Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), u prvoj polovini ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, prosečna cena stana u Srbiji iznosila je 100.157 evra, što predstavlja povećanje od 15,81 odsto.
Kako prenosi
Danas, kada je reč o prosečnoj ceni stana po kvadratu, ona je u prvom polugodištu ove godine u Srbiji iznosila 1.918 evra po kvadratu.
Najveći rekorder po cenama stanova u Srbiji, ali i u regionu, definitivno je Beograd. Tako je u prvom polugodištu ove godine prosečna cena stana po kvadratu u Beogradu prvi put dostigla 3.000 evra po kvadratu.
Tačnije, iznosila je oko 3.200 evra po kvadratu. To je povećanje od oko 14 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, treba naglasiti da je RGZ ovaj prosek dobio uzimajući samo cene u najužim beogradskim opštinama, što je uticalo na to da cena po kvadratu izgleda viša.
Na primer, prema ranijim podacima RGZ-a, prosečna cena stana po kvadratu u Beogradu u prvoj polovini 2025. godine bila je oko 2.500 evra (sa svim opštinama), dok je u istom periodu 2024. godine iznosila oko 2.300 evra (sa svim opštinama) po kvadratu.
Sledeći grad u Srbiji sa najvišom prosečnom cenom stana po kvadratu u prvoj polovini ove godine bio je Novi Sad, gde je cena iznosila 2.360 evra po kvadratu.
Niš je sledeći grad po najvišoj prosečnoj ceni stana po kvadratu, koja je iznosila 1.765 evra. U Užicu je bila 1.634 evra po kvadratu, a u Kragujevcu 1.574 evra po kvadratu.
U svih ovih pet gradova cene stanova porasle su u proseku od 10 do 18 odsto.
Najjeftinija prosečna cena stana po kvadratu u Srbiji u prvoj polovini ove godine bila je u Kikindi (957 evra po kvadratu), zatim u Prokuplju (980 evra po kvadratu) i Vranju (1.001 evra po kvadratu).
Agent za nekretnine Milić Đoković ocenjuje da je rast cena nekretnina, nažalost, tendencija koja je prisutna i u regionu, a da je pre svega posledica inflacije, ali i plitkog investicionog tržišta i određenih statističkih okolnosti.
Kada je reč o cenama stanova u Beogradu, Đoković objašnjava da je Beograd ciljni grad za 90 odsto Srba u svetu i 50 odsto ljudi iz regiona, tako da je kao takav tražen, što podiže cene nekretnina.
Ipak, kako dodaje, iznenađuje ga rast cena u manjim i manje atraktivnim gradovima.
"Mi fokus uvek stavljamo na Beograd, ali generalno, to je trend u svim gradovima i delovima Srbije. Povećane su i cene vikendica, odnosno kuća za odmor, tako da mislim da je to neki beg u nekretnine“, navodi Đoković.
Prema njegovim rečima, na rast cena u velikoj meri utiče i inflacija, zbog čega ne treba poistovećivati rast cene sa rastom vrednosti nekretnine.
"Nije se povećala vrednost stana, već samo cena. Jer, ako kvadrat košta 3.000 evra, to je i dalje 50 kvadrata. Da li je taj kvadrat porastao i postao sada 55 kvadrata? Pa nije, on je i dalje 50 kvadrata, nije ušao u kvasac", objašnjava Đoković.
Naglašava da rastu cene, ne raste vrednost, dodajući da se to na nekretninama mnogo vidi, zato što su u pitanju velike cifre.
Direktor i rukovodilac sektora za procenu vrednosti nekretnina u CBRE za Jugoistočnu Evropu Nebojša Nešovanović ocenjuje da rast cena nekretnina u Srbiji nije preterano iznenađenje, već trend koji na tržištu traje već duži niz godina.
"Po meni, to nije preterana vest, to je nešto što nam se na tržištu događa već duži niz godina. Imamo stalni rast cena. Svi inputi na tržištu, svi ključni elementi tržišta ostali su isti i onda je krajnji rezultat i dalje isti - mi i dalje imamo rast cena. Tržište je vrlo stabilno i tako će nastaviti da bude", kaže Nešovanović za Danas.
Kako objašnjava, tržište nekretnina je "najviši odraz ekonomije", pa će njegov dalji razvoj zavisiti od kretanja privrede.
"Ukoliko ekonomija napreduje i raste, utoliko će i tržište rasti. Ukoliko bi došlo do nekog pada ekonomije, BDP-a, tržište bi ušlo u neku stagnaciju. Ne očekujem da ni u narednih 10 godina vidimo nekakav veći izlet od tog opšteg pravila", navodi on.
Nešovanović, međutim, ukazuje i na to da podatke o rastu cena nekretnina ne treba posmatrati isključivo statistički, odnosno kao pokazatelj onoga što se na tržištu dešava u trenutku objavljivanja podataka.
"Ono što treba da znate, novogradnja se suštinski ugovara kroz predugovore tokom same gradnje, što znači da su cene koje sada izlaze u proseku ugovorene možda pre godinu i po ili dve dana, odnosno tokom 2024. godine", objašnjava Nešovanović.
Kako dodaje, zbog toga rast koji se sada prijavljuje za novogradnju zapravo predstavlja poređenje cena iz ranijeg perioda.
"Taj rast koji se prijavljuje suštinski je rast iz 2023. u odnosu na 2024. godinu za novogradnju, dok se kod starogradnje odmah ide na ugovor i to su realno sadašnje cene", kaže Nešovanović.
Zbog toga, prema njegovim rečima, podatke o rastu cena treba uzeti sa rezervom kada se govori o tome koliko su nekretnine zaista poskupele u tekućoj godini, dodajući da ćemo mi u statistici ono što se desilo 2025. u odnosu na 2024. za novogradnju videti sledeće godine.
On zaključuje da je tržište nekretnina i dalje stabilno, ali ukazuje da bi i eventualno usporavanje ili pad koji bi se dogodio danas u zvaničnoj statistici bio vidljiv sa značajnim vremenskim odlaganjem.
Beogradske opštine dominiraju po cenama
Stanovi su najskuplji u beogradskoj opštini Savski venac, gde je prosečna cena stana po kvadratu u prvoj polovini ove godine iznosila 4.210 evra. Poređenja radi, prošle godine u ovom periodu prosečna cena stana po kvadratu iznosila je oko 3.900 evra.
Sledeća beogradska opština po najvišoj prosečnoj ceni po kvadratu je Stari grad, gde je ona iznosila 4.030 evra. U istom periodu prošle godine, prosečna cena stana po kvadratu iznosila je oko 3.800 evra.
Iza nje je Vračar, gde su se stanovi prodavali po ceni od oko 3.600 evra po kvadratu. Prošle godine prosečna cena iznosila je oko 3.300 evra po kvadratu.
Sledeći je Novi Beograd, gde je prosečna cena stana po kvadratu iznosila 3.385 evra.
Na sledećem mestu je opština Palilula, gde su prosečne cene stanova po kvadratu bile oko 3.000 evra.
U svim opštinama došlo je do povećanja cena stanova po kvadratu, u rasponu od 10 do 18 odsto.
Beograd na vodi drži rekord sa prosekom od 5.800 evra po kvadratu: "Stvar prestiža"
Kada je reč o najskupljim stanovima u beogradskim stambenim kompleksima, definitivno rekord drži Beograd na vodi, gde je u prvom polugodištu ove godine prosečna cena stana po kvadratu iznosila čak 5.821 evro.
Na pitanje da li ti stanovi zaista vrede toliko, Đoković kaže da je očigledno da tržište funkcioniše, a da na cenu utiču i prestiž, potražnja i dobro pozicioniran brend.
"Očigledno, dok ima ovaca, biće i vukova, da se tako izrazim narodski. Naravno, ne računam ni da su ti prodavci vukovi, ni da su kupci ovce, već se tako kaže", navodi Đoković.
Prema njegovim rečima, Beograd na vodi je praktično "grad za sebe", dobro se izdaje, ali predstavlja i stvar prestiža i pokazivanja uspeha.
"To je stvar prestiža, stvar pokazivanja, jedna od stvari uspeha u životu - imati stan u Beogradu na vodi. To je otprilike ta varijanta kod našeg prosečnog srpskog kvazi-biznismena. Devedeset odsto ovih novih biznismena želi da ima stan u Beogradu na vodi, tako da je to posledica svega toga", kaže Đoković.
Kako dodaje, cenu dodatno podržavaju brendiranje i marketing, zbog čega kupci, kako ocenjuje, ne kupuju samo nekretninu već i određenu priču.
"Brendirano je, dobar marketing, kupuje se priča", objašnjava Đoković.
Ceo tekst možete pronaći
OVDE.
Komentari 4
Sta
Vuk
Imamo para nije problem uzeti stan i rata kredita.
...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar