Protiv višeg tužioca Nenada Stefanovića podneta krivična prijava

Kandidati liste "Studenti pobeđuju" Nemanja Đurić i advokati Vladan Mančić i Stanko Fuštar podneli su krivičnu prijavu protiv Nenada Stefanovića, glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Protiv višeg tužioca Nenada Stefanovića podneta krivična prijava
Foto: Screenshot (Youtube/RTV)
Prijava je zbog sumnje da je izvršio krivično delo zloupotrebe službenog položaja.
 
 
Prijava se zasniva na saznanjima o postupanju u više krivičnih predmeta u kojima su okrivljenima, suprotno zakonskim propisima, omogućene povoljnije krivične sankcije, blaže pravne kvalifikacije ili izbegavanje krivičnog gonjenja, saopštili su podnosioci krivične prijave protiv Stefanovića, koji su se tim povodom obratili novinarima ispred TOK-a.
Suština krivične prijave je sumnja da sporne odluke nisu posledica različitog pravnog tumačenja, već svesnog korišćenja službenih ovlašćenja radi pogodovanja okrivljenim licima, naveli su Đurić i advokati Mančić i Fuštar.
 
Krivičnom prijavom obuhvaćeno je više krivičnih predmeta, a TOK-u je predloženo da ih pribavi i detaljno ispita, kao i sporazume o priznanju krivičnog dela i sudske odluke u tim slučajevima.
Kandidati Studentske liste predložili su i da TOK utvrdi identitet svih javnih tužilaca i drugih službenih lica koja su učestvovala u pripremi, odobravanju i zaključivanju spornih sporazuma, kao i eventualnu saučesničku odgovornost, da proveri postojanje pisanih i usmenih uputstava, saglasnosti i drugih oblika uticaja na postupanje u navedenim predmetima, da ispita da li je na isti ili sličan način postupano i u drugim predmetima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, te da pokrene finansijsku istragu radi provere navoda o imovini stečenoj od roditelja prijavljenog, čija je procenjena vrednost približno 640.000 evra, kao i eventualne povezanosti sa krivičnim delom.
 
Takođe, predloženo je da TOK preduzme neophodne mere radi obezbeđenja dokaza, sprečavanja uticaja na svedoke i nesmetanog vođenja postupka, uključujući i razmatranje mera za obezbeđenje prisustva prijavljenog i preduzimanje potrebnih radnji pred Visokim savetom tužilaštva.
 
Kazne ispod zakonskog minimuma
 
Prva grupa predmeta na koje se odnosi krivična prijava tiče se nezakonitog ublažavanja kazni ranije osuđivanim licima. U tim predmetima, kako je navedeno, zaključeni su sporazumi o priznanju krivičnog dela kojima su okrivljenima dogovorene kazne ispod zakonom propisane granice, iako su prethodno bili osuđivani za isto krivično delo.
 
Prema navodima prijave, prilikom određivanja sankcija nisu poštovana zakonska ograničenja za ublažavanje kazne, čime su okrivljeni dovedeni u povoljniji položaj od onog koji zakon dopušta.
 
Kao posebno značajno navedeno je da je Vrhovni sud, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti, već utvrdio povrede zakona u korist okrivljenih u presudama koje su predmet predloženih provera.
 
Reč je, između ostalog, o presudama Višeg suda u Beogradu koje su donele sudije Ana Milošević i Stojan Petrović. Povrede zakona u korist okrivljenih utvrđene su odlukama Vrhovnog suda iz 2025.
 
Krivičnom prijavom traži se da se utvrdi ko je odobravao sporne sporazume, ko je bio upoznat sa prethodnom osuđivanošću okrivljenih i ko je, uprkos zakonskim ograničenjima, omogućio njihovo zaključivanje.
Sporni slučaj neovlašćenog držanja 119 komada municije
 
Krivična prijava odnosi se i na primenu blaže kvalifikacije u predmetu protiv okrivljenog S. R. koji se teretio za neovlašćeno držanje 119 komada municije.
 
Prema obaveznom uputstvu Vrhovnog javnog tužilaštva od 5. novembra 2020. godine, kako je navedeno u prijavi, ta količina municije morala je biti tretirana kao veća količina, zbog čega je, prema navodima prijave, postojao osnov za krivično gonjenje po članu 348. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika. Za to krivično delo propisana je kazna zatvora od dve do 12 godina.
 
Međutim, okrivljeni je gonjen za blaži oblik krivičnog dela iz člana 348, za koji je propisana kazna zatvora od šest meseci do pet godina i novčana kazna. Sa okrivljenim je potom zaključen sporazum o priznanju krivičnog dela i osuđen je po blažoj pravnoj kvalifikaciji.
 
Sumnja se da je na taj način, suprotno obaveznom uputstvu, okrivljenom omogućen znatno povoljniji krivičnopravni položaj, naveli su kandidati za poslanike Studentske liste u prijavi.
 
Priznanje koje nije bilo potkrepljeno raspoloživim dokazima
 
Treći predmet na koji se odnosi krivična prijava tiče se ponovnog podnošenja odbijenog sporazuma drugom sudiji i odustanka od gonjenja drugih okrivljenih.
 
U tom predmetu sa okrivljenom H.M. zaključen je sporazum o priznanju krivičnog dela, iako, prema navodima krivične prijave, njeno priznanje nije bilo potkrepljeno raspoloživim dokazima.
 
Kao posebno sporno navedeno je to što je jedan sudija Odeljenja za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu prethodno odbio sporazum upravo zbog nedostatka dokaza koji bi potkrepili priznanje.
 
Umesto otklanjanja uočenih nedostataka, sporazum je ponovo podnet drugom sudiji istog odeljenja, koji ga je potom prihvatio, a potom je VJT odustalo od krivičnog gonjenja H. B. i H. V, ćerki osuđene, iako su, prema saznanjima podnosilaca prijave, postojali dokazi koji su ukazivali na njihovo učešće u izvršenju krivičnog dela.
 
Okolnosti tog predmeta, kako je navedeno, otvaraju pitanje da li je sporazum o priznanju krivičnog dela upotrebljen ne samo radi pogodovanja licu koje priznaje krivicu već i radi omogućavanja drugim okrivljenim licima da izbegnu krivično gonjenje.
 
Povrede zakona već utvrđene odlukama Vrhovnog suda
 
Kandidati Studentske liste istakli su da je njihova krivična prijava od posebnog značaja zato što sporazum o priznanju krivičnog dela, koji predstavlja zakonit instrument krivičnog postupka, ne sme postati mehanizam za selektivnu primenu zakona i obezbeđivanje povlašćenog položaja pojedinim okrivljenima.
 
Posebnu težinu navodima prijave daje činjenica da su u pojedinim predmetima povrede zakona u korist okrivljenih već utvrđene odlukama Vrhovnog suda, naveli su podnosioci krivične prijave protiv Stefanovića, smatrajući da je zato neophodno ispitati da li su u pitanju izolovane nepravilnosti ili postupanja koja ukazuju na moguću sistemsku zloupotrebu javnotužilačkih ovlašćenja.
 
"Niko, pa ni glavni javni tužilac, ne može biti iznad zakona. Odgovornost za njegovo sprovođenje mora važiti upravo za one kojima je povereno da zakon štite. Podnošenje krivične prijave ne znači utvrđenu krivičnu odgovornost prijavljenog", naveli su podnosioci krivične prijave, izrazivši očekivanje da nadležno tužilaštvo nezavisno, nepristrasno i bez odlaganja ispita sve navedene okolnosti i donese odluku zasnovanu na zakonu i dokazima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

RIK dodelio poslaničke mandate izbornim listama

Republička izborna komisija (RIK) dodelila je danas poslaničke mandate listama koje su prešle cenzus od tri odsto na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra kao i manjinskim listama.

Priveden upravnik "Zabele"

Upravnik KPZ Zabela Rodoljub Rončević priveden je danas po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, pišu mediji.