"Nesumnjivo je reč o određenom vidu socijalne i psihološke apstinencije određenog broja ljudi u odnosu na njihove uobičajne navike. Sa druge strane, postavlja se pitanje ko će uopšte osetiti zabranu, osim zaljubljenika u sport", kaže Maša Vukanović, etnolog, antropolog i istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka.
Ona skreće pažnju da treba imati u vidu da 2,6 procenata građana Srbije u bioskop ide više od 12 puta godišnje dok su procenti manji kada je reč o posećivanju pozorišta i koncerata, ali da nešto veće interesovanje vlada za sport - 7,7 odsto građana ide na sportske događaje.
"Većina ljudi inače uspeva da preživi bez bioskopa, pozorišta i koncerata, pa će to biti slučaj i u naredne dve ili tri nedelje koliko se predviđa da će trajati aktuelna zabrana okupljanja", navodi i dodaje da je od statistike bitnija psihološka dimenzija apstinencija kod ljudi naviklih da obilaze događaje iz kulture ili sporta.
"Nešto je bilo dostupno a sada više nije, makar i za kratko vreme. Takođe, bitna je socijalna dimenzija jer odlazak u bioskop, pozorište, na koncerte jeste uglavnom zadovoljavanje kulturnih potreba u javnom prostoru i sa drugim znanim i neznanim ljudima. To je za svakog od nas važno kao i sadržaj događaja koje posećujemo", kazala je Vukanović i dodala da se kulturne potrebe mogu zadovoljiti i kod kuće i dodaje da će biti interesantno pogledati da li se povećala prodaja knjiga u periodu zabrane okupljanja.
Teoretičarka estetike i medija i profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti, Divna Vuksanović, takođe naglašava da će ljudi osećati socijalnu i psihološku apstinenciju od uobičajnih rituala tokom jednog dana ili nedelje.
"Nema sumnje da je reč o promeni rasporeda kod ljudi koji imaju potrebu za sadržajima iz kulture ili sporta. Zabrana okupljanja u zatvorenom prostoru na kvoti 100 predstavlja granicu 'konzumiranja' kulture u kriznim okolnostima, a rizik je prepušten urednicima da procene koji programi mogu biti posećeni, jer su, što se publike tiče, 'ispod crte', a koji ne", kaže ona.
Za nju nema dileme da takva odluka ima posledice po sve događaje iz kulture jer rukovodioci ustanova i institucija ne žele da rizikuju, te neselektivno otkazuju sve programe i na taj način kulturu "gube" oni kojima je do nje najviše stalo.
"U situacijama gde je, pak, kultura profitabilna delatnost kao što je to slučaj u bioskopima, reaguje se 'tržišno', te se bioskopska publika prebrojava i na poseban način raspoređuje u salama", kaže Vuksanović.
Ona očekuje da će se posetioci kulturnih događaja, u ovakvim okolnostima, verovatno okrenuti sobnim izložbama, čitanju ili slušanju audio knjiga, radio drama i muzike...
Psiholog Ida Teodosijević kaže da će strah od zaraze na neko vreme nadomestiti socijalnu i psihološku apstinenciju određenog dela ljudi.
"Izlazak među svet, kako se kod nas kaže, na neko vreme će prepustiti primat intenzivnom pronalaženju vesti o širenju zaraze i njenom uticaju na pojedinca i njegovo neposredno okruženje. Strah je jedno od bazičnih čovekovih osećanja i ono će zakloniti sve ostale potrebe osim da se preživi ova, za većinu nas, nova i posebna situacija", kazala je Teodosijević.
Sa boljim okolnostima i predviđanjima za prestanak širenja zaraze ljudi će ponovo vratiti stare potrebe "na dnevni red".
"Nema sumnje da će svima nedostajati susreti sa ljudima u javnom prostoru u programima iz kulture ili na sportskim događajima, ali trenutno su strah, neizvesnost i želja za prevazilaženjem zaraze dominantna osećanja", kazala je Teodosijević.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar