Plutajuća deponija na Drini je problem u BiH koji ne može biti rešen bez učešća Srbije i Crne Gore. Iz ilegalnih deponija ovih zemalja dolazi 85 odsto otpada, koje radnici HE Višegrad pokušavaju da izvade iz reke.
Tone plutajućeg otpada na Drini nadomak Višegrada radnici tamošnje hidroelektrane već mesec i po pokušavaju da izvade iz reke, ali to usporavaju velike količine otpada koje svakodnevno stižu rekom, piše Dojče vele.
Plastične boce, fudbalske lopte, bela tehnika, stabla, plastične kese... Ovaj otpad prekriva smaragdno zelenu boju Drine, najduže reke u Bosni i Hercegovini, nedaleko od brane Hidroelektrane Višegrad. Ovaj ekološki incident ponavlja se iz godine u godinu i ne uznemirava samo ekološke aktiviste. Ljudski nemar i divlje deponije uz pritoke u Srbiji i Crnoj Gori već decenijama dovode do zagađenja Drine.
Problemi od početka
Višegradska hidroelektrana napravljena je 1989. u doba Jugoslavije i već tada su počeli problemi sa akumulacijom otpada. Poslednjih decenija na lančanici, koju su napravili radnici HE kako njen rad ne bi bio ugrožen, u zimskim mesecima skupe se tone otpada. Od sredine decembra 2025. na Drini se nalaze ogromne količine otpada pa se na određenim delovima reka nalazi pod smećem od obale do obale.
"Sve što možete da zamislite od životinjskog i organskog otpada završi u reci Drini. Tu je i hemija, plastika. Veliki problem predstavljaju i padavine odnosno velika stabla koja pod velikim naletom vode znaju da prekinu lančanicu kao što se to desilo 2021", kaže za Dojče vele Dejan Furtula, aktivista Eko akcije iz Višegrada.
On s tugom u očima posmatra otpad koji prožima Drinu i kaže kako će biti potrebni meseci da on izvadi iz Drine.
"Smeće čisti samo HE na Drini, iako 85 odsto otpada dolazi van granica BiH", dodaje Furtula.
Njegova procena je da se na lančanici HE Višegrad trenutno nalazi više hiljada tona otpada.
"Količina plutajućeg otpada koja se godišnje izvadi iz jezera HE Višegrad je 6.000-8.000 kubnih metara", dodaje Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine HE na Drini.
Ne postoji ni jedan zvanični akt koji je definisao obavezu da je HE Višegrad zadužena za čišćenje plutajućeg otpada, ali to ipak rade.
"Na godišnjem nivou nas to košta od 50 do 200 hiljada maraka."
Problem je i što se otpad odlaže na obližnju ilegalnu deponiju, koja se nalazi svega nekoliko metara od Drine, pa se građani Višegrada guše u toksinima koji nastaju sagorevanjem.
"Ugrožen je i riblji fond u Drini", dodaje Furtula.
Aktivisti su ranije upozoravali i da sagoreli toksini podzemnim vodama dolaze do Drine.
"Spaljivanje ovakvog otpada na deponijama ima daleko više štetnih posledica nego sam otpad. Niz je štetnih hemijskih reakcija i štetnih gasova koji nastaju spaljivanjem plastike i drugog otpada. Pored toga što se ti štetni nusproizvodi sagorevanja plastike unose u organizam disanjem, unose se i konzumiranjem hrane i vode po kojima padaju ovakve čestice. O tome se jako malo govori, iako posledice mogu biti fatalne po organizam", pojašnjava Robert Oroz, aktivista fondacije Atelje za društvene promene.
Otkud tone otpada u Drini?
Sagovornici Dojče velea saglasni su da većina otpada dolazi iz ilegalnih deponija iz susednih zemalja: Crne Gore i Srbije. Kada se nivoi reka zbog hidroloških uslova povećaju, reke u svoja korita povlače otpad noseći ga svojim tokom do Višegrada.
"Najveće količine plutajućeg otpada donosi reka Lim sa područja Srbije 45 odsto, reka Tara sa područja Crne Gore 40 odsto, a ostatak 15 odsto, sa područja Bosne i Hercegovine", kažu podaci Hidroelektrane u Višegradu.
Iz resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske kažu da većina otpada dolazi iz Crne Gore.
"Prema informacijama sa kojima raspolažemo, Srbija je zatvorila nesanitarnu deponiju Stanjevine koja je bila deo problema, ali i ovih dana, kao i ranijih godina, svedoci smo da iz Crne Gore, rekom Lim u Drinu dolaze ogromne količine otpada", kaže Gorjana Rosić, viša saradnica za odnose s javnošću Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Plutajući otpad, koji dolazi sa područja BiH, uglavnom je drvna masa.
"Deponije komunalnog otpada su dalje od vodotoka, a neke su i uređene, kao što je u Opštini Foča i Goraždu", kaže Frganja.
Šta je rešenje?
"Mi taj problem sami ne možemo rešiti. Osnovna delatnost našeg preduzeća je proizvodnja električne energije, a moramo da se borimo s ovim problemom", pojašnjava Frganja.
Mnoge ekološke organizacije do sada su nudile različita rešenja, ali nadležni nisu imali sluha. Udruženje na čijem je čelu Furtula dobilo je projekat od 105.000 evra za izgradnju lančanica u drugim opštinama, satelitsko praćenje otpada i slično.
"Budući da smo malo udruženje nismo imali potrebnih 20 odsto sredstava za učešće."
Iz Opštine Višegrad nisu imali razumevanja da se uključe u realizaciju projekta.
"Potrebni su milioni za sistemsko i trajno rešenje", dodaje Furtula.
Iz Hidroelektrane Višegrad, na koju je pao sav teret čišćenja Drine, kažu da se rešenje problema ne treba tražiti u Višegradu već u onim opštinama iz kojih stiže otpad.
"Rešenje problema je u odlaganju otpada na deponije u uzvodnim opštinama, a ne u reku", kaže Frganja za Dojče vele.
Dodaje da divlje deponije postoje u skoro svakoj opštini, a razlozi njihovog nastanka su nepostojanje zaokruženog sistema upravljanja otpadom, odnosno: "Nedovoljan broj sanitarnih deponija, izbegavanje nesavesnih kompanija i građana da svoj otpad odlažu na regularne deponije kako bi izbegli plaćanje naknada, kao i izostanak svesti građana o značaju zaštite životne sredine".
Vazno da oni znaju koliko % zagadjenja dolazi iz koje drzave a najmanje iz BiH.
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
Ne daj bože onih poplava po gomili većih gradova u svetu, kad bi se to desilo u Novom Sadu isto tako bi plivalo jer gomila prolazi pored kontejnera i sa lepe razdaljine naravno bezuspešno cilja i baca svoje đubre okolo istih, po ulicama se razbacuju flaše, kutije od pica, pikavci, maramice jednom rečju sve što se stigne. Neshvatljivo da gomila ne želi normalno da se ponaša ali zato čim prekorače granicu izigravaju finoću.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naredba za pretresanje u prostorijama Fidesa u kojoj su bili serveri sa bazama podataka i komunikacioni sistemi Orbanove stranke, bila je zakonita, ali zaplena servera nije sprovedena u skladu sa propisima.
Potraga za preživelima pod ruševinama koje je za sobom ostavio moćni zemljotres u Kolumbiji postaje sve teža, jer prošla su već dva dana od katastrofe, a period od 48 sati do 72 dana je ključan za spas preživelih.
Veliki požar izbio je na nepristupačnom terenu iznad Žagera kod Herceg Novog, gde gori nisko rastinje, a jak vetar dodatno razbuktava vatru i otežava intervenciju, javila je danas Radio-televizija Crne Gore.
Vlada Nemačke je, kao odgovor na rastuću pretnju sila poput Rusije, a i opasnost od ekstremista, odobrila predlog zakona za proširenje ovlašćenja obaveštajnih službi.
Snimak automobila koji prolazi aerodromskom platformom i završava na putanji privatnog aviona, nakon čega dolazi do sudara, proširio se društvenim mrežama.
Direktor rumunske nuklearne elektrane Černavoda, Romeo Urjan izjavio je da će drugi reaktor te elektrane biti isključen u četvrtak u 7 časova zbog niskog vodostaja Dunava.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je da Evropska unija pruža podršku Kolumbiji, nakon što je u zemljotresu poginulo više od 100 ljudi i uništeno više hiljada zgrada i kuća.
Države nastale iz bivše Jugoslavije svake godine napusti više od 130.000 ljudi. Zašto mladi odlaze i da li su subvencije koje najavljuju regionalni političari dovoljan podsticaj za povratak?
Bivši savetnik britanske Laburističke partije osumnjičen za špijunažu u korist Kine bio je važan donator partije i bio je pozivan na sastanke sa visokopozicioniranim laburistima, piše britanski list Telegraf.
Vrhunac toplotnog talasa u Bosni i Hercegovini je danas i sutra, s temperaturama od 35 do 39 stepeni, a na jugu zemlje do 42 stepena u hladu, prognoza je meteorologa objavljena na Fejsbuk stanici BH Meteo.
Građani Australije će od danas po prvi put na popisu stanovništva moći da se izjasne o svojoj seksualnoj orijentaciji i rodu, odnosno da prijave da li se identifikuju sa drugim polom od onog na rođenju.
Letonija je danas saopštila da je otkrila tunel ispod granice sa Belorusijom i najavila borbu protiv organizacija koje omogućavaju nezakoniti ulazak migranata.
Potraga i spasavanje nastavljaju se danas u desetinama gradova i sela u zapadnoj Kolumbiji pošto je u ponedeljak u zemljotresu magnitude 7,4 nestalo više 3.000 ljudi, a mnogi su zarobljeni ispod ruševina.
Kriminalne bande u Belgiji koriste stanove iznajmljene preko platformi poput Airbnb-a za skladištenje droge, novca i oružja, upozorila je danas belgijska nacionalna komesarka za droge Ine van Vimerš.
Mađarska dobija novog predsednika, a očekivanja su da novi treba toj funkciji da vrati ugled, nakon što su prethodnici ocenjivani kao "marionete" Viktora Orbana.
Premijer Albanije Edi Rama reagovao je na najavu srpskih vlasti da se razmatra promena toka reke Ibar i rekao da će ona nastaviti da teče prema geografiji, a ne prema folkloru.
Krivični sud u Damasku osudio je na smrt bivšeg sirijskog predsednika Bašara al Asada, njegovog brata Mahera el Asada i bivšeg šefa odeljenja za političku bezbednost u Dari Atifa Nadžiba.
Komentari 22
Gladijator
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
gliga
To
Ne koristimo ono što imamo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar