Naučnici možda rešili misteriju šta je ubilo Botičelijevu muzu

Simoneta Vespuči je verovatno jedna od najčešće slikanih žena italijanske renesanse.
Naučnici možda rešili misteriju šta je ubilo Botičelijevu muzu
Foto: Pixabay
Veruje se da ju je Sandro Botičeli koristio kao model za Veneru, a pojavljuje se, preobražena i idealizovana, u nekoliko njegovih najpoznatijih dela.
 
Umrla je 1476. godine, sa samo 23 godine. Istoričari su vekovima pretpostavljali da je uzrok smrti bila tuberkuloza - bila je česta, često smrtonosna i uklapala se u obrazac mlade žene koja je brzo kopnila, piše The Conversation.
 
No, naučnici su ponudili drugačije objašnjenje. Analizirali su portrete koji se pripisuju Botičeliju zajedno sa pisanim opisima iz tog perioda, tražeći da li se lice iste žene menjalo na način koji bi mogao da ukazuje na postojanje neke bolesti.
Otkrili su postepene promene njenih crta lica na više slika - suptilne promene na vilici, obrvama i mekim tkivima lica. To su promene kakve se viđaju kod pacijenata sa adenomom hipofize, tumorom male žlezde smeštene u osnovi mozga koja kontroliše proizvodnju hormona.
 
Konkretno, posumnjali su na tumor koji luči i hormon rasta i prolaktin. Višak ovih hormona može vremenom promeniti konture lica, a u pojedinim slučajevima izazvati i neočekivano lučenje mleka - a čini se da jedna alegorijska figura na Botičelijevoj slici prikazuje upravo taj simptom.
 
Rad iz 2019. godine bio je oprezno formulisan. Naučnici nisu tvrdili da imaju dokaz - ponudili su verovatno medicinsko tumačenje vizuelnih dokaza, nastalo kombinovanjem istorije umetnosti i kliničke endokrinologije.
Sada su u novom radu objavljenom u časopisu "Endocrinology, Diabetes and Metabolism", otišli korak dalje. Veruju da je sama Simonetina smrt - iznenadna, brza i dramatična, prema savremenim zapisima - u skladu sa specifičnim hitnim medicinskim stanjem: apopleksijom tumora hipofize.
 
Apopleksija nastaje kada tumor hipofize prokrvari ili naglo otekne. Obično izaziva iznenadnu i jaku glavobolju, gubitak vida, konfuziju i brzo pogoršanje stanja, dok se hormonska regulacija organizma urušava.
 
Naučnici tvrde da bi to objasnilo nešto što sama tuberkuloza teško može da objasni: kako je prethodno zdrava mlada žena za kratko vreme prešla od prividno dobrog zdravlja do smrti. Hronične infekcije poput tuberkuloze obično izazivaju sporije i vidljivije propadanje organizma.
 
Tri vrste dokaza
 
Ova teorija zasniva se na tri vrste dokaza.
 
Prvo, na fizičkim promenama koje su vidljive na portretima. Botičeli ju je slikao više puta, od 1470-ih godina pa sve do posthumno nastalog dela Rođenje Venere, nastalog između 1482. i 1485. godine, što ukazuje na tumor koji je rastao mesecima ili godinama.
 
Drugo, na simptomima opisanim u hronikama o njenoj poslednjoj bolesti. Reč je o pismima koja su razmenjivali Pjero Vespuči i Lorenco de Mediči, u kojima se opisuje kako se Simoneta srušila tokom bala, kao i glavobolje, halucinacije, povraćanje i groznica koji su usledili. Ti simptomi veoma se poklapaju sa kliničkom slikom apopleksije.
 
Treće, na dva zabeležena događaja u mesecima pre njene smrti - njenom kolapsu tokom energičnog plesa na balu i navodnom nasilnom sukobu sa Alfonsom II Aragonskim, vojvodom od Kalabrije - koji su mogli da izazovu krvarenje ili naglo povećanje tumora.
Ništa od ovoga ne predstavlja konačan dokaz. Ne postoji uzorak tkiva iz 1476. godine, nema snimaka niti mogućnosti da se Simoneta neposredno pregleda - postoje samo slike, pisma i kliničko zaključivanje primenjeno pet vekova kasnije.
 
Ono što može da se kaže jeste da tumor koji je mogao polako da menja izgled nečijeg lica takođe može, ukoliko pukne, veoma brzo da usmrti čoveka. Kada se zajedno posmatraju portreti i istorijski zapisi, oni pružaju potpuniju priču nego što bi to mogao svaki od tih izvora pojedinačno.
 
Naučnici se nadaju da će ovo podstaći i istoričare i medicinske stručnjake da ponovo razmotre slučajeve poput Simonetinog. Medicinska saznanja ponekad mogu da odgovore na pitanja na koja sami istorijski izvori ne mogu. Istovremeno, istorijske zagonetke mogu podstaći medicinu da drugačije razmišlja o tome kako se bolesti razvijaju u ljudskom organizmu tokom vremena.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Kultura i umetnost

Preminuo glumac Sem Nil

Glumac Sem Nil, novozelandska ikona najpoznatija po ulozi paleontologa dr Alana Granta u franšizi "Park iz doba Jure", preminuo je u 78. godini.

Preminula pevačica Boni Tajler

Pevačica Boni Tajler, poznata po hitovima "Total Eclipse of the Heart", "Holding Out for a Hero" i "It's a Heartache", preminula je u 75. godini.

Glumac Deni Glover oboleo od alchajmera

Glumac i aktivista Deni Glover, najpoznatiji po ulozi simpatičnog policajca u serijalu filmova "Smrtonosno oružje", otkrio je da boluje od Alchajmerove bolesti.