Intervju Angele Merkel izazvao suprotne reakcije Rusije i Evrope

Premda je Angela Merkel u političkoj penziji nekoliko godina, njeni reči i dalje izazivaju pažnju.
Premda je Angela Merkel u političkoj penziji nekoliko godina, njeni reči i dalje izazivaju pažnju. 
 
Sudeći po reakcijama koje je izazvala nedavnim intervjuom, u kome je Poljskoj i baltičkim državama pripisala delimičnu krivicu za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i Evropske unije (EU) 2021. godine, a time i posredno, za izbijanje rata u Ukrajini, piše NIN
U Rusiji su reči nekadašnje nemačke kancelarke naišle na odobravanje, te je iz Kremlja poručeno da je "gospođa Merkel u pravu u tom pogledu".
 
Iz Poljske, i baltičkih zemalja, stigle su osude i ocene da njene izjave rizikuju jačanje ruske propagande o uzrocima rata u Ukrajini. 
Nasuprot tvrdnji Merkel da je postojao način da se stabilizuje krhko primirje između Ukrajine i Rusije, pomenute evropske države ostaju čvrste u stavu da je Rusija agresor i da su izjave Merkel "skandalozne". 
 
Talas kritika s jedne, i odobravanje s druge strane, pažnju javnosti ponovo su usmerile na komplikovanu dinamiku unutar EU uoči početka sukoba i njegovu pozadinu. Ali i dovele u pitanje tajming izjava nekadašnje nemačke kancelarke, za koji sagovornici NIN-a kažu da je "vrlo zanimljiv".
Merkel je, inače, u intervjuu za mađarski portal "Partizan" izjavila i da je u junu 2021. godine osetila da ruski predsednik Vladimir Putin više ne shvata Minske sporazume ozbiljno. Zbog toga je, navela je ona, želela da uspostaviti novi format u okviru kojeg bi EU i dalje pregovarala s Putinom, preneo je nemački list "Bild". 
 
"Neki nisu želeli da to podrže. To su pre svega bile baltičke države (Litvanija, Letonija i Estonija), ali i Poljska je bila protiv. Jer su se plašila da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji. U svakom slučaju, do uspostavljanja tog novog formata nije došlo. Zatim sam napustila funkciju, a onda je usledila Putinova agresija", istakla je Merkel, koja je kancelarsku dužnost završila u decembru 2021. godine - tri meseca pre nego što su ruske trupe napale Ukrajinu.
 
Te 2021. godine, bilo je mnogo kontroverzi oko predloga da se održi održi samit EU i Rusije - koga nije bilo od 2014. kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine. O potencijalnom održavanju samita raspravljalo se na sastanku šefova država i vlada EU u junu 2021. Incijativu je pokrenula Merkel, zajedno sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom. 
 
Predlog je naišao na podršku nekoliko zemalja, među kojima su bile Italija i Austrija. Slovačka i Mađarska imale su nešto oprezniji stav, dok je Holandija bila skeptična. Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija oštro su se usprotivile. Sve to je otežalo uspostavljanje jedinstvene strategije prema Rusiji
 
Oštre kritike naspram pohvala iz Moskve
 
Konteksta radi, početkom 2021. godine implementacija Minskih sporazuma iz 2014. i 2015. godine, koji su imali za cilj da obustave sukob na istoku Ukrajine, praktično je bila zamrznuta. 
 
Situacija u Donbasu ponovo je eskalirala, a broj incidenata rastao. Incijativa za održavanje samita bila je deo diplomatskih napora da se smanje tenzije između Zapada i Rusije. Sredinom juna te godine, Putin se sastao i sa nekadašnjim predsednikom SAD Džozefom Bajdenom u Ženevi.
 
Iste godine i ubrzo nakon, Putin je za nemački nedeljnik Die Zeit napisao autorski tekst u kojem je pozvao na "obnovu sveobuhvatnog partnerstva s Evropom". U tom pismu, istakao je da je ključno prevazići trenutne tenzije i uspostaviti dijalog zasnovan na "međusobnom poštovanju i razumevanju". 
 
Samit, međutim, nije održan, a Merkel je ubrzo napustila funkciju. O njenim nedavnim tvrdnjama iz Rusije, oglasio se portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
 
Peskov je izjavio da je politika EU je "nažalost talac nerazumne politike baltičkih država i Varšave". To se, rekao je Peskov, "vidi golim okom", dodajući da je "gospođa Merkel zapravo u pravu u tom pogledu". 
 
Inače, direktor Ruske spoljnoobaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškin u aprilu je izjavio da su Poljska i baltičke države "provokatorske zemlje" koje bi trebalo da shvate da će biti prve koje će "pretrpeti posledice" u slučaju agresije NATO-a. 
 
Ostatak teksta pročitajte OVDE
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Spavač

    08.10.2025 23:07
    Muti i iz penzije mora da otplaćuje sve što je dobila od poslodavca.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Danska produžila vojni rok na 11 meseci

Oko 1.600 danskih vojnih regruta počelo je da služi vojni rok, koji je sa četiri meseca produžen na 11 meseci, kako bi se ubrzalo jačanje odbrambenih snaga zbog bezbednosnog pritiska na Arktiku i rata u Ukrajini.

Veliki šumski požari širom Grčke

Vatrogasci u Grčkoj danas su se borili sa velikim šumskim požarom koji je uništio više od 100 kuća severozapadno od Atine, dok su delovi Kefalonije evakuisani zbog drugog požara.