Najavljeno da Srbija dobija fabriku AI: Zašto baš naša zemlja i imamo li dovoljno stručnjaka?
Dok se u Srbiji zatvaraju tradicionalne fabrike, najavljuje se otvaranje fabrike veštačke inteligencije.
Tu investiciju je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom Investicionog foruma "Zapadni Balkan - Evropska unija" u Tirani. Postrojenja bi trebalo da budu izgrađena u Srbiji i Severnoj Makedoniji.
Naučna savetnica Instituta za fiziku u Beogradu i liderka za veštačku inteligenciju u kompaniji "Reputeo" Marija Mitrović Dankulov kaže za Insajder da će ta inicijativa omogućiti Srbiji da se aktivno uključi u evropski sistem veštačke inteligencije i ubrza razvoj inovativnih rešenja.
"Fabrike veštačke inteligencije su sistemi koji imaju i infrastrukturu i čitav razvijen sistem tih pratećih usluga koje omogućavaju da se jedno rešenje u oblasti veštačke inteligencije razvije bukvalno od početka do kraja. Od pravljenja data setova na kojima će se ti algoritmi testirati do njihove evaluacije i, praktično, oslanjanja u produkciji. Evropska unija je u poslednjih malo više od godinu dana osnovala 19 fabrika. Međutim, deo zemalja prosto nema toliko novca da bi uložio u toliku infrastrukturu. U te zemlje spada i Srbija, tako da je Evropska unija, da bi pomogla razvoju veštačke inteligencije i u ovim zemljama, imala poziv AI fabrike Antene, gde smo mi dobili taj poziv; mi se u suštini povezujemo s tim velikim fabrikama i srpska Antena će se povezati s fabrikom u Grčkoj i fabrikom u Italiji", rekla je Mitrović Dankulov.
Na pitanje Insajdera zašto je Unija izabrala da u Srbiji napravi fabriku veštačke inteligencije, Mitrović Dankulov kaže da Srbija ima dosta ljudskog kapaciteta.
"Imamo istraživačke institute, univerzitete i fakultete koji se bave razvojem rešenja u oblasti veštačke inteligencije na različitim nivoima. S druge strane, imamo i dosta jaku IT industriju koja takođe radi na razvoju i ovde je negde ideja da se pomogne povezivanje te dve grane u Srbiji, ali i njihovo povezivanje s istim ekosistemima u Grčkoj i Italiji i da se na taj način praktično omogući brži i bolji razvoj različitih rešenja u oblasti veštačke inteligencije", kaže sagovornica beogradskog medija.
Kada su u pitanju oblasti u kojim bi fabrike veštačke inteligencije trebalo da pomognu, Mitrović Dankulov kaže da su odabrane četiri oblasti.
"Mi mi smo odabrali četiri oblasti - to su kultura i jezik, zdravstvo, zaštita životne sredine - odnosno okolina i energetska efikasnost. Najviše ćemo se u ovoj oblasti razvijati - od setova podataka do, da kažemo, rešenja u oblasti veštačke inteligencije, ali ove oblasti se nekako naslanjaju i na sajber bezbednost, pa ćemo imati i u toj oblasti određenih rešenja, tako da će biti tu i drugih oblasti, ali ove četiri su najvažnije", kaže Mitrović Dankulov.
Na pitanje kako će srpske kompanije koristiti AI infrastrukturu koju će EU postaviti u Srbiji, Mitrović Dankulov odgovara da će Srbija će kroz svoju AI fabriku razviti data setove, razviti različita rešenja koja će biti otvorena.
"Biće otvoren pristup našim malim i srednjim preduzećima i startapovima, ali i velikim preduzećima. Oni će to moći da koriste besplatno. Ali, pored toga, Evropska unija kroz AI fabrike nudi i pristup infrastrukturi za koju će naša industrija moći da aplicira i da iskoristi, što će dodatno pomoći da pojačaju kapacitete i da na taj način brže razvijaju svoja rešenja i brže ih dovode do tržišta", navodi ona.
Postavlja se pitanje ima li Srbija dovoljno stručnjaka koji bi mogli da rade u AI fabrici.
"Da, inače ne bismo dobili AI fabriku, jer je to bio jedan od bitnih aspekata koje smo morali da dokažemo da imamo. Znači, konzorcijum koji čine Elektrotehnički fakultet, Institut za fiziku, Institut Mihajlo Pupin, zatim Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu, Institut za veštačku inteligenciju, FEFA i Kancelarija za IT. Sve te institucije imaju ljude koji rade u ovoj oblasti i oni će praktično pomoći razvoju ove fabrike, ali će i dodatno da izgrade naše kapacitete u tom smislu."
Tu je i pitanje gde je Srbija na Al mapi u Evropi.
"Na mestu gde je i Evropa. Znači, nismo ništa lošiji i nismo ni mnogo bolji od Evrope. Evropa, na žalost, kaska za Amerikom i za Kinom", zaključuje savetnica Instituta za fiziku u Beogradu Marija Mitrović Dankulov.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
32
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
28
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
8
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
9
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Komentari 43
Vojvodina
Darko
Vvv
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar