Diverzija na gasovodima Severni tok - cela Evropa će ispaštati
Sprečavanje dotoka ruskog gasa u Evropu je početak potpunog i nasilnog preoblikovanja energetske i ekonomske mape Starog kontinenta.
Takvi zaokreti teško da su mogući bez snažne reakcije onih koji, protivno pravnim i poslovnim regulativama, ispadaju iz velikog biznisa.
Tri rupe na gasovodima Severni tok 1 i Severni tok 2, po jedna na tri od ukupno četiri cevi kojima je svojevremeno planirano da zbirno 110.000 milijardi kubika plina iz Rusije stiže do Evrope, uznemirile su javnost do maksimuma. Teško da postoji još nešto što bi moglo toliko da dodatno oteža energetsku krizu koja već 15 meseci podriva Evropu i podstiče rat na istoku kontinenta.
Ministar ide u NATO pakt
Svi su saglasni da je reč o diverziji, učinjenoj u blizini danskog ostrva Bornholm, ali u međunarodnim vodama, tako da vlada u Kopenhagenu nema obavezu da tretira diverziju kao napad na njenu teritoriju. Za sada se ne zna ni ko je počinilac, niti način kako se diverzija dogodila. Plitkost mora u ovom delu Baltika gotovo da isključuje direktnu ulogu podmornice, pa su pretežna mišljenja da su ovog puta korišćeni dronovi za podvodnu upotrebu. Snažne struje u okolini ostrva ne isključuju eventualnu upotrebu vojnih ronilaca, ali ovakvu izvedbu čini manje verovatnom.
U prvi mah pojedini stručnjaci i zapadni mediji su ukazivali na Rusiju kao mogućeg izvršioca. Međutim, za ovako nešto je toliko teško naći motivaciju da se čini neverovatnim i propagandnim pristupom. Suviše je providan i brzo je zamenjen pričom kako se počinilac ne zna, mada niko ne dovodi u pitanje da je reč o aktu sabotaže. Mete Frederiksen, danski premijer, nije okolišio i ministra odbrane je poslao na hitan sastanak sa Jensom Stoletnbergom, generalnim sekretarom NATO pakta.
Bajdenova pretnja
Državni sekretar SAD Entoni Blinken je događaj ležerno prokomentarisao tvrdnjom da incident na gasovodima neće uticati na snabdevanje Evrope plinom. Predstavnica za medije ruske vlade Marija Zaharova podsetila je na reči američkog predsednika Bajdena iz februara meseca kada je pretio da će "uništiti ruski gasovod" ako Rusija pređe ukrajinsku granicu. Kasnije se ispostavilo da su u poslednjoj fazi izgradnje "Sevenog toka 2" poljski brodovi uporno ometali brod "Fortuna" u postavljanju cevi na morsko dno.
Standarni pritisak u gasovodima je oko 300 bara, no opada sa curenjem gasa, dok slana morska voda sve više ulazi u cev. Smatra se se da će najkasnije do 4. oktobra svih 800 miliona kubika gasa iscuriti u vodu, što je, po trenutnm cenama 1.500 evra za hiljadu kubika, gubitak od 1,2 milijardi evra. Malo ko se izjašnjava o razmerama incidenta. U Nemačkoj ima mišljenja da je pitanje hoće li gasovodi ikada biti popravljeni, dok su sa ruske strane poručili da će popravka svakako duže potrajati, najmanje tri meseca i da će teško biti okončana pre zime. Naravno, veliko je pitanje ko bi, i pod kakvim bezbedonosnim obezbeđenjem, uopšte radio složen i zahtevan posao.
Ko kontroliše gasovode
Ako ima neizvesnosti oko obnove gasovoda, oba u većinskom ruskom vlasništvu, energetske i geostrateške posledice su jasne. Cilj je na što duži period, po mogućstvu trajno, sprečiti rusku isporuku gasa Evropi i tržište ostaviti drugim isporučiocima ove robe. Ono malo transporta plina se sada odvija preko Ukrajine, u rezervi je i manji gasovod preko Poljske. Drugim rečima, oba pravca su pod kontrolom država najizrazitijih po vezanosti za Vašington. Tu je još balkanski tok, kojim pristiže petnaestak milijardi kubika za Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.
Trenutno, iz Rusije za Uniju odlazi oko 40 miliona kubika gasa dnevno, što je otprilike devetina količine koja je pristizala. Praktično, ako na zimu ili narednih godina, Evropi zatreba gas iz Rusije će moći da ga nabavlja samo preko gasovoda kroz Ukrajinu, eventualno Poljsku. A tada će obe države itekako moći da ucenjuju visinom transportne takse, samo će Amerikanci moći da sprečavaju Kijev i Varšavu da ne budu baš izuzetno ekstremnih zahteva.
Bez pravnog osnova
Do sada zemlje Evroposke unije su godišnje preko 165.000 milijardi kubika gasa nabavljali iz Rusije, nakon svih događanja, taj uvoz je sveden na petanestak miljadi. Ako budu eventualnih dodatih potreba, stizaće samo preko od Vašingtona kontrolisanih gasovoda kroz Ukrajinu, odnosno Poljsku. Sve ostalo Unija će morati da kupi od drugih, po tri do četiri puta višim cenama.
Za sada Alžir je prihvatio da uveća plasman za 17, Katar za tri do četiri, Norveška 12, Dubai za 10 milijardi kubika, sve ostalo prepušta se Amerikancima, čiji plasman u Evropu je sa 18 povećan na ovogodišnjih 70 milijardi kubika. I sve će to Evropa plaćati neverovatno skupo. Time su, praktično, Ameri prekinuli idealnu trgovinu u kojoj najveći izvoznik Rusija prodaje traženu robu najvećem uvozniku, Uniji. I to nasilno, bez ikakovog utemeljenja kako u pravnoj regulativi, tako i bez osnova u ekonomskom interesu.
Šta može da uradi druga, ruska strana. Svakako nema interes da uništava gasovode drugih evropskih država. U Moskvi, ipak, računaju da će se Evropljani prizvati pameti i osloboditi vazalnog odnosa spram SAD, odnosno očuvati veći deo dosadašnje gasne trgovine.
Ugrožen internet
Jeste da je Rusija u razgovorima sa Kinom, Pakistanom i Indijom da u njima nađe zamenu za dosadašnjeg kupca, ali u pitanju se mnogo veća rastojanja, parteri koj su dosada imali druge dobavljače, a i infrastrukturu za transport bi tek trebalo izgraditi. To, naravo, zahteva i vreme i novac, šta više mnogo i vremena, još više love. Decenijama je Moskva planove i novce za cevovode usmeravala prema Starom kontinentu, sada, odjednom, nasilno i suprotno ekonomskom interesu evropskog građanina, sve postaje suvišno, dok gasnu razmenu sa, recimo, Indijom ili Pakistnom valja početi bukvalno od početka.
Ako se, pak, utvrdi da je počinilac u vezi sa SAD ili Velike Britanije, zapravo NATO zajendice, Rusi bi mogli možda odgovoriti po američkim ili britanskim cevovodima. No, vojno, tehnološki i ekonomski posmatrano, mnogo efikasnije bile bi diverzije po kablovskoj struktri interneta kojom su preplavljena dna mora i okeana. NATO je već objavio da bi ovakav udar smatrao objavom rata.
Postojeći transportni pravci iz Rusije ka Evropi su ili pod kontrolom SAD ili diverzijom onesposoljeni bar za određeno vreme. U Moskvi su objavili da su četiri dana pre sabotaže kod ostrva Bornholm, na Krimu zaplenili dronove, sa oznakama na engleskom jeziku, sposobne da uz određeno upravljanje učine sličnu diverziju na Turskom toku, čime bi i onaj minimalan plasman na jugoistok Starog kontinenta (15 milijardi kubika) došao u pitanje. Stoga u Moskvi tragaju za još nekom kopnenom kopčom za lukrativno tržište.
Ka Odesi
Nakon sabotaže na Baltiku, za održavanje veze sa Starim kontinentom pojedini ruski stratezi rešenje vide u osvajanju Odese. Time bi se uspostavila kopnena povezanosti, izašlo bi se na deltu Dunava, odnosno mogla bi se intenzivirati direktna veza i rečnim putem. Stanovništvo u najvećem gradu na obali Crnog mora je dominantno rusko, ruski jezik je u svakodnevnoj komunikaciji bio frekventniji nego bilo gde u predratnoj Ukrajini, uključujući i Donjeck.
Posle diverzije na gasovodima Severni tok, Moskva ima itekako snažan adut u rukama za nastup ka jugozapadu Ukrajine. Sabotaža kakvo je onesposobljavanje najvažnijih gasovoda teško da može ostati bez odgovora, osvajanje cele crnomorske obale je još možda i najmanje bolno po NATO pakt, a da, bar delom, zadovoljava Moskvu jako pogođenu, ekonomski i vojno, atakom na cevi od vitalnog značaja za Rusiju.
Nova konfiguracija
U svakom slučaju, diverzija označava i promenu energetskih odnosa među najmoćnijima. Kako je sabraćaj umnogome povezan sa energetikom, promene će reflektovati i na ovaj segment života. Time se menja osnov na kome počivaju ekonomske relacije dve izuzetne značajne geografske zajednice, Evropske unije i Rusije, posledično i većeg dela okolnih i obližnjih teritorija.
Suštinski, menja sa ekonomska konfiguracija, prirodno je sledi i politička, u ovom delu sveta. Promene tog karaketera i tolikog obima do sada su se događale jedino nakon dva globalna rata, pa se i trenutni sukob na istoku Evrope sve više profiliše kao treći.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Preminuo sarajevski sportski novinar Edin Avdić
03.06.2026.•
5
Poznati košarkaški novinar, komentator i podkaster Edin Avdić preminuo je danas u Sarajevu u 47. godini.
Grčka uložila proteste Ukrajini zbog naoružanog plovećeg drona na Lefkadi
03.06.2026.•
0
Ministarstvo spoljnih poslova Grčke uložilo je dva protesta Ukrajini zbog naoružanog plovećeg drona nađenog početkom maja na obali ostrva Lefkade u Jonskom moru.
Ogromna inflacija u Iranu, najveća od Drugog svetskog rata
03.06.2026.•
2
Godišnja inflacija u Iranu u maju je dostigla nivo koji nije viđen od Drugog svetskog rata.
SAD i Iran pokreću nove napade nakon zastoja u pregovorima
03.06.2026.•
0
Američka vojska saopštila je da je pokrenula napade "samoodbrane" na Iran i oborila balističke rakete i dronove ispaljene na brodove i zemlje Zaliva, prenosi BBC.
Dortmund: Predao se čovek koji je pucao na policiju i zabarikadirao se sa decom, veruje se da je iz Srbije
03.06.2026.•
5
Muškarac, za koga se veruje da je državljanin Srbije, koji je u Dortmundu u utorak uveče pucao na policajca a potom se zabarikadirao u stanu sa svoje troje dece, predao se jutros policiji nakon višesatnih pregovora.
Sukob među američkim obaveštajnim agencijama
03.06.2026.•
1
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) prestala je da učestvuje u izradi pojedinih ključnih obaveštajnih procena, uključujući i one koje se odnose na rat u Iranu.
Svetska meteorološka organizacija: El Ninjo bi mogao dodatno da podigne globalne temperature
02.06.2026.•
4
Meteorološka agencija Ujedinjenih nacija (WMO) saopštila je danas da se očekuje umeren ili čak snažan fenomen El Ninjo.
Makron u četvrtak u Crnoj Gori - istorijska poseta
02.06.2026.•
1
Predsednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) boraviće u četvrtak, 4. juna u zvaničnoj poseti Crnoj Gori, na poziv predsednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Betonska nadstrešnica duga 40 metara srušila se na šetalište u Nemačkoj
02.06.2026.•
26
Betonska nadstrešnica poslovno-stambene zgrade srušila se sinoć oko 18.30 časova na trotoar u centru Vesterlanda na nemačkom ostrvu Zilt, preko puta bazena "Sylter Vele" i nedaleko od plaže.
Mađarska nagovestila da se neće protiviti pregovorima o prijemu Ukrajine u EU
02.06.2026.•
0
Mađarska je nagovestila da će odustati od dugogodišnjeg protivljenja kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU, što će toj zemlji i Moldaviji omogućiti da istovremeno počnu pregovore o pridruživanju.
Istražuje se incident iznad Sarajeva u kojem je u avionu zbog turbulencije povređeno petoro ljudi
02.06.2026.•
0
Zbog turbulencija, koje su se desile 30. maja iznad Sarajeva i u kojima je u avionu kompanije "Eurowings" povređeno pet ljudi, pokrenuta je istraga, saopšteno je iz Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju.
Albansko tužilaštvo otvorilo istragu o Kušnerovom projektu
02.06.2026.•
1
Albansko specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SPAK) potvrdilo je da je otvorilo istragu o projektu primorskog odmarališta koji je povezan sa zetom američkog predsednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom.
Tramp nazvao Netanјahua ludim i nezahvalnim
02.06.2026.•
2
Američki predsednik Donald Tramp je tokom razgovora u ponedeljak oštro kritikovao izraelskog premijera Benјamina Netanјahua zbog eskalacije izraelskih vojnih akcija u Libanu, nazivajući ga "ludim" i "nezahvalnim".
Pucnjava u Ajovi, ubijeno šest osoba
02.06.2026.•
0
Šest osoba je poginulo u masovnoj pucnjavi na više lokacija u, kako navodi policija, "očiglednom porodičnom sukobu" u gradu Muskatin u američkoj saveznoj državi Ajova.
Italiju pogodio zemljotres jačine 6,2 stepena, osetio se i u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori
02.06.2026.•
0
Italiju je danas pogodio zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Odmrznuta EU sredstva za Mađarsku: Stiže 16 milijardi evra
01.06.2026.•
4
Brisel oslobađa 16 milijardi evra za Budimpeštu, saopšteno je nakon sastanka Petera Mađara i Ursule fon der Lajen u Briselu.
Kako je oživela ekstremna desnica u Rumuniji?
01.06.2026.•
3
Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama, dok stranke mejnstrima sve dublje tonu u politička taktiziranja i međusobne svađe.
Košta: Prilika za proširenje EU na Zapadnom Balkanu je stvarna
01.06.2026.•
3
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta koji na turneji po Balkanu, izjavio je u Sarajevu da je posvećenost Evropske unije Zapadnom Balkanu stvarna, kao što je stvarna i prilika za proširenje EU.
Jermenija odbacila Putinov predlog o referendumu za članstvo u EU
01.06.2026.•
12
Jermenski premijer Nikol Pašinijan odbacuje predlog ruskog predsednika Vladimira Putina da se održi referendum o pristupanju Jermenije Evropskoj uniji.
Velika Britanija neće morati da plati Ruandi preko 100 miliona funti odštete
01.06.2026.•
1
Velika Britanija neće morati da plati Ruandi milione funti zbog propalog sporazuma o azilu, koji je britanski premijer Kir Starmer ukinuo ubrzo nakon stupanja na dužnost, odlučio je međunarodni sud.
Rusija neće izvoziti kerozin do najranije do 30. novembra
01.06.2026.•
5
Ruska vlada saopštila je da zabranjuje izvoz kerozina do 30. novembra.
Komentari 4
Anonimus
Neko
Posle drugog svetskog rata su apsolutno nadjačali evropske države.
Posle trećeg svetskog rata (koji je verovatno već i počeo) planiraju da stave pod kontrolu kompletan svet.
Da li će u tome uspeti ostaje da se vidi. Nadam se da će neko ostati živ da vidi šta će biti na kraju.
Toliko
Limanac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar