Kandidati stranke Tisa za sudije Ustavnog suda Mađarske dobili podršku od parlamentarnog odbora

Parlamentarni odbor podržao je u ponedeljak, 14. septembra nakon saslušanja, kandidate poslaničke grupe Tisa za sudije Ustavnog suda Mađarske.
Kandidati stranke Tisa za sudije Ustavnog suda Mađarske dobili podršku od parlamentarnog odbora
Foto: Pixabay
Devetočlani odbor je sa osam glasova "za" podržao kandidature Nore Kronovski, Mikloša Ligetija, Andraša Đerđa Kovača, Arpada Gabora Orosa i Žolta Somore, prenosi N1.
 
Oni bi već sutra, 15. septembra mogli da budu izabrani za novih pet sudija Ustavnog suda u mađarskom parlamentu.
Sa druge strane, kandidati pokreta "Naša domovina" (Mi Hazánk Mozgalom) dobili su po samo jedan glas podrške. Protiv Tamaša Banoviča glasalo je osam članova, protiv Čabe Červaka pet, protiv Petera Laki-Takača šest, protiv Akoša Papaija osam, dok je protiv Jenea Smodiša bilo dvoje članova odbora.
 
Budući da Fides nije učestvovao u ovom procesu, a njegovi poslanici se nisu pojavili na sednici, opoziciju je samostalno predstavljao Ištvan Apati iz pokreta "Naša domovina". Upravo je njegov glas nedostajao do maksimalnih devet za kandidate Tise, dok je istovremeno bio jedini koji je podržao predloge sopstvene poslaničke grupe.
Prema izveštavanju portala HVG, stručnjakinja za ustavno pravo, univerzitetska profesorka, doktor Mađarske akademije nauka Nora Kronovski je tokom saslušanja izjavila da bi kao ustavni sudija poništavanje nekog zakona smatrala dokazom uspešnog ustavnog preobražaja, a ne neuspehom.
 
Pravnik za krivično pravo, pravni direktor organizacije "Transparency International" u Mađarskoj, koji je takođe konkurisao za vodeću poziciju u Nacionalnoj kancelariji za povraćaj i zaštitu imovine Mikloš Ligeti je istakao da je stekao veliko terensko iskustvo o tome kako pravo funkcioniše tokom "rovovskih borbi", kada se stoji naspram protivnika koji ne poštuje pravila igre.
 
"Na tom terenu sam se kalio proteklih 14 godina", rekao je Ligeti.
Predsednik Veća sudija Vrhovnog suda Andraš Đerđ Kovač, naglasio je da poseduje iskustvo u usklađivanju međunarodnog prava, prava Evropske unije i Osnovnog zakona u jednu koherentnu celinu, dodajući da se bez toga ne može donositi presuda.
 
Predstavio se i nekadašnji rukovodilac građanskog odeljenja Vrhovnog suda, specijalista za evropsko pravo, predavač na Univerzitetu u Segedinu Arpad Gabor Oros, koji je napomenuo da je proveo više od 40 godina u službi prava. On veruje da uvek treba gledati iza slova zakona i "udahnuti dušu" rečima, ali smatra da "niko ne sme sebi da dozvoli da bude proizvoljni kreator prava".
 
Zamenik upravnika Instituta za krivične nauke Pravnog fakulteta Univerziteta u Segedinu, redovni profesor Žolt Somora je istakao da je stručnjak za krivično pravo i da smatra važnim prisustvo specijalizovanih pravnika u Ustavnom sudu. Prema njegovim rečima, "šira ustavna slika o pojedinačnim oblastima prava može da se percipira samo onda, ako se razume njihovo stvarno funkcionisanje i o tome vodi stručni dijalog", prenosi HVG.
 
Podsetimo, nove ustavne sudije se biraju zbog toga jer je stranka Tisa, koja je osvojila parlamentarnu većinu 2026. godine, postavila kao jedan od ciljeva i transformaciju Ustavnog suda, pa je tokom leta usvojen i ustavni amandman, kojim se to i omogućuje. Amandmanom je u ustavni sistem ponovo uvedena starosna granica od 70 godina za ustavne sudije, koja je važila i retroaktivno za trenutne članove. Čim su izmene stupile na snagu, ustavnim sudijama starijim od 70 godina automatski je prestao mandat. Ustavnim sudijama je takođe skraćen mandat sa 12 na 9 godina.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Litvanija planira da ukine nastavku na ruskom jeziku

Političari u Litvaniji predlažu postepeno napuštanje nastave na ruskom jeziku u školama koje pohađa rusofona manjina, uz plan da se do 2030. godine svi predmeti, osim maternjeg jezika, predaju na litvanskom jeziku.

Makronu podrška pala na 16 odsto

Nivo popularnosti predsednika Francuske Emanuela Makrona opao je na najniže vrednosti otkako je on došao na vlast, pri čemu ga podržava samo 16 odsto ispitanika.

Turske vlasti uhapsile LGBT aktiviste

Turske vlasti privele su desetine osoba i izvršile policijske racije u kancelarijama više LGBT organizacija i popularnim mestima okupljanja LGBT zajednice u okviru velike akcije sprovedene u više gradova.

AfD podneo krivičnu prijavu protiv Merca

Desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) podnela je krivičnu prijavu protiv nemačkog kancelara Fridriha Merca zbog njegove izjave da "planovi te stranke za remigraciju predstavljaju etničko čišćenje".