Obavezni vojni rok se vraća u Evropu: Evo koje zemlje ga uvode
Nakon završetka Hladnog rata, većina evropskih zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka. O tome se sada u nekim zemljama ponovo diskutuje.
Sa završetkom Hladnog rata, vlade u Evropi počele su da pridaju manje značaja vojnoj odbrani. U poslednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka, odnosno obavezu vojnog osposobljavanja, piše Dojče vele.
Nemačka je, na primer, 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. Vojna obaveza može da se aktivira samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je neophodna odbrana.
Isto je ili slično u mnogim drugim evropskim zemljama. Od današnjih 29 evropskih zemalja NATO, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina.
Ko ponovo uvodi vojnu obavezu?
U svetlu ruske agresije protiv Ukrajine, obavezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje budžete za odbranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja preduzelo velike korake u tom smeru.
Ukrajina i Litvanija
Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014) i Litvanija (2015) su ponovo uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina.
Nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu prošle godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani u vojsku.
Letonija
Ova baltička zemlja je jedna od tri zemlje NATO koje se graniče sa Rusijom. Druge dve su Estonija i nova članica Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu. Sada i Letonija želi ponovo da je uvede.
Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraće da završe vojnu obuku od jedanaest meseci. Od 2028. svake godine treba da bude regrutovano 7.500 Letonaca – toliko je, prema podacima NATO, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.
Rumunija
U Rumuniji su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proleća ove godine. Premijer i penzionisani general Nikolae Jonel Čiuka to podržava.
Poseban zahtev Ministarstva odbrane je da, u slučaju opšte mobilizacije, svi mladi Rumuni koji žive u inostranstvu moraju u roku od 15 dana da se prijave za regrutaciju.
Holandija
Holandskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obaveznu vojnu službu, kao što to Švedska čini od 2018. godine.
Švedska
Najveća zemlja Skandinavije mogla bi da postane sledeća članica NATO. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca. Od tada su svi 18-godišnjaci morali da se prijave na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali deo njih služi vojni rok.
Norveška i Danska
U domovini generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina moraju na regrutaciju.
Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni lekarski pregled, bude pozvano na 19-mesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije, zvanični izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.
U Danskoj je služenje vojnog roka u teoriji obavezno, ali ima dovoljno dobrovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe.
Francuska
Francuska raspravlja o nekoj vrsti "vojne obaveze lajt". Predsednik Emanuel Makron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mesec dana volontiraju za dobrobit zemlje.
Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. O toga bi dve nedelje mladi provodili u vojnim objektima.
Nemačka
Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio predlog svog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Nemačkoj.
Nedavno je poverenica nemačkog parlamenta za Bundesver Eva Hegl – socijaldemokratkinja kao i Šolc i Pistorijus - predložila da se razgovara o obaveznoj "godini službe" u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebalo da govore u školama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Kriza u Ustavnom sudu Poljske: Predsednik sazvao hitne konsultacije svih stranaka
31.10.2026.•
1
Predsednik Poljske Karol Navrocki sazvao je hitne konsultacije parlamentarnih stranaka nakon događaja u Ustavnom sudu, gde je došlo do sukoba oko rukovođenja tom institucijom.
Gasi se ruski list Novaja Gazeta: "Ubili su nas"
30.10.2026.•
2
Nezavisni ruski list Novaja Gazeta saopštio je da prestaje sa radom zbog pritiska ruskih vlasti.
Lav Četrnaesti prvi papa koji je glasao na američkim izborima
30.10.2026.•
0
Papa Lav Četrnaesti postao je prvi papa u istoriji koji je glasao na izborima u SAD i to na izborima u kojima se odlučuju o budućnosti Amerike dok era Donalda Trampa polako ističe.
MOL ponovo pokrenuo rafineriju u Mađarskoj: Sanacija postrojenja oštećenog u požaru koštala 50 miliona evra
30.10.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL ponovo je pokrenula punim kapacitetom postrojenje AV3 za destilaciju sirove nafte u rafineriji Dunav, u mestu Sazhalombata, nedaleko od Budimpešte, koje je oštećeno prošle godine.
Mitropolit Joanikije: Đukanović nam je nudio da se odvojimo od Beograda
30.10.2026.•
5
Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije izjavio je da je nekadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović svojevremeno predlagao predstavnicima Mitropolije da se odvoje od Beograda i kažu šta im je potrebno zauzvrat.
Preminuo glumac Patrik Stjuart
29.10.2026.•
19
Britanski glumac Patrik Stjuart preminuo je u 86. godini u Los Anđelesu, nakon "kratke i potresne borbe" sa Alchajmerovom bolešću i demencijom, saopštila je njegova portparolka Keli Buš Novak, prenosi AP.
Predsednik Liste za pravdu i red: Rezultati izbora u Srbiji početak promena u regionu
29.10.2026.•
4
Predsednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je da rezultati izbora u Srbiji označavaju početak promena koje će se direktno odraziti na političke prilike u Bosni i Hercegovini i regionu.
Tri osobe poginule u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, 12 povređenih
29.10.2026.•
0
Tri osobe koje su poginule u padu helikoptera EUFOR-a u mestu Gorice kod Brčkog, kao i 12 povređenih, italijanski su državljani, potvrđeno je za sarajevski portal Kliks.
Kristin Lagard podnosi ostavku na mesto predsednice ECB: Ideja da Le Pen ne utiče na izbor
29.10.2026.•
3
Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard podneće ostavku 7. februara.
Nestalo 24,5 miliona evra: Istražitelji pronašli prazan sef u kući bivšeg Orbanovog ministra
29.10.2026.•
6
Bivšem mađarskom ministru nacionalnog razvoja Miklošu Seštaku produžen je pritvor do 30. januara zbog sumnje na korupciju i opasnosti od bekstva i uticaja na dokaze i svedoke.
Južna Koreja kaznila Gugl i Epl sa 47 miliona dolara
28.10.2026.•
0
Južna Koreja je danas kaznila kompanije "Gugl" i "Epl" sa ukupno 47,6 miliona dolara, jer su zloupotrebile svoj dominantan položaj na tržištu prodavnica aplikacija.
VIDEO: Sudar vozova u Španiji, najmanje 64 mrtvih
28.10.2026.•
1
Najmanje 64 ljudi poginulo je u sudaru dva voza koji se dogodio jutros u gradu Urda u pokrajini Toledo, na pruzi Madrid-Sevilja, saopštila je Služba civilne zaštite Kastilje-La Manče.
Prebrojano 84 odsto glasova sa izbora u Izraelu: Netanjahu ima najviše, ali nema većinu
28.10.2026.•
2
Nakon 84 odsto prebrojanih glasačkih listića, blok koji podržava trenutnog premijera Benjamina Netanjahua ima 54 mandata, blok predvođen Gadijem Ajzenkotom 49, a arapske stranke 17 mandata, objavio je Tajms of Izrael.
Demonstranti u Francuskoj će plaćati i po 10.000 evra za pričinjenu štetu
28.10.2026.•
4
Francuski Senat usvojio je predlog zakona kojim se uvodi finansijska odgovornost učesnika nereda za pričinjenu štetu, uz dodatne mere za jačanje bezbednosti.
Tramp odobrio da Flavio Bolsonaro pobegne u SAD
28.10.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da odobrava dolazak brazilskog senatora Flavija Bolsonara u SAD, nakon što je on napustio Brazil posle poraza na predsedničkim izborima u nedelju.
Državljani 80 zemalja u Crnu Goru mogu bez vize, ali ne i Rusi, Belorusi, Turci...
28.10.2026.•
1
Vlada Crne Gore usvojila je novu uredbu o viznom režimu kojom državljani više od 80 država mogu bez vize ulaziti u zemlju i boraviti do 90 dana.
VIDEO: Sednica UN prekinuta zbog svađe predstavnika SAD i Kube
28.10.2026.•
1
Predsednik Generalne skupštine UN Halilur Rahman morao je da prekine sednicu na nekoliko minuta zbog svađe kubanskog ministra spoljnih poslova Bruna Rodrigeza Parilje i stalnog predstavnika SAD u UN Majka Valca.
Francuski ministar: Izbori u Srbiji i Brazilu pokazali da demokratija nije rekla svoju poslednju reč
28.10.2026.•
2
Šef francuske diplomatije Žan-Noel Baro je ocenio da su izbori koji su u nedelju bili u Srbiji i Brazilu "pokazali da demokratija nije rekla svoju poslednju reč".
Vatikan: Bolest pokazala da papa ipak nije Supermen
28.10.2026.•
1
Mnogi su papu Lava XIV zbog relativne mladosti (71) i dobre fizičke kondicije smatrali "Supermenom" ili "Superpapom", ali njegovo oboljevanje od raka je podsetilo vernike da je on "običan smrtnik, baš kao i svi mi".
Bolsonaro pobegao u SAD kod Trampa posle poraza na izborima u Brazilu
27.10.2026.•
1
Posle poraza od aktuelnog levičarskog predsednika Luiza Inasija Lule da Silve na predsedničkim izborima u Brazilu održanim u nedelju, desničarski senator Flavio Bolsonaro (45) pobegao je iz Brazila u SAD.
Gotovo svaki treći glasač u Evropi podržava populiste i autoritarne stranke
27.10.2026.•
1
Gotovo svaki treći glasač u Evropi podržava stranku koja je autoritarna ili populistička, prema novom istraživanju sprovedenom u 31 evropskoj zemlji.
Komentari 21
Slepo čitanje
Baka
Bas
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar