Plutajuća deponija na Drini je problem u BiH koji ne može biti rešen bez učešća Srbije i Crne Gore. Iz ilegalnih deponija ovih zemalja dolazi 85 odsto otpada, koje radnici HE Višegrad pokušavaju da izvade iz reke.
Tone plutajućeg otpada na Drini nadomak Višegrada radnici tamošnje hidroelektrane već mesec i po pokušavaju da izvade iz reke, ali to usporavaju velike količine otpada koje svakodnevno stižu rekom, piše Dojče vele.
Plastične boce, fudbalske lopte, bela tehnika, stabla, plastične kese... Ovaj otpad prekriva smaragdno zelenu boju Drine, najduže reke u Bosni i Hercegovini, nedaleko od brane Hidroelektrane Višegrad. Ovaj ekološki incident ponavlja se iz godine u godinu i ne uznemirava samo ekološke aktiviste. Ljudski nemar i divlje deponije uz pritoke u Srbiji i Crnoj Gori već decenijama dovode do zagađenja Drine.
Problemi od početka
Višegradska hidroelektrana napravljena je 1989. u doba Jugoslavije i već tada su počeli problemi sa akumulacijom otpada. Poslednjih decenija na lančanici, koju su napravili radnici HE kako njen rad ne bi bio ugrožen, u zimskim mesecima skupe se tone otpada. Od sredine decembra 2025. na Drini se nalaze ogromne količine otpada pa se na određenim delovima reka nalazi pod smećem od obale do obale.
"Sve što možete da zamislite od životinjskog i organskog otpada završi u reci Drini. Tu je i hemija, plastika. Veliki problem predstavljaju i padavine odnosno velika stabla koja pod velikim naletom vode znaju da prekinu lančanicu kao što se to desilo 2021", kaže za Dojče vele Dejan Furtula, aktivista Eko akcije iz Višegrada.
On s tugom u očima posmatra otpad koji prožima Drinu i kaže kako će biti potrebni meseci da on izvadi iz Drine.
"Smeće čisti samo HE na Drini, iako 85 odsto otpada dolazi van granica BiH", dodaje Furtula.
Njegova procena je da se na lančanici HE Višegrad trenutno nalazi više hiljada tona otpada.
"Količina plutajućeg otpada koja se godišnje izvadi iz jezera HE Višegrad je 6.000-8.000 kubnih metara", dodaje Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine HE na Drini.
Ne postoji ni jedan zvanični akt koji je definisao obavezu da je HE Višegrad zadužena za čišćenje plutajućeg otpada, ali to ipak rade.
"Na godišnjem nivou nas to košta od 50 do 200 hiljada maraka."
Problem je i što se otpad odlaže na obližnju ilegalnu deponiju, koja se nalazi svega nekoliko metara od Drine, pa se građani Višegrada guše u toksinima koji nastaju sagorevanjem.
"Ugrožen je i riblji fond u Drini", dodaje Furtula.
Aktivisti su ranije upozoravali i da sagoreli toksini podzemnim vodama dolaze do Drine.
"Spaljivanje ovakvog otpada na deponijama ima daleko više štetnih posledica nego sam otpad. Niz je štetnih hemijskih reakcija i štetnih gasova koji nastaju spaljivanjem plastike i drugog otpada. Pored toga što se ti štetni nusproizvodi sagorevanja plastike unose u organizam disanjem, unose se i konzumiranjem hrane i vode po kojima padaju ovakve čestice. O tome se jako malo govori, iako posledice mogu biti fatalne po organizam", pojašnjava Robert Oroz, aktivista fondacije Atelje za društvene promene.
Otkud tone otpada u Drini?
Sagovornici Dojče velea saglasni su da većina otpada dolazi iz ilegalnih deponija iz susednih zemalja: Crne Gore i Srbije. Kada se nivoi reka zbog hidroloških uslova povećaju, reke u svoja korita povlače otpad noseći ga svojim tokom do Višegrada.
"Najveće količine plutajućeg otpada donosi reka Lim sa područja Srbije 45 odsto, reka Tara sa područja Crne Gore 40 odsto, a ostatak 15 odsto, sa područja Bosne i Hercegovine", kažu podaci Hidroelektrane u Višegradu.
Iz resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske kažu da većina otpada dolazi iz Crne Gore.
"Prema informacijama sa kojima raspolažemo, Srbija je zatvorila nesanitarnu deponiju Stanjevine koja je bila deo problema, ali i ovih dana, kao i ranijih godina, svedoci smo da iz Crne Gore, rekom Lim u Drinu dolaze ogromne količine otpada", kaže Gorjana Rosić, viša saradnica za odnose s javnošću Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Plutajući otpad, koji dolazi sa područja BiH, uglavnom je drvna masa.
"Deponije komunalnog otpada su dalje od vodotoka, a neke su i uređene, kao što je u Opštini Foča i Goraždu", kaže Frganja.
Šta je rešenje?
"Mi taj problem sami ne možemo rešiti. Osnovna delatnost našeg preduzeća je proizvodnja električne energije, a moramo da se borimo s ovim problemom", pojašnjava Frganja.
Mnoge ekološke organizacije do sada su nudile različita rešenja, ali nadležni nisu imali sluha. Udruženje na čijem je čelu Furtula dobilo je projekat od 105.000 evra za izgradnju lančanica u drugim opštinama, satelitsko praćenje otpada i slično.
"Budući da smo malo udruženje nismo imali potrebnih 20 odsto sredstava za učešće."
Iz Opštine Višegrad nisu imali razumevanja da se uključe u realizaciju projekta.
"Potrebni su milioni za sistemsko i trajno rešenje", dodaje Furtula.
Iz Hidroelektrane Višegrad, na koju je pao sav teret čišćenja Drine, kažu da se rešenje problema ne treba tražiti u Višegradu već u onim opštinama iz kojih stiže otpad.
"Rešenje problema je u odlaganju otpada na deponije u uzvodnim opštinama, a ne u reku", kaže Frganja za Dojče vele.
Dodaje da divlje deponije postoje u skoro svakoj opštini, a razlozi njihovog nastanka su nepostojanje zaokruženog sistema upravljanja otpadom, odnosno: "Nedovoljan broj sanitarnih deponija, izbegavanje nesavesnih kompanija i građana da svoj otpad odlažu na regularne deponije kako bi izbegli plaćanje naknada, kao i izostanak svesti građana o značaju zaštite životne sredine".
Vazno da oni znaju koliko % zagadjenja dolazi iz koje drzave a najmanje iz BiH.
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
Ne daj bože onih poplava po gomili većih gradova u svetu, kad bi se to desilo u Novom Sadu isto tako bi plivalo jer gomila prolazi pored kontejnera i sa lepe razdaljine naravno bezuspešno cilja i baca svoje đubre okolo istih, po ulicama se razbacuju flaše, kutije od pica, pikavci, maramice jednom rečju sve što se stigne. Neshvatljivo da gomila ne želi normalno da se ponaša ali zato čim prekorače granicu izigravaju finoću.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Rusija je u noći između petka i subote lansirala niz bespilotnih letelica i projektila na Ukrajinu, a u napadima na Harkov poginulo je najmanje sedam osoba, uključujući dvoje dece.
Na području grada Banjaluke sinoć uhapšen P.G. iz Beograda, za kojim je Interpol Beograd raspisao međunarodnu crvenu poternicu zbog krivičnog dela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
Avio kompanija Emirejts (Emirates) obustavila je jutros do daljeg svoje letove za Dubai i iz tog grada, saopštila je kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Ministarstvo pravde SAD postavilo je na internet tri memoranduma Federalnog istražnog biroa (FBI) u kojima se opisuju intervjui na temu neproverenih tvrdnji da je predsednik SAD Donald Tramp počinio seksualni napad.
Evropska unija suspendovaće bezvizni režim sa Gruzijom za one koji imaju diplomatske, službene ili zvanične pasoše, saopštile su potpredsednica Evropske komisije Kaja Kalas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Evropska komisija je danas u retkoj kritici predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog osudila njegove "neprihvatljive pretnje" premijeru Mađarske Viktoru Orbanu.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je 18 političkih zatvorenika, čime je nastavio niz oslobađanja zarobljenika kako bi obnovio veze sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Glavni prioritet Evropske komisije, kada je reč o prijemu novih članica u EU, jeste da obezbedi da se nijedna država kandidat ne pretvori u "sledeću Mađarsku", piše danas Politiko.
Američki predsednik Donald Tramp kazao je da će uskori pasti i Kuba, a kada se to desi u Havanu će biti poslat državni sekretar Mark Rubio da završi posao.
Mađarska će proterati svih sedam ukrajinskih državljana koji su pritvoreni dok su prevozili gotovinu i zlato iz Austrije i Ukrajine preko mađarske teritorije.
Ministarstvo pravde SAD objavilo je ranije neviđena dokumenta iz dosijea osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, uključujući intervjue i beleške FBI u kojima se nalaze optužbe na račun Donalda Trampa.
Vojni istražitelji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) veruju da su američke snage verovatno odgovorne za vazdušni napad na iransku školu i ubistvo desetina dece prošle subote.
Nezavisni senator Sjedinjenih Američkih Država Berni Sanders kritikovao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, optužujući ga da je "ekstremista".
Oko 20.000 pomoraca i 15.000 putnika zarobljeno je u Persijskom zalivu zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, saopštila je danas Međunarodna pomorska organizacija (IMO), prenose francuski mediji.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da želi lično da bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana posle ubistva ajatolaha Alija Hamneija.
Komentari 22
Gladijator
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
gliga
To
Ne koristimo ono što imamo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar