Plutajuća deponija na Drini je problem u BiH koji ne može biti rešen bez učešća Srbije i Crne Gore. Iz ilegalnih deponija ovih zemalja dolazi 85 odsto otpada, koje radnici HE Višegrad pokušavaju da izvade iz reke.
Foto: Screenshot (Youtube/Radio free Europe)
Tone plutajućeg otpada na Drini nadomak Višegrada radnici tamošnje hidroelektrane već mesec i po pokušavaju da izvade iz reke, ali to usporavaju velike količine otpada koje svakodnevno stižu rekom, piše Dojče vele.
Plastične boce, fudbalske lopte, bela tehnika, stabla, plastične kese... Ovaj otpad prekriva smaragdno zelenu boju Drine, najduže reke u Bosni i Hercegovini, nedaleko od brane Hidroelektrane Višegrad. Ovaj ekološki incident ponavlja se iz godine u godinu i ne uznemirava samo ekološke aktiviste. Ljudski nemar i divlje deponije uz pritoke u Srbiji i Crnoj Gori već decenijama dovode do zagađenja Drine.
Problemi od početka
Višegradska hidroelektrana napravljena je 1989. u doba Jugoslavije i već tada su počeli problemi sa akumulacijom otpada. Poslednjih decenija na lančanici, koju su napravili radnici HE kako njen rad ne bi bio ugrožen, u zimskim mesecima skupe se tone otpada. Od sredine decembra 2025. na Drini se nalaze ogromne količine otpada pa se na određenim delovima reka nalazi pod smećem od obale do obale.
"Sve što možete da zamislite od životinjskog i organskog otpada završi u reci Drini. Tu je i hemija, plastika. Veliki problem predstavljaju i padavine odnosno velika stabla koja pod velikim naletom vode znaju da prekinu lančanicu kao što se to desilo 2021", kaže za Dojče vele Dejan Furtula, aktivista Eko akcije iz Višegrada.
On s tugom u očima posmatra otpad koji prožima Drinu i kaže kako će biti potrebni meseci da on izvadi iz Drine.
"Smeće čisti samo HE na Drini, iako 85 odsto otpada dolazi van granica BiH", dodaje Furtula.
Njegova procena je da se na lančanici HE Višegrad trenutno nalazi više hiljada tona otpada.
"Količina plutajućeg otpada koja se godišnje izvadi iz jezera HE Višegrad je 6.000-8.000 kubnih metara", dodaje Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine HE na Drini.
Ne postoji ni jedan zvanični akt koji je definisao obavezu da je HE Višegrad zadužena za čišćenje plutajućeg otpada, ali to ipak rade.
"Na godišnjem nivou nas to košta od 50 do 200 hiljada maraka."
Problem je i što se otpad odlaže na obližnju ilegalnu deponiju, koja se nalazi svega nekoliko metara od Drine, pa se građani Višegrada guše u toksinima koji nastaju sagorevanjem.
"Ugrožen je i riblji fond u Drini", dodaje Furtula.
Aktivisti su ranije upozoravali i da sagoreli toksini podzemnim vodama dolaze do Drine.
"Spaljivanje ovakvog otpada na deponijama ima daleko više štetnih posledica nego sam otpad. Niz je štetnih hemijskih reakcija i štetnih gasova koji nastaju spaljivanjem plastike i drugog otpada. Pored toga što se ti štetni nusproizvodi sagorevanja plastike unose u organizam disanjem, unose se i konzumiranjem hrane i vode po kojima padaju ovakve čestice. O tome se jako malo govori, iako posledice mogu biti fatalne po organizam", pojašnjava Robert Oroz, aktivista fondacije Atelje za društvene promene.
Otkud tone otpada u Drini?
Sagovornici Dojče velea saglasni su da većina otpada dolazi iz ilegalnih deponija iz susednih zemalja: Crne Gore i Srbije. Kada se nivoi reka zbog hidroloških uslova povećaju, reke u svoja korita povlače otpad noseći ga svojim tokom do Višegrada.
"Najveće količine plutajućeg otpada donosi reka Lim sa područja Srbije 45 odsto, reka Tara sa područja Crne Gore 40 odsto, a ostatak 15 odsto, sa područja Bosne i Hercegovine", kažu podaci Hidroelektrane u Višegradu.
Iz resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske kažu da većina otpada dolazi iz Crne Gore.
"Prema informacijama sa kojima raspolažemo, Srbija je zatvorila nesanitarnu deponiju Stanjevine koja je bila deo problema, ali i ovih dana, kao i ranijih godina, svedoci smo da iz Crne Gore, rekom Lim u Drinu dolaze ogromne količine otpada", kaže Gorjana Rosić, viša saradnica za odnose s javnošću Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Plutajući otpad, koji dolazi sa područja BiH, uglavnom je drvna masa.
"Deponije komunalnog otpada su dalje od vodotoka, a neke su i uređene, kao što je u Opštini Foča i Goraždu", kaže Frganja.
Šta je rešenje?
"Mi taj problem sami ne možemo rešiti. Osnovna delatnost našeg preduzeća je proizvodnja električne energije, a moramo da se borimo s ovim problemom", pojašnjava Frganja.
Mnoge ekološke organizacije do sada su nudile različita rešenja, ali nadležni nisu imali sluha. Udruženje na čijem je čelu Furtula dobilo je projekat od 105.000 evra za izgradnju lančanica u drugim opštinama, satelitsko praćenje otpada i slično.
"Budući da smo malo udruženje nismo imali potrebnih 20 odsto sredstava za učešće."
Iz Opštine Višegrad nisu imali razumevanja da se uključe u realizaciju projekta.
"Potrebni su milioni za sistemsko i trajno rešenje", dodaje Furtula.
Iz Hidroelektrane Višegrad, na koju je pao sav teret čišćenja Drine, kažu da se rešenje problema ne treba tražiti u Višegradu već u onim opštinama iz kojih stiže otpad.
"Rešenje problema je u odlaganju otpada na deponije u uzvodnim opštinama, a ne u reku", kaže Frganja za Dojče vele.
Dodaje da divlje deponije postoje u skoro svakoj opštini, a razlozi njihovog nastanka su nepostojanje zaokruženog sistema upravljanja otpadom, odnosno: "Nedovoljan broj sanitarnih deponija, izbegavanje nesavesnih kompanija i građana da svoj otpad odlažu na regularne deponije kako bi izbegli plaćanje naknada, kao i izostanak svesti građana o značaju zaštite životne sredine".
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Savet EU i formalno je dao "zeleno svetlo" za uvođenje novih carinskih dažbina na robu koja u EU ulazi u vidu malih paketa, a koja uglavnom potiče iz Kine.
Jedanaest osoba povređeno je, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mestu Šabl u kantonu Vale.
Ministar odbrane Kosova Ejup Maćedonci izjavio je da će tokom ove godine biti održana zajednička vojna vežba tri vojske - Kosova, Albanije i Hrvatske, koja će biti realizovana u Hrvatskoj.
Odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer nalazi se na poternicama Europola i Interpola, a interesantno je da su uz osnovne podatke o Kotoraninu priložene i fotografije, koje objavljuje portal RTCG.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Minhenu da od naredne runde mirovnih pregovora očekuje da budu ozbiljni, suštinski i korisni.
Pet država tvrdi da je ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni otrovan i za njegovu smrt krive Rusiju, koju će prijaviti Organizaciji za zabranu hemijskog oružja.
Policija Severne Makedonije saopštila je danas da je uhapsila 25-godišnjaka osumnjičenog za ubistvo 78-godišnje žene i više krađa po selima u opštini Staro Nagoričane.
Francusku su pogodile obilne poplave, a Nacionalna služba za praćenje vodostaja Vižikrue upozorila je da se situacija neće normalizovati u narednim danima i da će vodostaj nastaviti da bude visok.
Svet je ponovo ušao u eru koju obeležavaju moć i politika velikih sila, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc, domaćin Minhenske bezbednosne konferencije.
Specijalne jedinice blokirale su deo Kotora, ali i prilazne puteve ka Starom gradu, a kako pišu Vijesti u toku je hapšenje desetina članova organizovane kriminalne grupe.
Budući ugovori o pristupanju država-kandidata Evropskoj uniji treba da sadrže jače zaštitne mehanizme protiv nazadovanja u obavezama preuzetim tokom pristupnih pregovora, kaže evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Još jedna runda pregovora predstavnika Rusije i Ukrajine, u kojima posreduju SAD, održaće se sledeće sedmice u Ženevi, nekoliko dana pre četvrte godišnjice ruske invazije, saopštili su zvaničnici u Moskvi i Kijevu.
Građani Sarajeva, među kojima je najviše bilo studenata i srednjoškolaca, danas su održali dvočasovni protest ispred Zemaljskog muzeja, gde se desila tramvajska nesreća u kojoj je poginuo student Erdoan Morankić.
Bivši norveški premijer Torbjorn Jagland optužen je za "tešku korupciju" nakon policijske istrage o navodnim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Komentari 8
Logika
NN
I nagrade za potkazivače :-)
Vlada
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar