NASA završila misiju teleskopa Svift posle gotovo 22 godine

NASA-ina opservatorija Nil Gerels Svift završila je svoju naučnu misiju nakon gotovo 22 godine rada.
NASA završila misiju teleskopa Svift posle gotovo 22 godine
Foto: Pixabay
Teleskop se sada nalazi na visini manjoj od 275 kilometara iznad Zemlje, gde otpor atmosfere onemogućava stabilno posmatranje svemirskih objekata.
 
Svift je poslednje posmatranje obavio 20. oktobra, a očekuje se da će ponovo ući u Zemljinu atmosferu u narednih nekoliko nedelja.
"Svift je doneo neverovatan, trajan povraćaj ulaganja. Bio je projektovan za misiju od dve godine, ali je produktivno radio više od deset puta duže", izjavio je Šon Domagal-Goldman, direktor Odeljenja za astrofiziku u sedištu NASA.
 
On je istakao da je teleskop odigrao ključnu ulogu u razumevanju promenljivog svemira i pokazao koliko su brza posmatranja važna za astronomiju.
 
NASA sada istražuje mogućnosti korišćenja postojećih teleskopa i razvoja novih misija koje bi nadoknadile njegov izostanak.
Više od 2.000 gama-bljeskova i 1.400 supernova
 
Tokom svoje misije Svift je posmatrao više od 2.000 gama-bljeskova, najsnažnijih eksplozija u svemiru, i proučavao više od 1.400 eksplozija supernova. Zabeležio je i zvezde koje razaraju crne rupe, pratio aktivne galaksije, istraživao asteroide i komete i sproveo rendgensko istraživanje celog neba.
 
Podaci koje je prikupio korišćeni su u približno 7.000 objavljenih naučnih radova.
 
Teleskop je lansiran 20. novembra 2004. godine, a njegova osnovna namena bila je proučavanje gama-bljeskova, kratkotrajnih eksplozija koje je ranije bilo gotovo nemoguće dovoljno brzo locirati.
 
"Svift je morao da otkrije i locira gama-bljeskove, prenese njihov položaj drugim opservatorijama, a zatim okrene svoje teleskope ka mestu eksplozije pre nego što naknadni sjaj izbledi. Za to mu je obično bio potreban oko jedan minut", objasnio je glavni istraživač misije S. Bredli Senko.
 
Jedno od najvažnijih dostignuća ostvareno je u maju 2005. godine, kada je Svift zabeležio naknadni sjaj gama-bljeska GRB 050509B, koji je trajao svega 0,03 sekunde. Ova posmatranja podržala su teoriju da kratki gama-bljeskovi nastaju spajanjem dve neutronske zvezde, izuzetno gustih objekata čija je masa uporediva sa Sunčevom, ali su veličine grada.
Naučno nasleđe za buduće generacije
 
Svift je bio opremljen optičkim, ultraljubičastim i rendgenskim teleskopima, a njegov fleksibilni sistem omogućavao je astronomima da brzo reaguju na neočekivane događaje. Mogao je da posmatra do 75 različitih ciljeva dnevno.
 
Misija je 2018. godine preimenovana u čast svog prvog glavnog istraživača Nila Gerelsa, nakon njegove smrti.
 
Arhiva teleskopa sadrži gotovo 22 godine astronomskih merenja, više od 1,5 miliona optičkih i ultraljubičastih snimaka i brojne druge podatke. Ukupno obuhvata oko 12 terabajta informacija, što odgovara kapacitetu za skladištenje približno 600 filmova visoke rezolucije.
 
Svi podaci su javno dostupni, a NASA očekuje da će omogućiti nova naučna otkrića tokom narednih decenija.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Otkrivena prva zelena zvezda

Astronomi su otkrili prvu zelenu zvezdu u istoriji, a nova studija pokazuje da astronomska tela zapravo mogu da postoje u širokom spektru različitih boja.