu i drži značajan deo tržišta. Faktički ovo tržište i dalje zavisi od njih. Posledice u slučaju sankcija možda ne bi bile katastrofalne, ali bi svakako bile velike", objašnjava Radosavljević.
On smatra da je očigledno da Rusi neće prodati NIS, ali da treba raditi na modelima mogućeg "prijateljskog preuzimanja".
"Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, rekao je pre neki dan da Rusi nisu zainteresovani da prodaju NIS. I to je jasno. Njima to finansijski ne znači ništa, a politički im znači mnogo. Rusi usred rata gube milijarde i milijarde, a ne znači im praktično ništa da li će još koju da izgube na slučaju NIS-a u Srbiji. Strategija 'hajde da molimo Amerikance za odlaganje sankcija' za sada radi, ali pitanje je dokle će raditi. Rusi su, znači, rekli da neće da prodaju NIS i ta mogućnost je znači otpala. Tom temom se više ne treba baviti", kaže on.
Dodaje da imamo i dalje dve mogućnosti.
"Jedna je da se u slučaju sankcija dogovori prijateljsko preuzimanje i privremeno upravljanje kompanijom od strane države Srbije. Postoji mnoštvo slučajeva u Evropi gde je infrastruktura Gasproma preuzeta od strane država na upravljanje, kao što su na primer Gaspromova skladišta u Nemačkoj. Imamo i primere gde su zapadne kompanije, poput Renoa, dale svoje fabrike na upravljanje Rusima uz mogućnost da se sve vrati na staro kada se završi rat. Mislim da je to u ovom trenutku najbolje rešenje za obe strane, ali ako ne bi bilo izvodljivo onda država svakako ne bi smela da dozvoli da jedno takvo strateško preduzeće propadne, ode u stečaj ili šta god", kaže Radosavljević.
Kako napominje, drugo rešenje u vidu "neprijateljskog preuzimanja" bilo bi loše, ali jedino moguće u slučaju da država iscrpi sve ostale mogućnosti.
"Druga opcija bi podrazumevala da država posebnim zakonom ili aktom preuzme upravljanje nad kompanijom i da ubedi američku stranu da je to istinito, da Rusi više ne upravljaju, kako bi sankcije bile ukinute. Mnoga tržišta u potpunosti zavise od NIS-a, poput poljoprivrede ili Petrohemije. Postoje sektori koji bi bili potpuno ugroženi u slučaju nastupanja sankcija. Na jesen će biti ponovo radovi u poljoprivredi, pa je tada tražnja za naftom povećana. Mogu samo da zamislim šta bi tada radile neke velike kompanije, poput na primer Delta agrara, i siguran sam da ne bi sedele skrštenih ruku već bi tražile od države da hitno reši takvu situaciju", smatra Radosavljević.
Ima li država uopšte Plan B?
Radosavljević zaključuje da nije dobro što država još uvek nije izašla u javnost sa takozvanim Planom B, odnosno šta će učiniti ako sankcije ipak stupe na snagu.
"Bilo bi dobro da država već sada podigne svest, da se zna šta će tačno da uradi, da postoji plan u slučaju uvođenja sankcija i da ga iznese. Bilo je više nego dovoljno vremena da se razrade svi scenariji i pripremi čak i za najgori, a to je uvođenje sankcija NIS-u. Nije dobro ni za privredu da postoji utisak da država ustvari nema plan za dan posle. Meni se čini da sa svakim odlaganjem jesmo sve dalje od sankcija, ali to je samo moj lični utisak. Država mora biti spremna za svaki scenario", kaže Radosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
3
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
5
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Komentari 20
Nikola NS
Naravno nipošto da oobovo dube naš pa da svi pljačkaju već odmah prodaja i mirna Bačka
Novosadjanin
- A zna li uopšte napredno-radikalska "vlast" šta je to *plan* !? I *planiranje* takodje !? Utisak je da vrsta i stepen njihovog obrazovanja ne dobacuje dotle...
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar