Potencijalno nastanjiva planeta pronađena na 25 svetlosnih godina od Zemlje
Jedno od najboljih mesta za potragu za životom van Sunčevog sistema možda se praktično nalazi u našem kosmičkom komšiluku.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Planeta koja je prvobitno otkrivena 2024. godine kako kruži oko crvenog patuljka nazvanog GJ 3378 mogla bi biti još sličnija Zemlji nego što su početna posmatranja pokazivala.
Ovaj svet, nazvan GJ 3378b, pripada grupi planeta koje nazivamo super-Zemljama: veći je od Zemlje, ali dovoljno mali da verovatno ima stenovit sastav, sličan jedinoj planeti u svemiru za koju znamo da podržava život - našoj.
Veliki broj naknadnih posmatranja pokazao je da se GJ 3378b i dalje nalazi na idealnoj udaljenosti od svoje zvezde da bi na njegovoj površini mogla da postoji tečna voda - što je prva stavka na listi uslova za nastanjivost - a istovremeno je procena njegove mase korigovana sa 5,3 na svega 2,3 Zemljine mase, piše ScienceAlert.
To znači da je mnogo verovatnije da je reč o stenovitoj planeti i da je, na svega 25 svetlosnih godina od Zemlje, još privlačniji kandidat za dalja istraživanja usmerena na procenu nastanjivosti nego što se prvobitno mislilo.
Zapravo, prema timu koji je predvodio astronom Pol Robertson sa Univerziteta Kalifornija, a čiji je rad objavljen u časopisu "The Astrophysical Journal", ova planeta spada "među egzoplanete koje najviše podsećaju na Zemlju u radijusu od 10 parseka od Sunčevog sistema".
"Ova planeta je zaista uzbudljiva. To je jedan od naših najbližih kosmičkih suseda. Dvadeset pet svetlosnih godina zvuči kao velika udaljenost, ali prečnik Mlečnog puta iznosi oko 100.000 svetlosnih godina, tako da je, gledano iz te perspektive, praktično naš prvi komšija", rekao je Robertson.
Jedno od najvećih pitanja u svemiru jeste da li je Zemlja jedina planeta sposobna da podrži život.
Naučnici i dalje pokušavaju da utvrde koje karakteristike omogućavaju planeti da bude nastanjiva - od vrste zvezde oko koje kruži, preko rasporeda planeta u njenom sistemu, pa sve do toga da li ima tektonske ploče ili atmosferu.
Neke od tih osobina mnogo je teže proučiti od drugih, ali prva stvar koju naučnici obično traže jeste da se planeta nalazi u oblasti poznatoj kao nastanjiva zona.
To je udaljenost između egzoplanete i njene matične zvezde koja određuje da li na njenoj površini može postojati tečna voda. Ako je planeta preblizu zvezdi, voda isparava. Ako je predaleko, ona se ledi.
"Naš moto je: 'Pratite vodu'. To je jedina stvar koja je potrebna svakom poznatom živom biću na Zemlji, pa je upravo to prvo što tražimo kada pokušavamo da pronađemo okruženja koja bi mogla da podrže život", kaže Robertson.
Sledeće pitanje obično se odnosi na sastav planete. Znamo da stenovite planete mogu da podrže život, jer na jednoj od njih živimo. Moguće je da i druge vrste planeta mogu biti nastanjive, ali to još ne znamo. Zato su, kada se biraju kandidati, stenoviti svetovi u prednosti, dok ostali ostaju u kategoriji "možda".
GJ 3378b privukla je pažnju planetarnih naučnika kada je početna analiza pokazala da oko svoje zvezde obiđe za 24,73 dana, što ju je smestilo tačno u nastanjivu zonu.
Iako je taj period znatno kraći od Zemljine godine, crveni patuljci su mnogo hladniji i tamniji od Sunca, pa se njihova nastanjiva zona nalazi mnogo bliže zvezdi.
Međutim, postojala je nedoumica u vezi sa masom ove egzoplanete.
Granica od oko pet Zemljinih masa predstavlja nejasnu granicu između dve vrste planeta. Ispod te mase planete su verovatnije stenovite super-Zemlje, dok su iznad nje češće mini-Neptuni - gasoviti svetovi sa gustom i mutnom atmosferom.
Početna procena mase GJ 3378b od 5,3 Zemljine mase nalazila se upravo na toj granici, što je bilo jedno od pitanja koje su Robertson i njegove kolege želeli da razjasne.
Prikupili su nova posmatranja zvezde koristeći više instrumenata na Zemlji i u svemiru, tražeći izuzetno slabe promene u njenoj svetlosti dok se ona neznatno njiše pod gravitacionim uticajem egzoplanete.
"Ovde je ključna preciznost. Kada tragate za planetama male mase, uvek tražite veoma slabe signale. Ako vaši instrumenti nisu dovoljno precizni, jednostavno ih nećete pronaći", rekao je astronom Majkl Endl sa Univerziteta Teksas u Ostinu.
Ta precizna merenja omogućila su istraživačima da preciznije odrede masu i orbitu planete GJ 3378b. Pokazalo se da je njena orbita nešto bliža zvezdi nego što se prvobitno mislilo, pa sada obilazak traje 21,45 dana. I dalje se, međutim, čvrsto nalazi unutar nastanjive zone.
"Ova super-Zemlja prima oko 90 odsto zračenja koje Zemlja dobija od Sunca, tako da se nalazi upravo u idealnom području", rekao je Robertson.
Nova procena mase od 2,3 Zemljine mase takođe je smešta u idealan opseg za super-Zemlje. To, međutim, ne znači da je GJ 3378b zaista nastanjiva.
Svaka tečna voda izložena vakuumu svemira brzo bi isparila direktnim prelaskom u gasovito stanje, pa je za postojanje tečne vode na površini neophodna atmosfera. Trenutno ne postoji način da se utvrdi da li GJ 3378b ima atmosferu.
Crveni patuljci znatno su aktivniji od Sunca i često izbacuju snažne baklje i izlive koronalne mase koji mogu da ogole atmosferu obližnjih planeta.
Ipak, ovo istraživanje svrstava GJ 3378b među najvažnije kandidate za dalja istraživanja nastanjivosti.
"Krajnji cilj je pronalaženje biosignatura. Zaista želimo da saznamo: 'Da li smo sami u svemiru?' Još se nalazimo u fazi izviđanja našeg kosmičkog susedstva, pokušavajući da pronađemo planete oko najbližih zvezda, jer će upravo na njima biti najlakše otkriti eventualne biosignature. Ova planeta nas približava tome da upoznamo sve svoje susede i, na kraju, otkrijemo koji bi mogli biti pogodni za život", rekao je Endl.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "The Astrophysical Journal".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
AI sastavio listu 10 poslova koje će verovatno preuzeti
06.07.2026.•
1
Zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije na tržište rada sve je veća, a mnogi se pitaju da li će im nova tehnologija u budućnosti preuzeti posao.
Rusija planira da gradi laboratoriju u orbiti Zemlje
06.07.2026.•
0
Federalna medicinsko-biološka agencija Rusije (FMBA) saopštila je da je izradila i dostavila predloge za razvoj višenamenskog medicinsko-biološkog modula Ruske orbitalne stanice (ROS).
Naučnici prvi put napravili ćeliju od nule
05.07.2026.•
0
Naučnici tvrde da su prvi put napravili ćeliju koja može da se hrani, raste i razmnožava poput prirodne ćelije.
CERN ugasio Veliki hadronski sudarač do 2030. godine
05.07.2026.•
0
CERN je privremeno ugasio Large Hadron Collider (LHC), najveći i najmoćniji akcelerator čestica na svetu, koji ulazi u planirani četvorogodišnji prekid rada tokom kog će biti unapređen.
Nezavisna naučna komisija UN upozorila: Moguća katastrofalna šteta od AI
05.07.2026.•
0
Nezavisna međunarodna naučna komisija Ujedinjenih nacija za veštačku inteligenciju upozorila je da napredak u oblasti veštačke inteligencije (AI) nadmašuje naučno razumevanje i vladine politike.
NASA ubrzava gradnju baze na Mesecu
05.07.2026.•
0
Planovi NASA za izgradnju baze na Mesecu, predstavljeni pre samo nekoliko meseci, sada ulaze u ozbiljnu fazu, pošto svemirska agencija razrađuje strategiju za dopremanje lendera, rovera, vozila i druge opreme na Mesec.
Neobična "ružičasta planeta" možda ima oblake od soli
05.07.2026.•
0
Neobični vanzemaljski svetovi podstiču našu zajedničku maštu o svemiru kao malo šta drugo.
VIDEO: Kina na granici sa Vijetnamom raspoređuje humanoidne robote za kontrolu gužvi
05.07.2026.•
1
Ako stignete na granični terminal u Fangčenggang, moguće je da će vas do reda za čekanje uputiti robot visok oko 170 centimetara koji govori vaš jezik.
Otkrivena planeta koja je dobila drugi život nakon što je njena zvezda umrla
05.07.2026.•
1
Od svih neobičnih svetova u našoj galaksiji, Mlečnom putu, neki od najmisterioznijih su oni koji kruže oko belih patuljaka.
Od 2028. velika promena za korisnike Plejstejšna
05.07.2026.•
0
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšn, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
EU: Kineske mere i američka ograničenja ugrožavaju evropsku industriju čipova
02.07.2026.•
1
Evropska industrija poluprovodnika suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog kineskih ograničenja izvoza kritičnih sirovina, tehnološke zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i sopstvenih strukturnih slabosti.
Konačno će moći da se sakrije broj telefona u WhatsApp-u: Rezervišite korisničko ime na vreme
01.07.2026.•
0
WhatsApp uvodi jednu od najvećih promena u svom funkcionisanju, time što će omogućiti korisnicima da međusobno komuniciraju bez deljenja broja telefona.
VIDEO: Najveća digitalna kamera počela sa osmatranjem i fotografisanjem svemira
01.07.2026.•
1
Najveća digitalna kamera koja je ikad napravljena počela je da beleži delove univerzuma koje ljudske oči do sada nisu videle.
Uticaj Tiktoka na mozak: Da li je opasan kao što ga predstavljaju
30.06.2026.•
2
Zašto naš mozak traži da skrolujemo kroz Tiktok ili Instagram sve dok ne počnemo da ličimo na zombije? I šta nas tek čeka kada veštačka inteligencija bude mogla da u trenu pravi cele videe "samo za nas"?
Poslovi u eri veštačke inteligencije Ko će ih izgubiti, a ko dobiti?
30.06.2026.•
1
Evropske zemlje neće moći da primene jedinstvenu strategiju za prilagođavanje tržišta rada razvoju AI, jer će uticaj AI biti različit u svakoj državi, poručuje glavni ekonomista kompanije OpenAI Aron Čaterdži.
Indonezija ugasila 4,7 miliona Tiktok i Jutjub naloga mlađima od 16 godina
29.06.2026.•
4
Društvene mreže Tiktok i Jutjub deaktivirale su oko 4,7 miliona naloga korisnika mlađih od 16 godina u Indoneziji, nakon stupanja na snagu novih ograničenja za korišćenje društvenih mreža.
NASA pokreće spasavanje svemirskog teleskopa koji ubrzano gubi visinu
28.06.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA planira da u utorak pokrene misiju spasavanja svemirskog teleskopa Svift, koji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti ubrzano gubi visinu.
NASA-in rover pronašao složena organska jedinjenja na Marsu
28.06.2026.•
0
Možda smo napravili još jedan korak ka odgovoru na jedno od najprivlačnijih pitanja u svemiru: da li smo sami?
Rusija planira da šalje letelice na Veneru
28.06.2026.•
2
Ruska svemirska agencija Roskosmos i Ruska akademija nauka predložile su da istraživanje Venere bespilotnim sondama započne najkasnije do 2036. godine.
Kina ima najbrži superkompjuter na svetu - nadmašio i SAD i Nemačku
28.06.2026.•
1
Jedna od najzanimljivijih primena superkompjutera jeste to što imaju ključnu ulogu u razvoju modela koji se koriste u veštačkoj inteligenciji (AI).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar