Malo Nemaca kupuje sebi stanove: Više je razloga za to
Ni u jednoj zemlji u EU nema tako malo vlasnika stanova ili kuća kao u Nemačkoj. Mnogi smatraju da je to tako zbog visokih troškova gradnje u toj zemlji. Ali, postoje i istorijski razlozi.
Foto: Pixabay
U Nemačkoj živi više od 83 miliona stanovnika na području od 357.580 kvadratnih kilometara. Od toga manje od polovine živi u sopstvena četiri zida. Prema podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat, 2022. godine je 47 odsto nemačkih domaćinstava živelo u svoja četiri zida, a ostalih gotovo 53 odsto kao podstanari, što Nemačku stavlja na apsolutno dno u Evropi, ako se izuzme Švajcarska, piše Dojče vele.
Najviši procenat vlasništva nekretnina imaju Rumunija, Slovačka, Hrvatska, Mađarska i Crna Gora. U tim zemljama više od 90 odsto stanovništva živi u svojoj kući ili stanu.
Ali, zašto su razlike toliko velike?
Industrijalizacija i migracije iz sela u grad
Nemačka ima tako mali procenat vlasništva u poređenju s jugom i istokom Evrope pre svega zbog istorijskih razloga. Oni sežu u 19. vek, u vreme nakon francusko-pruskog rata i osnivanja Nemačkog carstva 1871. U to vreme Nemačka se razvila iz kasnofeudalne poljoprivredne zemlje u industrijsku naciju. A to znači da su se ljudi selili iz sela u gradove kako bi tamo pronašli posao. Trebalo je, dakle, izgraditi brzo i mnogo jeftinih stanova.
Između 1880. i 1900. širom Nemačke niču veliki industrijski centri. Upravo iz tog vremena i potiče pojam "kasarne za stanovanje", što je opis za krajnje spartanski i vojnički životni standard koji je tamo prevladavao. Pojam je označavao i stambenu bedu u Nemačkom carstvu gde su velike mase u gradovima poput Berlina ili u Rurskoj oblasti živele u katastrofalnim uslovima.
Milioni beskućnika nakon Drugog svetskog rata
Nakon Drugog svetskog rata pritisak na stambeno tržište se, zbog uništavanja, dodatno povećao. Uništena je infrastruktura, kuće i brojni stanovi. Pritom treba dodati i milione prognanih iz istočnih krajeva Nemačke koji su tada pripali Poljskoj. Gotovo 21 milion ljudi tražilo je novi dom neposredno nakon završetka rata, a nedostajalo je oko 5,5 miliona stanova.
Nova vlast je pokušavala da brzo stvori novi životni prostor i to uz pomoć čitavog niza mera, a istovremeno se pokušavalo da se spreči eksplozivan rast stanarina zbog nestašice stambenog prostora.
Zato je stanogradnja proglašena za apsolutni prioritet.
"Izgradnja stanova je najvažniji uslov za to da se nemački narod odvede ka političkom, ekonomskom, ali i etičkom i kulturnom oporavku", rekao je u februaru 1950. tadašnji kancelar Konrad Adenauer govoreći o stambenoj krizi.
"Četvrtina stambenog fonda bila je izgubljena u ratu", navodi Konstantin Kolodilin iz Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
U nekim gradovima stepen oštećenja bio je i znatno viši. Stanogradnja je proglašena za nacionalni prioritet.
Bum stanogradnje pedesetih
Godine 1950. konačno je donet tzv. prvi Zakon o stanogradnji. Kao rezultat tih mera, u godinama nakon rata izgrađeno je više od pet miliona novih stanova. Nestašica stanova bila je velika i u Istočnoj Nemačkoj. Istovremeno s prvim Zakonom o stanogradnji na Zapadu, i u DDR-u je donet tzv. Zakon o obnovi kako bi se podstakla stanogradnja. Taj zakon je sredinom pedesetih podstakao montažnu izgradnju stambenih blokova sovjetskog tipa, tipičnih za istok Evrope.
"U pedesetim i šezdesetim godinama pretežno su građeni stanovi za iznajmljivanje u vlasništvu građevinskih zadruga. Kao rezultat toga, postojao je visok procenat stanara", objašnjava profesor Ginter Fornholc, specijalizovan za istoriju gradnje.
Od tada se stopa podstanara neznatno promenila. Neke zgrade su prešle u vlasništvo kompanija za nekretnine, ali u stanovima su ostali podstanari.
Raznoliko tržište nekretnina za iznajmljivanje
Mihael Fojgtlender iz Nemačkog ekonomskog instituta (IW) ukazuje na još jedan razlog zašto manje od polovine svih nemačkih domaćinstava živi u svoja četiri zida, a mnogi su i u socijalno finansiranim društvenim stanovima.
"U Nemačkoj nikad nije bila izrazito podsticana kupovina nekretnina", kaže on.

Na nemačkom stambenom tržištu postoje i specifičnosti koje se ne baziraju samo na istoriji. Ponuda nekretnina za iznajmljivanje veoma je raznolika, kaže Fojgtlender.
"U drugim zemljama zapravo teško mogu da se iznajme porodične kuće ili stanovi visokog kvaliteta i tako različitih veličina", kaže on.
Osim toga, u Nemačkoj stanovništvo ne živi isključivo u velikim gradovima, kao npr. u Francuskoj. Stanovništvo u Nemačkoj je relativno dobro raspoređeno po teritoriji zemlje.
Pronaći stan u Berlinu - lutrija
Procenat vlasništva na kraju zavisi i od regiona u Nemačkoj. On je posebno nizak u većim nemačkim gradovima: u Berlinu, manje od 14 odsto. Slično je i u Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu ili Minhenu. U ruralnim sredinama, pak, znatno više ljudi živi u svoja četiri zida, nešto više od polovine. Najveći procenat vlasništva je u Baden-Virtembergu i Donjoj Saksoniji.
Visoki troškovi kupovine i izgradnje
Fornholc smatra da na tržištu iznajmljivanja stanova vladaju dobri uslovi. Zaštita stanara u Nemačkoj relativno je visoka. Istovremeno, uslovi da sami dođete do nekretnine nisu baš laki.
Zbog raznih strogih građevinskih propisa, troškovi izgradnje nekretnine relativno su visoki, a to važi i za dodatne troškove pri kupovini nekretnine, poput poreza na promet nekretnina, koji u Nemačkoj sada iznosi čak 6,5 odsto.
Poređenja radi, u SAD je porez na promet nekretnina samo 0,3 procenta. Osim toga, u Nemačkoj su i javni beležnici i trgovci nekretninama osetno skuplji. Fojgtlender takođe propratne troškove prilikom kupovine nekretnine u Nemačkoj smatra veoma velikom preprekom pri kupovini sopstvenog krova nad glavom.
"Samo za te troškove morate da uštedite oko deset do dvanaest odsto kupoprodajne cene", kaže stručnjak.
Mnogi i nemaju pristup tržištu nekretnina, jer, prema statistikama, samo oko 15 odsto svih stanara raspolaže ušteđevinom od oko 60.000 evra. Propratne troškove banka ne pokriva kreditom, već kupci moraju da raspolažu tom svotom.
Nije loše što Nemci nemaju svoje domove
S tačke gledišta ekonomiste Kolodilina, činjenica da u Nemačkoj ima relativno malo vlasnika nekretnina nije nužno loša stvar. U inostranstvu Nemcima zavide na još kvalitetnom tržištu nekretninama.
"Ni 100 odsto podstanara, ni 100 odsto vlasništva nad nekretninom nisu korisni za društvo i privredu", smatra Kolodilin.
U nekim zemljama je jedini način da se živi u gradskim područjima - kupovina nekretnine. Ako to sebi ne možete da priuštite, na kraju ćete morati da smanjite druge troškove ili da putujete daleko na posao. Osim toga, stambeno tržište je nestabilnije kod tržišta s visokom stopom vlasništva.
"Cene rastu i sve više fluktuiraju, što ne doprinosi po svaku cenu stabilnosti tržišta", zaključuje stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Fon der Lajen obećala Moldaviji 523 miliona evra ako dovrši reforme do kraja godine
22.06.2026.•
3
Predsednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen je izjavila da će Moldavija država dobiti još 523 miliona evra ako do kraja ove godine sprovede preostale reforme predviđene Planom rasta.
Toplotni talas u Evropi: Negde i preko 40
22.06.2026.•
0
Tri osobe su umrle u Francuskoj od zdravstvenih problema izazvanih ekstremnom vrućinom, gotovo 2.700 škola je u zatvoreno ili prilagodilo raspored nastave, dok je širom Evrope danas izdato upozorenje na toplotni talas.
Peter Mađar pokreće proceduru za smenu predsednika Šuljoka
22.06.2026.•
3
Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će njegova vlada pokrenuti proceduru za smenu predsednika Mađarske Tamaša Šuljoka ustavnim amandmanom.
Od danas važi EU carina od 3 evra na male pakete koji dolaze van Unije
22.06.2026.•
0
Evropski parlament i Savet Evropske unije izglasali su uvođenje naknada za obradu malih paketa koji stižu iz zemalja van EU, počev od 1. jula.
U blizini Sidneja zaplenjeno 2,7 tona kokaina
22.06.2026.•
2
Australijska policija je zaplenila 2,7 tona kokaina sakrivenog u podzemnoj mreži bunkera u zapadnom delu Sidneja, što se smatra najvećom zaplenom ikada, preneli su danas lokalni mediji.
Mađarska pojačava kontrolu reklama na društvenim mrežama, pod lupom i influenseri
22.06.2026.•
1
Mađarska Nacionalna agencija za trgovinu i zaštitu potrošača najavila je da će sprovesti pojačane kontrole oglašavanja, uključujući i reklame influensera na društvenim mrežama.
Britanski premijer Kir Starmer podneo ostavku
22.06.2026.•
3
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da će podneti ostavku na funkciju premijera i lidera Laburističke partije.
Najtoplije u poslednja 24 sata u Iranu, Španiji i Francuskoj
22.06.2026.•
1
Najtopliji grad u poslednja 24 časa bio je Omdije u Iranu gde je izmereno 49,8 stepeni, objavljeno je na sajtu Ogimet koji prikuplja sa interneta podatke o vremenu iz celog sveta.
Francuska zatvara škole i fakultete zbog ekstremnih vrućina
22.06.2026.•
2
Francuski ministar nacionalnog obrazovanja Eduar Žefre saopštio je da će danas 845 škola i fakulteta u toj zemlji zbog vrućina biti zatvoreno.
Devojka u Nemačkoj završila u bolnici jer je imala 5,25 promila alkohola u krvi
22.06.2026.•
0
Devojka (26) hitno je hospitalizovana u nemačkom gradu Osnabriku nakon što joj je izmerena ekstremna koncentracija od 5,25 promila alkohola u krvi, saopštila je lokalna policija.
Pravilo EU počinje da važi 1. jula: Nove kategorije vozila moraju da imaju pametne tahografe
22.06.2026.•
0
Nova pravila za ulazak u EU stupiće na snagu 1. jula.
Izrael ukida sva ograničenja okupljanja zbog rata u severnom delu zemlje
21.06.2026.•
0
Sva ograničenja okupljanja i aktivnosti nametnuta u severnom delu Izraela zbog rata, biće ukinuta sutra ujutro, saopštila je izraelska vojska na Telegramu.
Protest u Češkoj zbog plana Vlade da se javni radio-televizijski servis finansira iz budžeta
21.06.2026.•
3
Hiljade Čeha protestovalo je pred zgradom Češke televizije u Pragu, zbog plana Vlade premijera Andreja Babiša da ukine pretplatu radio i TV javnog servisa i od naredne godine počne da ih finansira iz budžeta.
Iranska delegacija napustila sastanak sa delegacijom SAD u Švajcarskoj
21.06.2026.•
5
Delegacija Islamske Republike Iran napustila je zgradu u kojoj su se vodili pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama u Švajcarskoj, prenela je večeras agencija IRNA.
Tri planinara preminula od ekstremnih vrućina u Grand kanjonu
21.06.2026.•
0
Posle smrti tri planinara i nedavnog povećanja broja teških zdravstvenih problema usled ekstremnih vrućina u unutrašnjosti kanjona, posetioce su upozoreni da ne idu na ekspedicije u Grand kanjon u SAD-u.
U Italiji vozilo sa devet mladih završilo u kanalu, troje mrtvih
21.06.2026.•
0
Troje mladih poginulo je, a još šestoro je povređeno u nedelju na severu Italije nakon što je vozilo u kojem su se nalazili sletelo u kanal, prema izveštajima vatrogasaca i hitnih službi.
Anketa ECFR: Eu podržava povratak Velike Britanije, Britanci misle da je Bregzit bio loša odluka
21.06.2026.•
2
Dve trećine građana Evropske unije podržalo bi ponovno pridruživanje Velike Britanije tom bloku, a većina učesnika ankete Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR) u Velikoj Britaniji misli da je Bregzit loša odluka.
U Izraelu hospitalizovana druga osoba zbog sumnje na ebolu, nedavno putovala u Kongo
21.06.2026.•
0
Ministarstvo zdravlja Izraela saopštilo je da je druga osoba, za koju se sumnja da je zaražena ebolom nakon povratka iz Demokratske Republike Konga, prebačena u Medicinski centar Šeba.
Dečaka napao ga krokodil u zoološkom vrtu u Velikoj Britaniji
21.06.2026.•
1
Trogodišnji dečak završio je u ograđenom prostoru sa krokodilima i zadobio teške povrede, piše BBC.
Drugi krug predsedničkih izbora u Kolumbiji: Progresivac ili konzervativni autsajder
21.06.2026.•
0
Duboko podeljeni Kolumbijci u drugom krugu predsedničkih izbora izabraće ili progresivca, ili konzervativca autsajdera, a oba kandidata su u kampanji koristila strah od ponovnog unutrašnjeg sukoba u zemlji.
Stroža pravila u saobraćaju u Grčkoj, kazne u iznosu od nekoliko stotina evra
21.06.2026.•
1
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić upozorio je vozače koji putuju u Grčku da su na snagu stupila stroža pravila bezbednosti saobraćaja i znatno veće kazne za prekršaje.
Komentari 9
pusti price snjezana
ja
Svaka država koja ne vodi računa o tome da je građanima dostupna kupovina stambenomg prostora je država u kojoj vlada isključivo interes u toj oblasti.
Ovo kod nas je, kako mi već znamo dodatih naš izvorni šarm svemu, baš, baš. Evo Novi Sad, ko daje eto nekih 3300 po m2 u NS, pojedini delovima kao nešto atraktivniji delovi grada (ne znam po kom kriterijumu)? Ko može da ima toliko para ili koliko glup može biti ako ga kupuje da stanuje u njemu a ima tolike pare?
Napravi se zrgrada od 100 stanova, godinu dana kasnije pet stanova useljeno. Posle se i izda koji, ne žive vlasnici, nema parking mesta dovoljno, gradnja bofl ali 3300 eura m2???
Koliko ono beše porez na drugu i svaku sledeću nekretninu?
Koliko bi Nemcima trebalo da se preokrene vlasnička struktura, par meseci uz odgovarajuču promenu poreske politike na porez na imovinu? Tako i kod nas. Samo glavni baja je upravo u najboljim mogućim odnosima, toliko su dobri dam im ruku ne vadi iz džepa, sa baš investitorima. Lokalne baje nisu ništa bolje.
Janko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar