Intervju Angele Merkel izazvao suprotne reakcije Rusije i Evrope

Premda je Angela Merkel u političkoj penziji nekoliko godina, njeni reči i dalje izazivaju pažnju.
Intervju Angele Merkel izazvao suprotne reakcije Rusije i Evrope
Foto: Screenshot (Youtube/CBS)
Premda je Angela Merkel u političkoj penziji nekoliko godina, njeni reči i dalje izazivaju pažnju. 
 
Sudeći po reakcijama koje je izazvala nedavnim intervjuom, u kome je Poljskoj i baltičkim državama pripisala delimičnu krivicu za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i Evropske unije (EU) 2021. godine, a time i posredno, za izbijanje rata u Ukrajini, piše NIN
U Rusiji su reči nekadašnje nemačke kancelarke naišle na odobravanje, te je iz Kremlja poručeno da je "gospođa Merkel u pravu u tom pogledu".
 
Iz Poljske, i baltičkih zemalja, stigle su osude i ocene da njene izjave rizikuju jačanje ruske propagande o uzrocima rata u Ukrajini. 
Nasuprot tvrdnji Merkel da je postojao način da se stabilizuje krhko primirje između Ukrajine i Rusije, pomenute evropske države ostaju čvrste u stavu da je Rusija agresor i da su izjave Merkel "skandalozne". 
 
Talas kritika s jedne, i odobravanje s druge strane, pažnju javnosti ponovo su usmerile na komplikovanu dinamiku unutar EU uoči početka sukoba i njegovu pozadinu. Ali i dovele u pitanje tajming izjava nekadašnje nemačke kancelarke, za koji sagovornici NIN-a kažu da je "vrlo zanimljiv".
Merkel je, inače, u intervjuu za mađarski portal "Partizan" izjavila i da je u junu 2021. godine osetila da ruski predsednik Vladimir Putin više ne shvata Minske sporazume ozbiljno. Zbog toga je, navela je ona, želela da uspostaviti novi format u okviru kojeg bi EU i dalje pregovarala s Putinom, preneo je nemački list "Bild". 
 
"Neki nisu želeli da to podrže. To su pre svega bile baltičke države (Litvanija, Letonija i Estonija), ali i Poljska je bila protiv. Jer su se plašila da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji. U svakom slučaju, do uspostavljanja tog novog formata nije došlo. Zatim sam napustila funkciju, a onda je usledila Putinova agresija", istakla je Merkel, koja je kancelarsku dužnost završila u decembru 2021. godine - tri meseca pre nego što su ruske trupe napale Ukrajinu.
 
Te 2021. godine, bilo je mnogo kontroverzi oko predloga da se održi održi samit EU i Rusije - koga nije bilo od 2014. kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine. O potencijalnom održavanju samita raspravljalo se na sastanku šefova država i vlada EU u junu 2021. Incijativu je pokrenula Merkel, zajedno sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom. 
 
Predlog je naišao na podršku nekoliko zemalja, među kojima su bile Italija i Austrija. Slovačka i Mađarska imale su nešto oprezniji stav, dok je Holandija bila skeptična. Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija oštro su se usprotivile. Sve to je otežalo uspostavljanje jedinstvene strategije prema Rusiji
 
Oštre kritike naspram pohvala iz Moskve
 
Konteksta radi, početkom 2021. godine implementacija Minskih sporazuma iz 2014. i 2015. godine, koji su imali za cilj da obustave sukob na istoku Ukrajine, praktično je bila zamrznuta. 
 
Situacija u Donbasu ponovo je eskalirala, a broj incidenata rastao. Incijativa za održavanje samita bila je deo diplomatskih napora da se smanje tenzije između Zapada i Rusije. Sredinom juna te godine, Putin se sastao i sa nekadašnjim predsednikom SAD Džozefom Bajdenom u Ženevi.
 
Iste godine i ubrzo nakon, Putin je za nemački nedeljnik Die Zeit napisao autorski tekst u kojem je pozvao na "obnovu sveobuhvatnog partnerstva s Evropom". U tom pismu, istakao je da je ključno prevazići trenutne tenzije i uspostaviti dijalog zasnovan na "međusobnom poštovanju i razumevanju". 
 
Samit, međutim, nije održan, a Merkel je ubrzo napustila funkciju. O njenim nedavnim tvrdnjama iz Rusije, oglasio se portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
 
Peskov je izjavio da je politika EU je "nažalost talac nerazumne politike baltičkih država i Varšave". To se, rekao je Peskov, "vidi golim okom", dodajući da je "gospođa Merkel zapravo u pravu u tom pogledu". 
 
Inače, direktor Ruske spoljnoobaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškin u aprilu je izjavio da su Poljska i baltičke države "provokatorske zemlje" koje bi trebalo da shvate da će biti prve koje će "pretrpeti posledice" u slučaju agresije NATO-a. 
 
Ostatak teksta pročitajte OVDE
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet