VIDEO: Naučnici otkrili najstariju mapu noćnog neba ikada napravljenu
Istraživači pažljivo rekonstruišu najstariju poznatu mapu noćnog neba za koju se ranije mislilo da je zauvek izgubljena, pomoću rendgenskog snimanja pergamenta koji sadrži katalog zvezda sakriven ispod drugog teksta.
Foto: Pixabay
Smatra se da je mapa kosmosa delo poznatog antičkog astronoma Hiparha, koji je živeo otprilike od 190. do 120. godine pre nove ere, mnogo pre izuma teleskopa. On se smatra prvim astronomom u zapadnom svetu koji je pokušao da napravi katalog ove vrste i prvim koji je odredio kretanja Sunca i Meseca.
Do sada je, međutim, jedini ostatak Hiparhovog životnog rada bio komentar koji je napisao na dva dela koja opisuju zvezdana sazvežđa - dela sa kojima je imao nekoliko problema, piše ScienceAlert.
Sada bismo mogli da pristupimo mnogo potpunijem i informativnijem delu Hiparha. Priča počinje 2022. godine, kada je detaljna analiza manastirskog rukopisa iz 6. veka otkrila da bi mogao da sadrži drevnu mapu zvezda koju je napisao Hiparh.
S obzirom na cenu pergamenta u srednjem veku, on je često bio strugan kako bi se uklonilo mastilo i ponovo koristio, i izgleda da se to dogodilo i ovde.
Iako je osnovni astronomski tekst ranije bio primećen na listu, 2022. godine istraživači su uspeli da povežu te reference sa precesijom Zemlje (njihanje ose) sa vremenom kada je Hiparh verovatno radio.
To nas dovodi do najnovijeg poglavlja u ovoj izuzetnoj priči o restauraciji. Rukopis, poznat kao Codex Climaci Rescriptus, trenutno se skenira rendgenskim zracima u SLAC National Accelerator Laboratory, kako bi se videlo koliko toga skriva.
"Cilj je da se povrati što je moguće više ovih koordinata. To će nam pomoći da odgovorimo na neka od najvećih pitanja o nastanku nauke. Zašto su počeli da se bave naukom pre 2.000 i više godina? Kako su postali tako dobri u tome tako brzo? Jer koordinate koje pronalazimo su neverovatno tačne za nešto što je urađeno golim okom", rekao je istoričar Viktor Gajzemberg, iz francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja CNRS.
Mašina koja se koristi za ovaj rad je akcelerator čestica poznat kao sinhrotron, koji stvara rendgenske zrake ubrzavanjem elektrona skoro do brzine svetlosti. Ovi rendgenski zraci zatim mogu da razlikuju različite hemikalije u materijalu, bez uništavanja krhkog materijala.
Dok su monasi koji su prepisali preko kataloga zvezda koristili mastilo bogato gvožđem, osnovni tekst na grčkom, a ne na sirijskom na kojem su monasi pisali, ima kalcijumski potpis. To istraživačima daje priliku da otkriju skriveni tekst.
Napredak je već ostvaren: nekoliko opisa zvezda je već pronađeno, zajedno sa referencom na "Vodoliju". Nada je da će daljim skeniranjem stručnjaci moći da otkriju što više detalja koliko rukopis sadrži.
Smatra se da je prvobitno pronađen u manastiru Svete Katarine u Egiptu, najstarijem kontinuirano naseljenom hrišćanskom manastiru na svetu, a Codex Climaci Rescriptus je pažljivo transportovan iz Muzeja Biblije u Vašingtonu DC radi ove analize.
To je samo po sebi bila velika operacija: stranice rukopisa stavljene su u posebno napravljene okvire, smeštene u kutije sa kontrolisanom vlažnošću i prenošene ručno. Svetlo u prostoriji za skeniranje je takođe kontrolisano kako bi se sprečilo da mastilo još više izbledi.
Međutim, trenutno se u SLAC laboratoriji skenira samo 11 stranica. Rukopis ima ukupno oko 200 stranica, a te stranice su rasute širom sveta, pa će možda biti potrebna dodatna koordinacija kako bi se ova mapa u potpunosti obnovila.
Čak i uz izazove koji još predstoje, prilika da se rekonstruiše prva mapa noćnog neba je neverovatna - posebno jer smo mislili da je niko više nikada neće videti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Modeli veštačke inteligencije OpenAI-a bez nadzora četiri dana izvodili sajber napade
29.07.2026.•
1
Dva napredna modela veštačke inteligencije (AI) kompanije OpenAI provela su više od četiri dana autonomno izvodeći sajber napade na internetu nakon što su izašla iz kontrolisanog okruženja za testiranje
AI kamere u Seulu prepoznaju ljude koji planiraju samoubistvo
29.07.2026.•
0
Kada kamere sa veštačkom inteligencijom na mostovima preko reke Han u Seulu prepoznaju da bi neko mogao da skoči, presudno je brzo reagovati.
Apple uvodi mesečno iznajmljivanje uređaja
29.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Apple planira da korisnicima ponudi mogućnost iznajmljivanja iPhone uređaja po mesečnoj ceni od 17,99 dolara (oko 15,5 evra), u saradnji sa švedskom finansijsko-tehnološkom firmom Klarna.
Koliko vi trošite na telefone i internet?
28.07.2026.•
2
Građani Srbije su prošle godine, prema podacima Ratela, mesečno u proseku za elektronske komunikacije trošili po 7.215,96 dinara.
Tramp okuplja više od 20 zemalja protiv Kine: Počinje trka za 6G mrežu
28.07.2026.•
0
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pokrenuće globalno partnerstvo sa više od 20 savezničkih država kako bi ubrzala razvoj bezbednih 6G bežičnih mreža.
VIDEO: Svemirska letelica proletela na samo 4.600 kilometara od Marsa i napravila zanimljiv snimak
28.07.2026.•
1
Svemir je toliko nezamislivo ogroman da ga nikada nećemo moći videti u celosti, a ipak se neki od njegovih najzanimljivijih i najtajanstvenijih objekata nalaze upravo u našem kosmičkom komšiluku.
Korisnici koji zloupotrebljavaju pametne naočare biće blokirani na Instagramu
27.07.2026.•
2
Kompanija Meta uvodi novu politiku na Instagramu, koja se odnosi na objavljivanje sadržaja snimljenog njihovim pametnim naočarima, kako bi odvratila korisnike od objavljivanja snimaka bez saglasnosti snimljenih osoba.
Stručnjaci upozoravaju: Maskovi i Bezosovi data centri mogli bi da budu katastrofalni za planetu
27.07.2026.•
1
Svemirski data centri koje predlažu SpaceX, Blue Origin Džefa Bezosa i druge kompanije ispuštali bi ogromne količine zagađenja koje bi verovatno promenilo Zemljinu atmosferu i moglo da bude katastrofalno za planetu.
Možda se čitava naša galaksija nekada prevrnula na bok
27.07.2026.•
1
Lako je pomisliti da je naša matična galaksija relativno stabilno mesto - uredno organizovan disk koji mirno plovi svemirom poput frizbija.
Američko-ruska posada vratila se na Zemlju nakon osam meseci u svemiru
26.07.2026.•
0
Američko-ruska svemirska posada bezbedno je sletela danas u stepe Kazahstana nakon osmomesečnog boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Naučnici otkrili misteriozni molekul na Plutonu i Saturnovom mesecu Titanu
26.07.2026.•
1
Razdvojeni milijardama kilometara i oblikovani potpuno različitim uslovima, Saturnov magloviti mesec Titan i patuljasta planeta Pluton na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog.
Otkriven prvi mogući egzomesec van Sunčevog sistema: Kruži oko mrtve zvezde
26.07.2026.•
0
Međunarodni tim astronoma otkrio je prvi mogući prirodni satelit izvan Sunčevog sistema, odnosno egzomesec, koji kruži oko mrtve zvezde, objavljeno je u naučnom časopisu "Nature".
Evropu u avgustu očekuje pomračenje Sunca
26.07.2026.•
2
Delimično pomračenje Sunca oduševiće posmatrače neba širom Evrope 12. avgusta, dok će se potpuno pomračenje videti na istoku Grenlanda, zapadu Islanda, u delovima Španije, na Balearskim ostrvima i u zapadnom Sredozemlju.
VIDEO: Po prvi put humanoidni roboti izveli hiruršku operaciju na živim životinjama
26.07.2026.•
0
Po prvi put u istoriji, humanoidni roboti kojima upravljaju hirurzi uspešno su izveli laparoskopsko uklanjanje žučne kese kod svinja.
Svetlost od Sunca do Zemlje stiže za osam minuta: Zapravo joj treba oko 170.000 godina
26.07.2026.•
0
Zamislite da ste na zabavi.
Nakon što je OpenAI izgubio kontrolu nad AI: Zahtev da veštačka inteligencija ima "prekidač za gašenje"
26.07.2026.•
4
Američki zakonodavci žele da vladi daju mogućnost da brzo naredi isključivanje sistema veštačke inteligencije (AI) koji bi mogli da predstavljaju pretnju po javnost.
Kontroverzni projekat: Svemirsko ogledalo testiraće pretvaranje noći u dan
26.07.2026.•
1
Ljudska aktivnost već danas može da pregrađuje reke, krči prašume, navodnjava pustinje i menja samu klimu. Sada bi naša tehnologija mogla da bude na pragu pretvaranja noći u dan.
Kiša meteora Perseidi 2026 - Kada, gde i kako je posmatrati
26.07.2026.•
0
Meteorski roj Perseidi jedan je od najbogatijih meteorskih rojeva tokom godine. Aktivan je od sredine jula do kraja avgusta, a vrhunac će dostići u noći između 12. i 13. avgusta, odnosno pred zoru 13. avgusta.
Meta testira aplikaciju za pravljenje priča za decu uz pomoć veštačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija "Meta" počela je da testira novu aplikaciju StoryKit, koja uz pomoć veštačke inteligencije generiše personalizovane priče za decu.
Sve više studenata koristi veštačku inteligenciju
23.07.2026.•
2
Sve veći broj studenata u Nemačkoj koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, tokom studiranja, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj visokog obrazovanja (CHE).
Kada bi Mesec iznenada nestao - evo šta bi se dogodilo
23.07.2026.•
0
Mesec je mnogo više od običnog ukrasa na noćnom nebu. Kada bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posledice po Zemlju - uticalo bi na plimu i oseku, klimu i ekosisteme.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar