"Nebeski kanibalizam": Venera je možda progutala sopstveni Mesec

Astrofizičari iz Kalifornije predstavili su novu teoriju koja bi mogla da objasni zašto Venera, planeta najsličnija Zemlji po veličini, masi i strukturi, nema sopstveni Mesec.
"Nebeski kanibalizam": Venera je možda progutala sopstveni Mesec
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Prema njihovoj tezi, razlog bi mogao da bude svojevrsni "nebeski kanibalizam".
 
Izuzetno spora rotacija Venere mogla je da osudi svaki prirodni satelit koji je nekada kružio oko nje na postepeno spiralno približavanje planeti, sve dok se na kraju nije sudario sa njom.
Teoriju su predstavili naučnici sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu u studiji objavljenoj u časopisu "The Astrophysical Journal".
 
"Da je imala Mesec, a verovatno ga je u nekom trenutku i imala, nije mogla da ga zadrži. Taj Mesec bi u relativno kratkom vremenskom periodu pao na planetu", rekao je za Rojters astrofizičar Stiven Krejn, glavni autor studije.
Računarski modeli zasnovani na planetarnoj fizici i gravitacionoj mehanici pokazali su da bi hipotetički Venerini meseci različitih veličina doživeli istu sudbinu – pre ili kasnije pali bi na planetu. Ako se takvo "gutanje Meseca" zaista dogodilo, verovatno je bilo tokom prve milijarde godina istorije Venere.
 
Naučnici su ranije pretpostavljali da Venera ili nikada nije imala Mesec ili da je njen nekadašnji satelit uništen u velikom sudaru sa drugim nebeskim telom.
 
Zašto Zemlja nije progutala Mesec
 
Nova studija ukazuje da je ključna razlika između Zemlje i Venere brzina njihove rotacije. Veneri su potrebna čak 243 zemaljska dana da se jednom okrene oko svoje ose, dok Zemlja to učini za 24 sata.
 
Brža rotacija Zemlje omogućava prenos energije koji postepeno odguruje Mesec od naše planete. On se danas udaljava od Zemlje brzinom od oko četiri centimetra godišnje, što je precizno izmereno pomoću ogledala koja su astronauti Apola 11 ostavili na Mesecu 1969. godine.
Venera, međutim, nije mogla na isti način da odguruje svoj eventualni satelit.
 
Iako nema dokaza da je Venerin Mesec ikada postojao, Krejn smatra da je malo verovatno da je planeta u ranoj istoriji Sunčevog sistema izbegla velike sudare sa drugim protoplanetama. Upravo se za jedan takav sudar smatra da je doveo do nastanka Zemljinog Meseca.
 
Rani Sunčev sistem bio je prepun velikih stenovitih tela koja su se međusobno sudarala, a Venera je verovatno pretrpela čak više udara nego Zemlja jer se nalazi bliže Suncu.
 
Naučnici se nadaju da će nove podatke o istoriji Venere dobiti zahvaljujući budućim NASA misijama Davinci+ i Veritas, koje će proučavati njenu atmosferu i geološke karakteristike.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Merkur se smanjuje

Karakteristične "bore" koje prekrivaju Merkur ukazuju na to da je planeta nekada bila veća i da se tokom vremena smanjivala.

NASA pronašla neobične rupe na Marsu

NASA-in rover Kjuriositi, koji već 14 godina istražuje krater Gejl na Marsu, naišao je na novu misteriju - neobične male rupe u tlu kakve naučnici do sada nisu videli na Crvenoj planeti.