Počinju pregovori o novom minimalcu: Šta traže sindikati, šta nude poslodavci
Pregovori o minimalnoj ceni rada počinju danas.
Foto: 021.rs
I dok su i država, i poslodavci i reprezentativni sindikati saglasni da on treba da bude veći, postavlja se pitanje da li će učesnici za pregovaračkim stolom uspeti da se dogovore oko samog iznosa ili će na kraju o ovom pitanju poslednju reč dati Vlada Srbije.
I dok je država već izašla sa predlogom od 40.000 dinara, sindikati smatraju da je i to malo i da pregovori gube suštinu dokle god se minimalna zarada ne izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.
S druge strane, 68,3 odsto poslodavaca smatra da su se stekli uslovi za podizanje minimalne cene rada između devet i 12 odsto, što znači da bi minimalna mesečna zarada iznosila 41.500 dinara.
Podsetimo, minimalna zarada za ovu godinu iznosi 35.012 dinara. Ona je u 2021. godini bila 33.000 dinara i nakon prošlogodišnjih pregovora za narednu godinu povećana je za 9,4 odsto.
Ljiljana Pavlović, rukovodilac sektora za članstvo i članica pregovaračkog tima Unije poslodavaca Srbije, ocenjuje za Biznis.rs da su poslodavci u nedavno sprovedenoj anketi pokazali da razumeju potrebu povećanja minimalne cene rada, ali da su za njeno podizanje neophodni i neki ustupci poslodavcima.
"Svi mi živimo i radimo u Srbiji i svesni smo realne situacije, skoka potrošačkih, ali i cena repromaterijala, uticaja na životni standard. Međutim, da bi se isplatila povećanja minimalna cena rada nužni su na drugoj strani i neki ustupci poslodavcima. To nije stvar ničijeg hira, već objektivnog stanja u kome mnoga preduzeća, posebno srednja i mala, s mukom isplaćuju i dosadašnje zarade, odnosno teško zadržavaju postojeća radna mesta. Odatle je zahtev poslodavaca da se država odrekne dela svojih prihoda, pre svega kroz smanjenje opterećenja na plate, a potencijalno i kroz ukidanje nekih nepotrebnih parafiskalnih nameta", ističe Pavlović.
Prema njenim rečima, većina poslodavaca prihvatljivim smatra povećanje od devet do 12 odsto, a koliko će to tačno iznositi može se izračunati tek kada se završe pregovori.
"Unija poslodavaca sa punim poštovanjem svih sagovornika pristupa predstojećim pregovorima. To znači da niti želimo da ucenjujemo, niti nastupamo sa ultimativnih pozicija. Koliko tačno će biti umanjenje dažbina na plate stvar je razgovora koje tek treba da započnemo, a prema dosadašnjem iskustvu, posebno iz najgoreg perioda pandemije, možemo reći da država pokazuje razumevanje za stanje u kojem se nalazi privreda. Zato verujemo i da će postojati spremnost za ovakvu vrstu ustupaka, jer svaki drugi pristup ne bi bio dobar ni za radnike, ni za preduzeća, samim tim ne može biti dobar ni za državu", ističe sagovornica Biznis.rs.
Viši savetnik za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Zoran Ristić smatra da je od pregovora najrealnije očekivati da će se ono što je predsednik Srbije već izneo u javnost po pitanju minimalne zarade i realizovati.
"Zakon je takav da ukoliko se socijalni partneri ne slože vlada ima diskrecionu mogućnost da odluči sama o visini minimalne cene rada. Mislim da je pozicija sindikata u odnosu na ono što je već predloženo od strane predsednika takva da postoji bitna razlika u pogledima šta ta minimalna cena rada treba da obezbedi", kaže Ristić.
Minimalna cena rada, kako napominje, morala bi da obezbedi egzistenciju onih koji primaju taj nivo zarada, a ako se posmatra parametar koji bi trebalo da odredi šta je to minimalni nivo egzistencije onda je to svakako minimalna potrošačka korpa, koja prema poslednjim raspoloživim podacima iznosi 43.695 dinara. Zato je, za Ristića, svako pregovaranje o visini minimalca koji ne obezbeđuje pokriće minimalne potrošačke korpe bespredmetno.
"Još 2018. godine imali smo zaključak Socijalno-ekonomskog saveta prema kome u naredne tri godine minimalna cena rada treba da dostigne nivo minimalne potrošačke korpe. Mi sada pregovaramo o minimalnoj ceni rada za 2023. godinu i još uvek nismo dostigli ono što je bio zaključak SES-a iz 2018. godine. Naravno, svakako treba imati u vidu i okruženje koje je bitno promenjeno, ali, sa druge strane, ako posmatramo rezultate, barem zvanične podatke i one koje prezentuju predstavnici vlasti, nelogično je u situaciji kada se ostvaruje rast i napredak da ne možemo da dostignemo nešto što je zacrtano kao cilj 2018. godine", smatra Ristić.
Zbog svega navedenog, naš sagovornik kaže da će svakako u toku predstojećih pregovora insistirati na tome da se minimalna cena rada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom, iako su sindikati svesni da ona ne zadovoljava egzistencijalne potrebe zaposlenih, imajući u vidu sadržaj minimalne potrošačke korpe i da sa tih 43.000 dinara, koliko trenutno ona iznosi, teško da može neko da preživi.
"Bilo bi prihvatljivo da ona u ovom trenutku bude 43.000, ali ne bi bilo prihvatljivo da ona 1. januara 2023. godine bude 43.000 dinara", podvlači on i dodaje da su sindikati zbog toga zahtevali da se o minimalnoj ceni rada pregovara u toku ove godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pokret "Mi - snaga naroda": Nestorović "nestao", BIA na nas vrši pritisak jer nećemo koaliciju sa Vulinom
14.09.2026.•
6
Članovi Predsedništva Pokreta "Mi snaga naroda" saopštilo je da odbijaju bilo kakvu koaliciju sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, a da je lider Branimir Nestorović "nestao" već sedam dana i da se ne javlja nikome.
Evropski parlament u utorak o veličanju Ratka Mladića u Srbiji
14.09.2026.•
3
Poslanici u Evropskom parlamentu i predstavnici Evropske komisije raspravljaće u utorak, 15. septembra o veličanju ratnih zločina u Srbiji, u kontekstu sahrane Ratka Mladića.
Ministarstvo prosvete uplatilo prvu ratu povraćaja 50 odsto školarine za skoro 40.000 studenta
14.09.2026.•
0
Ministarstvo prosvete uplatilo je prvu ratu pokrića 50 odsto troškova plaćene školarine u školskoj 2025/2026. godini za još 573 studenta koja ispunjavaju uslove.
I SAD i EU upozorile Srbiju zbog saradnje sa Kinom u oblasti veštačke inteligencije
14.09.2026.•
8
Buduće ekonomske mogućnosti Srbije će zavisiti od političkih odluka i partnerskih izbora koje danas donosi.
Slučaj SNS kol centra već tri godine stoji u mestu: "MUP i tužilaštva opstruišu postupak"
14.09.2026.•
4
Postupak pred tužilaštvom o slučaju SNS kol centra skoro tri godine stoji u mestu.
DZVM će podržati Studentsku listu: "Jer ima najveće šanse da smeni naprednjačko-radikalski sistem"
14.09.2026.•
6
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) saopštila je da će na predstojećim izborima podržati Studentsku listu.
Paunović: SPS se neće ni pocepati, ni promeniti stranu - ona je možda najstabilnija stranka u Srbiji
14.09.2026.•
11
Potpredsednica Glavnog odbora SPS Snežana Paunović izjavila je da nije realno očekivati u toj stranici "cepanje, propast, raskol" kojem se nadaju njihovi protivnici.
Profesor Saobraćajnog fakulteta sa Studentske liste: Verujem da će ljudi izabrati normalnost
14.09.2026.•
17
Profesor Saobraćajnog fakulteta Aleksandar Čupić, kog su studenti predložili za Studentsku listu, izjavio je da "apsolutno veruje da će ljudi izabrati normalnost, pravdu i slobodu".
Opozicija se usitnjava, cenzus će biti izazov: Ko bi mogao da ga pređe, a ko ostaje ispod crte
14.09.2026.•
41
U izuzetno polarizovanom društvu, pred predstojeće vanredne parlamentarne izbore izdvajaju se dve velike suprotstavljene političke grupe - vlast predvođena Srpskom naprednom strankom i Studentski pokret.
Verujete li da "Ekspo 2027" donosi Srbiji korist?
14.09.2026.•
59
Građani bi trebalo da na "Ekspo 2027" gledaju kao trajnu ekonomsku, infrastrukturnu i društvenu korist, međutim, taj projekat u građanima budu sumnju i strah od velikih dugova i korupcije.
Počinje isplata državne pomoći penzionerima - od 20.000 do 35.000 dinara
14.09.2026.•
18
Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima koja iznosi između 20.000 i 35.000 dinara u zavisnosti od visine penzije, počinje danas, 14. septembra.
Ilić: Analiza tužilaštva o zvučnom topu bez pečata i potpisa, puna kontradiktornosti
14.09.2026.•
12
Analiza Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o tome da na studentskom protestu 15. marta 2025. u Beogradu nije upotrebljen zvučni top nije analiza već "papir bez pečata i potpisa".
Švajcarski list: U Srbiji puno ljudi ne želi da prihvati istinu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji
13.09.2026.•
41
U Srbiji ima puno ljudi koji ne žele da prihvate istinu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, piše danas Noje cirher cajtung (NZZ).
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - sve znate?
13.09.2026.•
16
Novi 021.rs dnevni kviz je tu svakog dana, pa i nedeljom.
O zaključku tužilaštva o zvučnom topu: "Činjenica da Vučić najavljuje saopštenje tužilaštva dovoljno govori"
13.09.2026.•
12
Više tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je utvrdilo da se 15. marta prošle godine, tokom studentskog protesta na Slaviji, dogodila "panična lančana reakcija kretanja građana".
Studenti pozvali građane da zajedno predaju potpise RIK-u u ponedeljak
13.09.2026.•
8
Studenti u blokadi pozvali su građane da zajedno u ponedeljak, 14. septembra, predaju potpise za Studentsku listu Republičkoj izbornoj komisiji.
Komentari 42
Lidija
zlo
KK
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar