Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?

Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
Foto: 021.rs
Ekonomska mera nižih kamatnih stopa odnosila se na gotovinske, potrošačke i stambene kredite i ona je stupila na snagu 15. septembra 2025. godine, a trajaće još nekoliko dana. Javni funkcioneri su navodili da kamatna stopa za gotovinski kredit ne bi smela da pređe 7,5 odsto, dok će kod Poštanske štedionice biti i 5,99 odsto. Što se tiče stambenih kredita, mera se odnosila na smanjenje od 0,5 procentnih poena u odnosu na kamatnu stopu banaka iz jula 2025.
 
Ekonomska mera se, kako navodi NBS za N1, odnosila na građane i penzionere sa primanjima do 100.000 dinara (ili više, u skladu sa poslovnom odlukom banke).
U skladu sa ovom merom do kraja jula je odobreno preko 470 hiljada kredita u ukupnom iznosu od preko 380 milijardi dinara, podaci su Narodne banke Srbije.
 
"Procena Narodne banke Srbije je da će ušteda za građane u delu ukupnih gotovinskih i potrošačkih kredita po ovom osnovu u narednih pet godina biti i do 40 milijardi dinara, pri čemu ušteda u prvoj godini otplate kredita iznosi i do 12 milijardi dinara", navode iz NBS.
 
Takođe, rata kredita građana po pojedinačnom gotovinskom kreditu po ovom osnovu bi bila manja i do 16 odsto od standardne ponude nekih banaka, odnosno, kako navode, ušteda za ceo period otplate kredita iznosila bi i preko 200.000 dinara.
"Rata kredita građana po pojedinačnom stambenom kreditu po osnovu niže kamatne stope bi bila manja i do šest odsto od rate kredita po kamatnoj stopi koju su nudile neke banke u trenutku kada je mera objavljena, odnosno za ceo period otplate kredita ušteda bi iznosila i preko 9.000 evra", naveli su iz NBS.
 
Dodaju da se, prema dosadašnjim podacima, 72 odsto ukupnog iznosa odobrenih ovakvih kredita odnosi na kredite za refinansiranje, a 26 odsto na nove gotovinske kredite.
 
Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije iz jula, samo je Poštanska štedionica imala kamatu od 5,99 odsto za gotovinske kredite, dok su ostale banke uglavnom primenjivale kamatnu stopu od 6,90 odsto do 7,5 odsto.
 
Što se tiče potrošačkih kredita, kako pokazuju podaci, jedino je Poštanska štedionica primenjivala kamatu od 5,99 odsto, većina banaka je nudila kamatu od 7,5 odsto. 
 
Krediti za refinansiranje gotovinskih i/ili potrošačkih kredita su se u trenutku primene ekonomske mere kretali uglavnom između 6,9 i 7,5 odsto.
 
Što se tiče kamatnih stopa za stambene kredite, neke banke nude fiksnu/kombinovanu kamatnu stopu, neke samo varijabilnu, dok pojedine banke ne nude stambene kredite. Fiksna/kombinovana kamatna stopa se kreće od 4 do 4,5 odsto. Varijabilna kamatna stopa se kreće od 2,25 odsto do 2,50 odsto sa tromesečnim ili polugodišnjim euriborom.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cena nafte premašila 100 dolara po barelu

Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.