Dizel brže poskupi od benzina u krizama - ovo su razlozi

Kad geopolitički šok pogodi energetska tržišta, ponavlja se isti obrazac: cene dizela naglo skaču, dok benzin zaostaje.
Dizel brže poskupi od benzina u krizama - ovo su razlozi
Foto: 021.rs
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), od početka sukoba u Iranu do 6. aprila 2026, prosečna cena benzina porasla je za 1,11 dolara po galonu. U međuvremenu, cena dizela porasla je za 1,75 dolara po galonu. Ta razlika je važna, jer dizel predstavlja osnovu transporta i logistike, pojačavajući inflatorne pritiske u čitavoj ekonomiji.
 
Isti obrazac videli smo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Vidimo ga ponovo sada, dok tenzije na Bliskom istoku remete tanker saobraćaj kroz Ormuski moreuz, piše Forbes Srbija.
 
Što postavlja ključno pitanje: zašto dizel reaguje mnogo brže od benzina?
Odgovor nije u kratkoročnim anomalijama. Razlog je strukturne prirode. Dizel zauzima centralno mesto u globalnoj ekonomiji na način na koji benzin jednostavno ne zauzima.
 
Dizel počinje sa manjom rezervom u snabdevanju
 
Jedna od često zanemarenih činjenica jeste da dizel obično ima manju "marginu greške".
 
Zalihe destilatnih goriva, koja uključuju dizel i lož-ulje, obično su niže nego zalihe benzina. I početkom 2022. i tokom novijih tržišnih poremećaja, zalihe su već bile ispod uobičajenih sezonskih nivoa pre nego što je došlo do geopolitičkog šoka. To znači da postoji vrlo mali prostor za amortizaciju kada dođe do prekida u snabdevanju.
Benzin, s druge strane, ima više skladišnih kapaciteta, lokalizovaniju proizvodnju i jasnije sezonske obrasce potražnje. Dizel nema taj luksuz. Kada se ponuda smanji, dizel to obično oseti prvi - i najbrže.
 
Dizel je globalno gorivo, benzin nije
 
Benzin je uglavnom regionalni proizvod - rafiniše se i troši unutar istog tržišta.
 
Dizel je drugačiji. On je gorivo globalne trgovine.
 
Pokreće brodove, kamione, vozove i tešku mehanizaciju koja prevozi robu preko granica. Zbog toga su cene dizela tesno povezane sa globalnim tokovima trgovine. Kada dođe do poremećaja na ključnim tačkama, poput Ormuskog moreuza, efekti se šire kroz tržišta dizela širom sveta.
 
Čak i zemlje koje malo uvoze naftu sa Bliskog istoka osećaju posledice, jer se dizelom intenzivno trguje i formira cenu na globalnom nivou. Poremećaj na jednom mestu može stegnuti ponudu svuda.
 
Potražnja je šira i manje fleksibilna
 
Još jedna ključna razlika je u potražnji.
 
Potražnja za benzinom uglavnom zavisi od putničkih vozila. Kada cene porastu, potrošači mogu da voze manje, dele prevoz ili odlože putovanja.
 
Potražnja za dizelom je mnogo manje fleksibilna. Ona pokreće:
 
- dugolinijski drumski transport
- železnički saobraćaj
- pomorski transport
- građevinarstvo i rudarstvo
- poljoprivredu
- industrijsku proizvodnju
 
Ovi sektori nemaju lake alternative. Roba mora da se preveze. Usevi moraju da se poseju i požanju. Građevinski radovi se ne zaustavljaju zbog viših cena goriva.
 
Pored toga, prolećna sezona setve spada među najintenzivnije periode potrošnje dizela. Poljoprivrednici se u velikoj meri oslanjaju na dizel za traktore, navodnjavanje i transport. Značajno je da se ruska invazija na Ukrajinu 2022. poklopila sa početkom sezone setve, dodatno povećavajući pritisak na potražnju baš u trenutku kada je globalno snabdevanje bilo poremećeno.
 
Kada više sektora konkuriše za ograničenu ponudu, cene brzo rastu.
Rafinerije ne mogu jednostavno "da proizvedu više dizela"
 
Teoretski, više cene bi trebalo da podstaknu veću proizvodnju. U praksi, rafinerije ne funkcionišu tako - barem ne brzo.
 
Dizel i benzin nastaju iz različitih frakcija sirove nafte, a promena proizvodnje nije jednostavna. Proizvodnja dizela zavisi od kvaliteta sirove nafte, kapaciteta za hidroobradu i strogih zahteva za ultra-nizak sadržaj sumpora.
 
Rafinerije često rade blizu maksimalnog kapaciteta, naročito u periodima visoke potražnje. Sezonski remonti dodatno ograničavaju fleksibilnost. U SAD, na primer, rafinerije trenutno povećavaju proizvodnju benzina pred letnju sezonu putovanja. Ne mogu značajno preusmeriti proizvodnju na dizel.
 
Rezultat je da, kada potražnja za dizelom poraste ili dođe do prekida u snabdevanju, rafinerije ne mogu brzo povećati proizvodnju kako bi stabilizovale tržište. Ta rigidnost dodatno pojačava skok cena.
 
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cene nafte pale

Cene nafte su pale, jer su veći izgledi za diplomatsko rešenje sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana poboljšale raspoloženje investitora.

Folksvagen smanjuje proizvodnju za još milion vozila

Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.