Mađari izlaze na izbore 12. aprila u, po mnogima, najvažnijem evropskom glasanju ove godine, piše
Gardijan.
Viktor Orban, neliberalni premijer zemlje i simbol globalne krajnje desnice, mogao bi da izgubi vlast posle 16 godina, a protivkandidat mu je bivši saveznik
Peter Mađar.
Ko su glavni akteri i kakvi su njihovi programi?
Orban (62) dobio je podršku Donalda Trampa, italijanske premijerke Đorđe Meloni i Alise Vajdel iz nemačke stranke Alternativa za Nemačku.
Nakon što je njegova stranka Fides 2010. osvojila dvotrećinsku većinu, Orban je promenio ustav i usvojio zakone koji su ojačali izvršnu vlast, ograničili rad nevladinih organizacija i slobodu medija, te značajno oslabili nezavisnost pravosuđa.
Ove godine Orban vodi klasičnu populističku kampanju. Pokušava da izbore predstavi kao izbor između rata i mira, tvrdeći da građani mogu da očuvaju Mađarsku kao "ostrvo bezbednosti i mira" ako ponovo izaberu njega, ili da je uvedu u haos i rat ako izaberu Mađara, kojeg prikazuje kao agenta Brisela i Kijeva.
Ipak, ankete pokazuju da su birači više zabrinuti zbog domaćih pitanja, poput zdravstva i ekonomije, koja stagnira poslednje tri godine. Cene hrane porasle su skoro do proseka EU, dok su plate u Mađarskoj treće najniže u Uniji.
Peter Mađar (45), nekada blizak Orbanov saradnik i član njegovog političkog kruga, pojavio se u centru pažnje pre dve godine nakon što je njegova bivša supruga Judit Varga podnela ostavku na mesto ministarke pravde. Do toga je došlo nakon otkrića da je mađarska predsednica Katalin Novak, bliska Orbanova saveznica, pomilovala čoveka osuđenog u slučaju seksualnog zlostavljanja.
Mađar, bivši diplomata i pravnik, distancirao se od Fidesa, optužujući ga za korupciju i propagandu, i osnovao stranku Tisa (Poštovanje i sloboda). Ta stranka je na izborima za Evropski parlament u junu 2024. osvojila oko 30% glasova u Mađarskoj, zauzevši drugo mesto iza Fidesa, ističe
Gardijan.
Mađar je obećao da će Mađarsku vratiti proevropskoj politici, okončati zavisnost od ruske energije, obnoviti nezavisnost javnih medija i pravosuđa, podstaći ekonomiju, zaustaviti korupciju iz Orbanovog perioda i odblokirati zamrznuta sredstva EU.
Kako funkcionišu izbori i ko bi mogao da pobedi?
Od 2010. Orban je napravio stotine promena u izbornim pravilima, uključujući gotovo prepolovljavanje broja poslaničkih mesta na 199 i stvaranje 106 nejednako velikih izbornih jedinica sa po jednim poslanikom (dok se ostali biraju proporcionalno sa stranačkih lista).
Rezultat je sistem koji pogoduje Fidesu, jer je u njihovim uporištima potrebno znatno manje glasova za pobedu. Orban je takođe olakšao glasanje Mađarima koji žive u susednim državama – a uglavnom podržavaju Fides – i uveo razne pogodnosti za biračke grupe poput penzionera.
To znači da Tisa, koja u većini anketa među odlučnim biračima vodi sa od osam do 12 procentnih poena prednosti (dok provladine ankete daju prednost Fidesu), možda mora da pobedi sa najmanje šest poena razlike da bi osvojila parlamentarnu većinu.
Prosek anketa daje opozicionoj stranci oko 50% glasova na nacionalnom nivou, a Fidesu oko 39%. Ipak, čak 25% ispitanika je neodlučno, a stručnjaci upozoravaju da nacionalne ankete ne odražavaju složenost izbornih jedinica koje su oblikovane u korist vlasti.
Fides je popularniji među starijim biračima – u nekim anketama vodi sa 50% prema 20% – dok Tisa ima veliku prednost među mlađima od 40 godina i urbanim biračima. Izlaznost bi mogla biti rekordna i premašiti 80%.
Šta bi moglo da se dogodi?
Posmatrači uglavnom vide tri moguća scenarija: većinu za Mađara koju Orban prihvata; većinu za Mađara koju Orban ne prihvata; ili većinu za Orbana.
Zbog navedenih razloga izbori u Mađarskoj često se opisuju kao slobodni, ali ne i potpuno pošteni, pa se Orbanova pobeda ne može isključiti. Ako pobedi, gotovo sigurno bi dodatno zaoštrio politiku, sukobi sa EU bi se produbili, a autoritarne tendencije u zemlji pojačale.
Ako Orban izgubi, naročito tesno, mogao bi osporiti rezultate izbora. To bi EU dovelo u potpuno novu situaciju i, uprkos protivljenju njegovih saveznika, moglo bi čak dovesti do suspenzije prava glasa Mađarske u Uniji.
Ako bi Orban priznao pobedu Mađara, odnosi EU i Mađarske verovatno bi se popravili, iako opozicioni lider nije izrazito progresivan, pa se politika Mađarske po pitanjima poput imigracije verovatno ne bi mnogo promenila.
Na unutrašnjem planu, međutim, čak i ako Tisa pobedi, bez dvotrećinske većine (133 mesta) nije jasno koliko bi nova vlada mogla da promeni, jer je Orban obezbedio da se mnogi zakoni mogu menjati samo uz takvu većinu, a ključne državne institucije popunio je svojim lojalistima.
Remetilački faktor u EU
Najdugovečniji lider u EU, Orban je od 2010. pretvorio Mađarsku u ono što sam naziva "neliberalnom demokratijom", predstavljajući sebe kao evropskog branioca tradicionalnih hrišćanskih porodičnih vrednosti od naleta zapadnog liberalizma i multikulturalizma.
Njegove četiri uzastopne vlade značajno su oslabile vladavinu prava u Mađarskoj, popunile sudove sudijama lojalnim vlasti i pretvorile do 80% medija u svojevrsnu propagandnu mašineriju za njega i njegovu krajnje desničarsku stranku Fides.
Orban je postao glavni remetilački faktor u EU, sukobljavajući se sa Briselom – koji je suspendovao milijarde evra fondova – oko politika vezanih za pravosuđe, migracije, prava LGBTQ+ zajednice i, u novije vreme, pomoć Ukrajini, koju je zajedno sa sankcijama protiv Rusije često blokirao (uključujući i najnoviji kredit od 90 milijardi evra).
Orban je ujedno i evropski lider najbliži Moskvi, nastavljajući kupovinu ruske nafte i gasa i sastanke sa Vladimirom Putinom i posle ruske invazije na Ukrajinu. Nedavne optužbe da je Budimpešta delila poverljive informacije EU sa Kremljom izazvale su ogorčenje u Uniji.
Inspirisao je i druge političare sličnih stavova, poput slovačkog premijera Roberta Fica i češkog političara Andreja Babiša, kao i nacionalističke izazivače poput Marin Le Pen u Francuskoj i Gerta Vildersa u Holandiji.
Ukratko, izbori ovog meseca imaće posledice daleko izvan Mađarske – zemlje koja čini samo 1,1% BDP-a EU i oko dva odsto njenog stanovništva, ali je pod Orbanom dobila politički uticaj na međunarodnoj sceni nesrazmeran svojoj veličini.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar