Plutajuća deponija na Drini je problem u BiH koji ne može biti rešen bez učešća Srbije i Crne Gore. Iz ilegalnih deponija ovih zemalja dolazi 85 odsto otpada, koje radnici HE Višegrad pokušavaju da izvade iz reke.
Tone plutajućeg otpada na Drini nadomak Višegrada radnici tamošnje hidroelektrane već mesec i po pokušavaju da izvade iz reke, ali to usporavaju velike količine otpada koje svakodnevno stižu rekom, piše Dojče vele.
Plastične boce, fudbalske lopte, bela tehnika, stabla, plastične kese... Ovaj otpad prekriva smaragdno zelenu boju Drine, najduže reke u Bosni i Hercegovini, nedaleko od brane Hidroelektrane Višegrad. Ovaj ekološki incident ponavlja se iz godine u godinu i ne uznemirava samo ekološke aktiviste. Ljudski nemar i divlje deponije uz pritoke u Srbiji i Crnoj Gori već decenijama dovode do zagađenja Drine.
Problemi od početka
Višegradska hidroelektrana napravljena je 1989. u doba Jugoslavije i već tada su počeli problemi sa akumulacijom otpada. Poslednjih decenija na lančanici, koju su napravili radnici HE kako njen rad ne bi bio ugrožen, u zimskim mesecima skupe se tone otpada. Od sredine decembra 2025. na Drini se nalaze ogromne količine otpada pa se na određenim delovima reka nalazi pod smećem od obale do obale.
"Sve što možete da zamislite od životinjskog i organskog otpada završi u reci Drini. Tu je i hemija, plastika. Veliki problem predstavljaju i padavine odnosno velika stabla koja pod velikim naletom vode znaju da prekinu lančanicu kao što se to desilo 2021", kaže za Dojče vele Dejan Furtula, aktivista Eko akcije iz Višegrada.
On s tugom u očima posmatra otpad koji prožima Drinu i kaže kako će biti potrebni meseci da on izvadi iz Drine.
"Smeće čisti samo HE na Drini, iako 85 odsto otpada dolazi van granica BiH", dodaje Furtula.
Njegova procena je da se na lančanici HE Višegrad trenutno nalazi više hiljada tona otpada.
"Količina plutajućeg otpada koja se godišnje izvadi iz jezera HE Višegrad je 6.000-8.000 kubnih metara", dodaje Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine HE na Drini.
Ne postoji ni jedan zvanični akt koji je definisao obavezu da je HE Višegrad zadužena za čišćenje plutajućeg otpada, ali to ipak rade.
"Na godišnjem nivou nas to košta od 50 do 200 hiljada maraka."
Problem je i što se otpad odlaže na obližnju ilegalnu deponiju, koja se nalazi svega nekoliko metara od Drine, pa se građani Višegrada guše u toksinima koji nastaju sagorevanjem.
"Ugrožen je i riblji fond u Drini", dodaje Furtula.
Aktivisti su ranije upozoravali i da sagoreli toksini podzemnim vodama dolaze do Drine.
"Spaljivanje ovakvog otpada na deponijama ima daleko više štetnih posledica nego sam otpad. Niz je štetnih hemijskih reakcija i štetnih gasova koji nastaju spaljivanjem plastike i drugog otpada. Pored toga što se ti štetni nusproizvodi sagorevanja plastike unose u organizam disanjem, unose se i konzumiranjem hrane i vode po kojima padaju ovakve čestice. O tome se jako malo govori, iako posledice mogu biti fatalne po organizam", pojašnjava Robert Oroz, aktivista fondacije Atelje za društvene promene.
Otkud tone otpada u Drini?
Sagovornici Dojče velea saglasni su da većina otpada dolazi iz ilegalnih deponija iz susednih zemalja: Crne Gore i Srbije. Kada se nivoi reka zbog hidroloških uslova povećaju, reke u svoja korita povlače otpad noseći ga svojim tokom do Višegrada.
"Najveće količine plutajućeg otpada donosi reka Lim sa područja Srbije 45 odsto, reka Tara sa područja Crne Gore 40 odsto, a ostatak 15 odsto, sa područja Bosne i Hercegovine", kažu podaci Hidroelektrane u Višegradu.
Iz resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske kažu da većina otpada dolazi iz Crne Gore.
"Prema informacijama sa kojima raspolažemo, Srbija je zatvorila nesanitarnu deponiju Stanjevine koja je bila deo problema, ali i ovih dana, kao i ranijih godina, svedoci smo da iz Crne Gore, rekom Lim u Drinu dolaze ogromne količine otpada", kaže Gorjana Rosić, viša saradnica za odnose s javnošću Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Plutajući otpad, koji dolazi sa područja BiH, uglavnom je drvna masa.
"Deponije komunalnog otpada su dalje od vodotoka, a neke su i uređene, kao što je u Opštini Foča i Goraždu", kaže Frganja.
Šta je rešenje?
"Mi taj problem sami ne možemo rešiti. Osnovna delatnost našeg preduzeća je proizvodnja električne energije, a moramo da se borimo s ovim problemom", pojašnjava Frganja.
Mnoge ekološke organizacije do sada su nudile različita rešenja, ali nadležni nisu imali sluha. Udruženje na čijem je čelu Furtula dobilo je projekat od 105.000 evra za izgradnju lančanica u drugim opštinama, satelitsko praćenje otpada i slično.
"Budući da smo malo udruženje nismo imali potrebnih 20 odsto sredstava za učešće."
Iz Opštine Višegrad nisu imali razumevanja da se uključe u realizaciju projekta.
"Potrebni su milioni za sistemsko i trajno rešenje", dodaje Furtula.
Iz Hidroelektrane Višegrad, na koju je pao sav teret čišćenja Drine, kažu da se rešenje problema ne treba tražiti u Višegradu već u onim opštinama iz kojih stiže otpad.
"Rešenje problema je u odlaganju otpada na deponije u uzvodnim opštinama, a ne u reku", kaže Frganja za Dojče vele.
Dodaje da divlje deponije postoje u skoro svakoj opštini, a razlozi njihovog nastanka su nepostojanje zaokruženog sistema upravljanja otpadom, odnosno: "Nedovoljan broj sanitarnih deponija, izbegavanje nesavesnih kompanija i građana da svoj otpad odlažu na regularne deponije kako bi izbegli plaćanje naknada, kao i izostanak svesti građana o značaju zaštite životne sredine".
Vazno da oni znaju koliko % zagadjenja dolazi iz koje drzave a najmanje iz BiH.
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
Ne daj bože onih poplava po gomili većih gradova u svetu, kad bi se to desilo u Novom Sadu isto tako bi plivalo jer gomila prolazi pored kontejnera i sa lepe razdaljine naravno bezuspešno cilja i baca svoje đubre okolo istih, po ulicama se razbacuju flaše, kutije od pica, pikavci, maramice jednom rečju sve što se stigne. Neshvatljivo da gomila ne želi normalno da se ponaša ali zato čim prekorače granicu izigravaju finoću.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Francuska ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) i njeni saveznici osvojili su rekordnih 14 mesta u Senatu na izborima održanim u nedelju, piše britanski list Gardijan.
Poljski ministar unutrašnjih poslova Marćin Kervinjski rekao je da ruske službe u njegovoj zemlji vrbuju za izvođenje napada mahom strance, Ukrajince ili žitelje Balkanam
Evropska unija priprema predlog koji bi Crnoj Gori, Ukrajini, Moldaviji i Albaniji, koje su najbliže ulasku u Uniju, obezbedio jasan postepeni put ka članstvu.
Spasioci su pronašli dva tela nakon što je lavina pogodila grupu planinara u baznom kampu vrha Himlung Himal u Nepalu, a desetak ljudi i dalje se vodi kao nestalo, javlja BBC.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da se američki reper Kanje Vest izvinio Jevrejima zbog podrške nacizmu, ali ne i Rusima, Belorusima i drugim narodima u Rusiji.
Najmanje dve osobe su danas poginule, a 19 je hospitalizovano nakon što je autobus, koji je prevozio filipinske turiste na Oktoberfest, sleteo sa puta u blizini Minhena, navele su lokalne vlasti.
Španski mediji objavili su snimak unutrašnjosti "sobe za mučenje" u jednoj vili blizu Malage, u kojoj je uhapšena grupa srpskih državljana zbog sumnje da su u njoj mučili ljude.
Mađarska policija ispitala je muškarca osumnjičenog za narušavanje javnog reda i mira nakon što je pokušao da jajetom pogodi premijera te zemlje Petera Mađara.
Švajcarci su odlučno odbacili predlog za strožu definiciju neutralnosti svoje zemlje, što bi sprečilo Švajcarsku da uvede ekonomske sankcije ili sarađuje sa NATO-om.
Izborni kolegijum od 93.000 predstavnika u Francuskoj bira 178 od 348 predstavnika Senata, gornjeg doma parlamenta za šestogodišnje mandate, preneo je pariski list Mond.
Zvaničnici Evropske unije smatraju da imaju valjane propise i zaštitu od zloupotrebe veštačke inteligencije, kako je to izjavila potpredsednica Evropske komisije Hena Virkunen.
Kina se pred Generalnom skupštinom UN usprotivila stavu SAD ističući da se mora poštovati suverenitet zemalja u regionu Zaliva i pozvala SAD da prestane da preti Kubi i da ukine blokadu te zemlje.
Dve osobe su poginule a više ih je povređeno kada se autobus sa filipinskim turistima prevrnuo na autoputu kod Buhloa blizu Minhena, saopštila je policija.
Građani Švajcarske se danas na referendumu izjašnjavaju da li žele restriktivniju definiciju neutralnosti svoje zemlje koja bi između ostalog podrazumevala da ne bi mogla da uvodi međunarodne sankcije zaraćenim stranama.
Komentari 22
Gladijator
Nazalost sve tri drzave vode malo racuna o otpadu i pravilnom odlaganju istog.
Umesto da se udruze i zajednicki rese problem one se prave blesave.
A ovaj problem nije od juce nazalost i nemoze se resiti bez sistemskog resenja.
gliga
To
Ne koristimo ono što imamo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar