Već problemi u primeni novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, institucije lenje i spore
Mesec dana od početka primene novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, već se primećuju problemi, a javna uprava kuburi sa najjednostavnijim zadacima koji su pred njom.
Foto: 021.rs
Kako je na konferenciji Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) poručio pomoćnik generalnog sekretara u službi Poverenika Zlatko Petrović, od oko 15.000 organa uprave u Srbiji (u koja se ubrajaju sve škole, svi državni organi, svaka bolnica, opštinska uprava i svi drugi organi), koji moraju da imenuju lica zadužena za poslove podataka o ličnosti, to je učinilo svega 200 organa.
"Među njima je oko 15 javnih preduzeća, tri-četiri škole, pet-šest bolnica. Pokrajinski sekretarijati su mahom prijavili te obaveze nakon održane obuke, a od ministarstava je ovaj posao uradilo samo njih šest - čak ni resorno ministarstvo, koje je napisalo zakon, nije imenovalo ovo lice i poštovalo odredbe propisa", poručio je Petrović u Novom Sadu, na završnoj konferenciji "Novi poverenik - novi zakon - nove obaveze" zajedničkog projekta YUCOM-a i partnera, Fondacije za otvoreno društvo.
Donošenje novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti mahom je urađeno zbog usklađivanja Srbije sa evropskim propisima, a konkretno sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) i sa još jednim aktom, Policijskom direktivom, koja se bavi pitanjima zaštite i obrade podataka u istražnim, sudskim i drugim procesnim slučajevima. Srbija je, ispostavilo se, odlučila da jednostavno prepiše i direktno prevede evropske regulative, bez mnogo ulaženja u suštinu, pa smo tako dobili zakon u kojem se nalaze i vidne gramatičke greške, dodao je Zlatko Petrović iz institucije Poverenika.
Poverenik je bila institucija koja je potegla pitanje donošenja kontroverznog zakona, kao i problem isticanja mandata bivšem čelnom čoveku Rodoljubu Šabiću. Iako se mesecima znalo da će Šabiću isteći mandat i da je potrebno pokrenuti postupak izbora novog poverenika, u skladu sa zakonom, država to nije učinila. Upravo zbog toga se, kaže Dušan Šabić iz Fondacije za otvoreno društvo, nevladin sektor pokrenuo, sa apelom da postoji ozbiljna bojazan od kršenja osnovnih ljudskih prava garantovanih Ustavom.
"Zakasnili smo mnogo i propustili šansu da sprovedemo transparentan, čist postupak izbora poverenika, u kojem bi kandidati bili propisno evaluirani, formalne reference kandidata bile presudne i gde bi kandidati imali šansu da predstave svoj plan i program rada institucije. Nažalost, nismo uspeli, ali poverenika jesmo dobili, kao i sporan nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Imamo, doduše, uverenja od pre dva dana da će neke sporne odredbe, a konkretno ona koja se odnosi na izuzeća društva kapitala iz primene zakona, ipak biti obrisana iz verzije koja će ići u Narodnu skupštinu, ali je rano govoriti jer nacrt tek treba da ide u Vladu", poručio je Šabić.
On je dodao da je velika šteta što se u novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti nije, na prihvatljiv način, ubacila preambula iz GDPR-a, koja sadrži suštinu donošenja ovakvog akta i objašnjenje zbog čega je bitan za sve građane i njihove podatke.
Pomoćnik generalnog sekretara u službi poverenika Zlatko Petrović rekao je da je rok za usklađivanje po novom zakonu svega devet meseci, što neće biti dovoljno i što preti da od pojedinih odredbi zakona napravi mrtvo slovo na papiru. On je pojasnio da se GDPR ne može direktno primenjivati u Srbiji jer nije deo pravnog poretka, ali se i te kako tiče Srbije, koja cilja na evropsko tržište i čiji građani su "mete" evropskog tržišta.
"GDPR se odnosi na rukovaoce podataka u Srbiji ukoliko oni targetiraju građane Evropske unije na način da im nude robu, usluge ili im, recimo, na neki način prate kretanje. Targetiranje je ako se neka firma iz Srbije obraća građanima EU putem sajta na kojem im nudi proizvode na njihovom maternjem jeziku, sa plaćanjem u njihovoj valuti. Sada, pod udar srpskog zakona može da dođe i strana firma koja targetira naše građane, poput Fejsbuka, Gugla. Nismo sigurni kako ćemo tačno da kaznimo Fejsbuk ili Gugl za kršenje našeg zakona", poručio je Petrović i dodao da čitavo srpsko zakonodavstvo treba da se menja zbog novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Naime, u mnogim oblastima se na neki način obrađuju podaci o ličnosti - u trgovini, zdravstvu, policiji, finansijama, osiguranju, bankarstvu, stambenim odnosima... "Svi ovi zakoni bi trebalo da, po novom važećem propisu, budu izmenjeni i usklađeni do kraja 2020. godine, a do tada ima još godina i tri meseca. Da li je to realno?", pitao je Petrović.
Advokat Dunja Tasić iz Share fondacije pojasnila je da je razvoj interneta i generalno tehnologije doveo do toga da mnogim kompanijama delimo svoje lične podatke, a na taj način zapravo i plaćamo njihove usluge.
"Imali smo brojne skandale sa zloupotrebom ličnih podataka na internetu, a poslednji primer je slučaj Fejsbuka i Kembridž analitike. Cilj GDPR-a je stajanje na put velikim kompanijama da zloupotrebljavaju lične podatke, ali se mere primenjuju i na sve one male firme koje posluju, ali opet rukuju ličnim podacima. Takođe, naš zakon, koji je faktički prevedena verzija GDPR-a, propisuje i podelu poslova i pristupa podacima u firmama, pa se tako sada zna da neko iz pravne službe nema razlog da pristupa podacima iz, recimo, IT sektora", navela je ona.
Inače, Share fondacija je na dvadesetak adresa kompanija koje rukuju ličnim podacima poslala pitanje - da li ste odredili predstavnika u Srbiji za sve poslove u vezi sa ličnim podacima građana Srbije (koji koriste usluge ovih kompanija, poput Fejsbuka, Gugla itd), ali je odgovor za sada stigao samo od Tvitera.
Dunja Tasić je naglasila da se, prema zakonu, svi građani koji će biti predmet bilo kakve obrade podataka o istom moraju obavestiti, te da oni imaju pravo i da ne daju pristanak na to.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Dejan Milenković dodao je da je izazovan posao i pred bankama, osiguravajućim kućama, zdravstvenim ustanovama i ostalim institucijama, a dodatan problem je što pravnici u ovim institucijama, pa i generalno, mahom ne razumeju zakon zbog lošeg prevoda.
"Postoji čitav niz problematičnih izraza, a imate oko pola miliona subjekata u praksi koji su obveznici ovog zakona. Pitanje je kako će oni rukovati podacima ako ne razumeju zakon i osuđeni su na selektivno tumačenje, kao i koliko godina će nama trebati da to ispravimo, da se svi edukuju? Još jedan problem leži u činjenici da u Srbiji ne postoji elementarna kultura zaštite podataka o ličnosti, te da se ona kod nas pojavila dosta kasno, a tehnologija je stalno ispred nas. Tek ćemo sa primenom zakona, nažalost, upoznati koje sve probleme imamo. Sigurno je da niko u institucijama neće hteti da bude lice zaduženo za podatke o ličnosti, da tome posvećuje samo 10 odsto svog vremena, ali neće imati izbor", naglasio je Milenković.
Istraživanje koje je nedavno radio YUCOM, pokazalo je da su se institucije, u periodu kad nije postojao imenovan novi poverenik, ponašale krajnje slobodno i nisu dostavljale željene informacije. Prema rečima pravnog savetnika u YUCOM-u Milana Filipovića, ni Vlada Srbije nije dostavljala tražene podatke po zahtevu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
"Primer imamo sa javnim raspravama pred donošenje zakona, jer smo svedoci da se ceo proces opstruiše u pogledu organizacije i vremena koje se izdvaja za te javne rasprave, koje se neretko i održavaju u tajnosti, a bilo kakav komentar na nacrt se odbija. Poslali smo Vladi Srbije jednostavno pitanje - koliko je javnih rasprava održano u 2018. godini, a odgovor nismo dobili", rekao je Filipović i dodao da će se u budućnosti pokazati da li je novi poverenik Milan Marinković, bivši predsednik Prekršajnog suda (inače, izabran kao predlog SNS-a), sličniji Rodoljubu Šabiću nego što bi vlast želela da on bude.
"U ovom trenutku nam treba osoba koja će biti hrabra i istupati jasno u javnosti", zaključio je Filipović.
Više o tome šta donosi novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti, a samim tim i GDPR, u detalje saznajte na sajtu Share fondacije, na kojem se nalaze i PDF vodiči kroz regulativu.
Inače, primer kako se ne rukovodi ličnim podacima nedavno je prikazao i novosadski Dom zdravlja koji je, u svrhu "reciklaže" papira, na istom papiru na kojem je štampan račun za jednog pacijenta izdao uput drugoj pacijentkinji. Poverenik je, nakon upita 021, pokrenuo nadzor i utvrdio da je dom zdravlja prekršio zakon o zaštiti podataka o ličnosti i time stvorio mogućnost da lični podaci pacijentkinje budu zloupotrebljeni.
Ustanova je Povereniku rekla da nema dovoljno novca za kancelarijski materijal.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Održan protest "Eko buna" na beogradskom Ušću
23.08.2026.•
0
Protest pod nazivom "Eko buna" na beogradskom Ušću, na koji su pozvali zemunski i novobeogradski zborovi građana, završen je nešto posle 19 časova.
Objavljen kalendar za predstojeću školsku godinu
23.08.2026.•
0
Nova školska godina u osnovnim školama u Srbiji počinje u utorak, 1. septembra, a biće završena 11. juna za učenike od prvog do sedmog razreda, navedeno je u Prosvetnom kalendaru.
AMSS: Najduže se čeka na Gradini i Horgošu 2
23.08.2026.•
0
Automobili na izlaz iz zemlje najduže čekaju na prelazu Horgoš 2, gde zadržavanja traju po sat vremena, isto koliko na ulaz čekaju kod Gradine (Bugarska), ukazuju podaci granične policije.
TS: Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme
23.08.2026.•
0
Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu (JPP) i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja, objavila je Transparentnost Srbije.
Lakić: Pokušaj da se zastraše građani najavom hapšenja zbog navodnih neistina o požaru u Deliblatskoj peščari
23.08.2026.•
6
Advokat Nikola Lakić izjavio je da bi zbog požara u Deliblatskoj peščari tužilaštvo, umesto što preti hapšenjem građana, trebalo da procesuira predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra policije Ivicu Dačića.
Da li ste neopredeljeni glasač?
23.08.2026.•
39
Neopredeljeni birači se sve češće pominju kao mogući jezičak na vagi na predstojećim izborima.
Eparhija šabačka: Otkazati Prajd karavan u Loznici i Šapcu, taj događaj je nepotreban
23.08.2026.•
4
Eparhija šabačka zatražila je od udruženja "Da se zna" da otkaže Prajd karavan koji je najavljen za sledeću nedelju u Šapcu i Loznici uz tvrdnju da bi ti skupovi mogli da dovedu do nepotrebnih podela, napetosti i sukoba.
Macut: Važno mi je da iza ove vlade ostanu konkretni rezultati, a ne moje ime
23.08.2026.•
20
Premijer Srbije Đuro Macut rekao je da mu je važno da iza rada Vlade Srbije ostanu konkretni rezultati, a ne njegovo ime.
Jedna Beograđanka ostala bez 70.000, druga bez 20.000 evra: I Novosađani bili upozoreni na ovu vrstu prevare
23.08.2026.•
4
Ministarstvo unutrašnjih poslova ponovo je upozorilo građane na sve učestalije telefonske prevare u kojima se počinioci predstavljaju kao lekari i saopštavaju da je njihov član porodice doživeo saobraćajnu nezgodu.
Dačić: Odluku o traženju pomoći u gašenju požara ne donosimo ni Vučić, ni ja, već Sektor za vanredne situacije
23.08.2026.•
42
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da odluku o traženju pomoći za gašenje požara ne donosi ni predsednik države, niti predsednik Vlade, već se to radi na predlog Sektora za vanredne situacije.
SPS samostalno izlazi na izbore: Zašto?
23.08.2026.•
18
Ivica Dačić najavio je da će Socijalistička partija Srbije na sledećim izborima izaći samostalno - kao i svaki put od 2012. godine naovamo.
Decenija od uvođenja profesionalnih upravnika u zgrade: "Ne može upravljanje da bude 200 do 300 dinara"
23.08.2026.•
63
Zakon o stanovanju i održavanju zgrada u Srbiji primenjuje se već skoro 10 godina i, umesto predsednika kućnog saveta, doneo nam je profesionalnog upravnika zgrade.
Protest "Eko buna" danas na Ušću: "Protiv svih onih koji naše sutra prodaju za lični profit"
23.08.2026.•
0
Studenti u blokadi i Zborovi Novog Beograda održaće danas, 23. avgusta protest "Eko buna" na kome, kako su naveli, žele da podignu glas protiv "svih onih koji naše sutra prodaju za lični profit".
VIDEO: Ostaci "Savskog Titanika" zbog niskog vodostaja izronili između Sremske Mitrovice i Šapca
23.08.2026.•
4
"Slovenac" - parobrod koji na dnu reke od kraja Drugog svetskog rata, zbog niskog vodostaja izronio je iz Save između Sremske Mitrovice i Šapca, kod sela Ševarice i Šašinci.
Vučić: Neće biti lustracije prema aktuelnoj vlasti
23.08.2026.•
52
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da neće biti lustracije prema aktuelnoj vlasti, "jer narod odlučuje, a ne oni spolja".
VJT traži identifikovanje osoba koje šire lažne vesti o požaru u Deliblatskoj peščari
22.08.2026.•
7
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da će izdati nalog za identifikaciju i procesuiranje osoba koje na društvenim mrežama šire lažne vesti o požaru u Deliblatskoj peščari.
Komentari 3
Станко Србин
Pokojni Čika Franja
E, draga moja zemljo i napaćeni narode moj - kakvi smo, da smo, ovo zaslužili nismo! Možemo kud i kamo bolje! Kao i uvek, tražiće svako od nas u drugome krivca i za sebe opravdanje, ali, na žalost našu, najveći krivac smo mi sami, a neprijatelj je upravo naša lenjost. Ako bi nešto da menjaš - počni od sebe! Nije lako, ali vredi truda - nek te drugi zadirkuje, kinji, naposletku će i on tvojim primerom poći. Na koncu svega, makar preduzeće i propalo, opet nećeš moći reći da nisi ni pokušao jer JESI i, što je još važnije, DAO SI SVE OD SEBE u plemenitom preduzeću kojim činiš ne samo sebi, već i drugome, te i svekolikom građanstvu. Možda ovo jeste prazno moralisanje, ali nek bar neko ko ovo pročita pokuša nešto menjati, i već nije sve propalo. Živi bili! :)
Nemanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar