Izraelci u utorak na izborima odlučuju o budućnosti Netanjahua

Izraelci će u utorak, 27. oktobra, izaći na birališta.
Izraelci u utorak na izborima odlučuju o budućnosti Netanjahua
Foto: Beta (AP/David Goldman)
Odlučiće da li će ponovo ukazati poverenje Benjaminu Netanjahuu koji je tokom protekle četiri godine predvodio najviše desničarsku vladu u istoriji svoje zemlje ili će na vlast dovesti koaliciju više centrističke orijentacije, predvođenu generalom Gadijem Ajzenkotom.
 
Parlamentarni izbori prvi su u Izraelu od masovnog smrtonosnog napada palestinskog pokreta Hamas na izraelsku teritoriju 7. oktobra 2023. godine koji je duboko traumatizovao izraelsko društvo. 
Suočen sa oštrim kritikama zbog toga što nije uspeo da spreči napad Hamasa, kao i zbog veoma kontroverznog plana reforme pravosuđa, koji je u međuvremenu privremeno suspendovao, 77-godišnji Benjamin Netanjahu ulazi u izbore oslabljen, uprkos glasnoj podršci američkog predsednika Donalda Trampa. Od pobede mu zavisi i ostanak na slobodi jer mu se u četiri postupka zaustavljena time što je premijer, sudi zbog korupcije i druge zloupotrebe.
 
Istraživači javnog mnjenja ukazuju na to da će izbori predstavljati veliki izazov za Netanjahua jer, iako su Izraelci uglavnom podržavali ratove protiv Hamasa u Gazi, Hezbolaha u Libanu i Irana, ankete pokazuju pad poverenja javnosti u premijera.
 
Vladine politike koje se tiču odnosa religije i države takođe su naišle na protivljenje mnogih glasača.
 
Posle odluke Visokog suda iz 2024. godine, kojom je izuzimanje od služenja vojnog roka ultraortodoksnih "haredi Jevreja" proglašeno nezakonitim, to pitanje i dalje izaziva duboke podele. Netanjahu se u velikoj meri oslanja na "haredi partije" koje se protive regrutaciji, dok se kandidati opozicije zalažu da svi građani obavezno služe vojni rok.
 
Ključne tačke pritiska za biračko telo su međutim zabrinutost zbog rasta troškova života i diplomatska izolacija Izraela zbog dugotrajnih ratova.
 
Ali, istraživanja javnog mnjenja pokazuju i da niko od zavađenih rivala Netnajahua nema čistu šansu da ga ukloni s vlasti.
 
Njegov glavni rival Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske, tokom leta je zabeležio rast popularnosti u anketama.
 
Doživljavaju ga kao nekoga izvan političkog establišmenta – vojno lice sa izrazito čvrstim uverenjima, koje se zalaže za beskompromisan pristup.
 
Ni Netanjahuov desničarski savez, ni opoziciona koalicija, po procenama, neće samostalno obezbediti većinu od 61 poslaničkog mesta, neophodnu za lako upravljanje zemljom.
 
Istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će Netanjahuova stranka Likud osvojiti između 18 i 35 poslaničkih mesta. Time bi ona ostala najdominantnija pojedinačna politička snaga, ali bi se suočila s velikim preprekama u formiranju šire koalicije.
 
Rezultat izbora ostaje neizvestan jer izraelski izborni sistem, zasnovan na gotovo potpunoj proporcionalnoj zastupljenosti, usitnjava političku scenu i zahteva složeno sklapanje saveza.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Tramp: Mask vratio Ukrajini pristup "Starlinku"

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je vlasnik kompanije SpesEks Ilon Mask vratio Ukrajini pristup sistemu "Starlink", ali je odbio da odgovori na pitanja novinara da li je sa njim razgovarao o toj temi.

Burkina Faso vratila smrtnu kaznu

Parlament Burkine Faso kojom upravlja vojna hunta, usvojio je novi krivični zakonik kojim se ponovo uvodi smrtna kazna za krivična dela, među kojima su terorizam, špijunaža i izdaja.