
Srbija treća po stopi organizovanog kriminala u Evropi: Kako smo došli do ove tačke?
Srbija je treća u Evropi prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala, odmah iza Rusije i Ukrajine.
_interventna.jpg)
Foto: 021.rs
Indeks je pre nekoliko dana objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
U izveštaju se navodi da je Srbija "tranzitno čvorište za heroin i kokain", što uključuje sve više organizovanih kriminalnih grupa, piše Euronews Srbija.
Navodi se i da "postoje dokazi o saradnji srpskih kriminalnih grupa sa crnogorskim" i da oni zajedno čine kriminalnu mrežu koja je povećala količinu kokaina koji se krijumčari iz Latinske Amerike ka Evropi.
Ukazuje se da je Srbija "jedan od najvećih proizvođača oružja u Istočnoj Evropi", kao i da se "vatreno oružje preusmerava u ilegalne tokove".
"Tržište nedozvoljenog oružja i dalje je značajno, a ilegalna trgovina oružjem i dalje je popularan prihod za kriminalne grupe u Srbiji", stoji u izveštaju.
Kada je reč o trgovini ljudima Srbija je prepoznata kao "izvor, tranzit i destinacija" za žrtve trgovine ljudima.
"Žene i deca su izloženi seksualnoj trgovini, uključujući dečji brak u susednim zemljama, dok se trgovina muškarcima obično odvija radi prisilnog rada, uglavnom u građevinskoj industriji", navodi se u izveštaju.
Jedan od prepoznatih problema su i "politički pritisci na medije" i "nekažnjivost zločina nad novinarima", kao i "kontrola medija od strane vlasti" što je rezultiralo smanjenjem slobode štampe.
"Strane i domaće NVO uglavnom rade slobodno, ali one koje zauzimaju otvoreno kritički stav prema vladi ili se bave osetljivim ili kontroverznim temama suočene su sa pretnjama i uznemiravanjem poslednjih godiina", navedeno je u izveštaju.
Kada je reč o zemljama regiona, iza Srbije je Crna Gora koja se nalazi na petom mestu, BiH je na osmom, zatim Albanija na 15, Hrvatska na 16. i Severna Makedonija na 18. mestu u Evropi.
Izveštaj pokazuje da je visoka stopa kriminala generalno u čitavom svetu i da "83 do 84 odsto ljudi živi u atmosferi visokog kriminala".
Eksploatacija radnika u Srbiji
Hristina Piskulidis iz NVO Astra kaže da su eksploatisani radnici u Srbiji osobe koje stižu iz Vijetnama, Indije, Pakistana, Avganistana, Kine i drugih zemalja, kao i da su to ljudi koji dolaze iz dubokog siromaštva.
U javnost su dospela dva slučaja - vijetnamski radnici koji su radili u firmi Linlong i radnici iz Indije koji su radili u građevinskoj industriji.
"Oni u Srbiju dolaze na različite načine - pojedinačno ili organizovano. Vijetnamske radnike je vrbovalo desetak agencija iz Vijetnama. Oni su za tu uslugu platili 2.000 do 4.000 dolara i, s obzirom na to da je plata u Vijetnamu oko 100 dolara, već su bili u nekoj vrsti dužničkog ropstva. U Srbiji nisu dobili ono što im je obećano, ni što se tiče plate, ni što se tiče posla", rekla je Piskulidis za Euronews Srbija.
Za slučaj radnika iz Vijetnama koji su živeli u lošim uslovima bez tople i pijaće vode saznali su mediji, i tako je slučaj eksploatacije stranih državljana došao u javnost.
"Reakcija države je bila negiranje i zamagljivanje činjenica. Samo je Astra što se tiče Linglonga poslala preko 20 dopisa, prijava na adrese 16 različitih državnih institucija. Odgovori su se uglavnom sveli na prebacivanje odgovornosti", priča Piskulidis.
Radnici iz Indije koji su radili na gradilištima kao što su pruga Beograd-Budimpešta, Korisor 11, vijadukt Čortanovci, takođe nisu dobili ono što im je obećani - nisu im redovno isplaćivane zarade, živeli su u lošim uslovima.
"U slučaju radnika iz Indije jedino je reagovala Inspekcija rada, jer radnici nisu imali radne dozvole, niti je postojala dokumentacija o njima na radnom mestu. Firma koja ih je angažovala platila je kaznu za to. Što se tiče uslova rada, radnih prava inspekcija se proglasina nenadležnom i nadležnost su prebacili na SAD i njihovu inspekciju rada jer su radnici iz Indije sklopili ugovore sa firmom iz Majamija", objašnjava ona.
Napominje da je direktorka firme u Majamiju i firme koja ih je angažovala u Srbiji ista žena.
Podseća da je slučaj radnika iz Vijetnama dospeo u međunarodnu javnost i da je Evropska komisija 2021. godine tražila od Srbije da podnese izveštaj, da su to isto tražile i UN, ali da od Srbije nije stigao nikakav odgovor.
"To govori da su prioriteti na drugoj strani i da se prednost daje stranim investitiorima, krupnom kapitalu, a da sve ide na uštrb radnika. Spuštanje granice prihvatljivog kada su u pitanju strani radnici, odražava se i na domaće radnike", napominje ona.
Zarada od organizovanog kriminala
Saša Đorđević iz Globalne inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) kaže da je teško reći koliko se novca generiše kroz organizovani kriminal, ali da je procena za 2020. godinu da su krijumčari migranata zaradili oko 50 miliona evra.
"Sada je ta cena verovatno veća jer je broj migranata povećan. Kroz Srbiju je 2022. godine prošlo 125.000 migranata, što je duplo više nego 2021. godine", naveo je on.
Dodaje da je za slučaj pranja novca, koje tužilaštvo u Srbiji vodi, imovina vredela oko 57 miliona evra, kao i da je carina je od 2017. do 2022. godine zaplenila cigarete u vrednosti od 1,2 miliona evra.
"Prekogranični finansijski tokovi novca - utaja poreza, pranje novca procena je da su oko blizu 5 odsto BDP Srbije. To je veliki iznos nisu male cifre", naveo je on.
Upitan zašto nema Kosova u izveštaju on je rekao da su istraživanjem obuhvaćene samo zemlje članice UN, a da Kosovo nije članica tog tela.
Napominje da njihovo istraživanje pokazuje da postoji saradnja kriminalnih grupa svih zemalja regiona, da oni mnogo bolje sarađuju nego policija i pravosuđe u tim zemljama.
"Postoji fleksibilna balkanska mreža koja se specijalizovala za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. U tim prvim stepenima razvoja koristila je luke u Belgiji, Holandiji, Nemačkoj, poslednjih nekoliko godina koriste luke na Jadranskom moru. Balkanska kriminalna mreža ima oko 20 ćelija, tako da svaka ćelija ima oko 15 članova. Ako bude uhapšena jedna grupa, lako se popuni. Koriste se različiti načini za regrutaciju novih članova. U Srbiji se regrutuju iz navijačkih grupa, u Crnoj Gori su to zatvori, ali i pomorci", pojašnjava on.
Smatra da su tri razloga zašto cveta organizovani kriminal u Srbiji - Srbija se nalazi na Balkanskoj ruti, drugi je, kako kaže, korupcija, a treći selektivno procesuiranje u pravosuđu.
Cvijić: Izveštaj nije iznenađenje
Novinara NIN-a Vuka Cvijića nije iznenadio ovakav izveštaj prema kojem je Srbija navedena kao treća u Evropi po organizovanom kriminalu.
"Ako imamo da je šef BIA na sankcijama zbog organizovanog kriminala, da je generalni sekretar Vlade povezan sa grupom Veljka Belivuka, ako imamo da je ministra policije dok je bio na čelu BIA policija htela da hapsi zbog Jovanjice, da je doskorašnji potpredsednik Srpske liste Milan Radojičić na sankcijama zbog organizovanog kriminala i tako dalje. Ako imamo sve te činjenice, a da državni organi to ne ispituju, onda su rezultati čak i dobri", rekao je Cvijić za Euronews Srbija.
On je naveo da je problem u Srbiji što je trgovina oružjem potpuno u "koruptivnoj zoni" i da o tome najbolje govori afera "Krušik".
"Oružje se privilegovanim trgovcima često prodaje ispod cene, čak i ispod cene koliko je koštala proizvodnja i ništa se ne dešava. Uzbunjivač Obradović je i dalje pod istragom, a oni koji su činili korupciju se ne ispituju", rekao je on.
Dodaje i da su smenjeni svi policajci koji su vodili istrage protiv organizovanog kriminala.
"Policajci koji su dobijali međunarodna priznanja za akciju Balkanski ratnik protiv klana Darka Šarića su 2014. godine smenjeni. Čak je smenjen i istražni sudija. Darko Šarić nastavio da rukovodi kriminalnom grupom iz zatvora", naveo je on.
Upitan da li se on oseća bezbedno, Cvijić je rekao da ne razmilšlja o ličnoj bezbednosti, ali da je tačno da "živimo u nebezbednoj zemlji, gde se zbog bahate vožnje hapsi vozilo, a ne bahati vozač".
"Umesto da tužilaštvo više zove ljude koji su osumnjičeni za nešto, oni pozivaju policajce na saslušanje", zaključio je on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Niška opozicija: Gradonačelnik promovisao firmu koja se dovodi u vezu s ubijenima u sukobu kartela u Boliviji
02.09.2025.•
0
Zaplena četiri tone kokaina i četiri smrti u Boliviji kao posledica sukoba u kriminalnim grupama zbog šverca droge u Južnoj Americi privlače pažnju niške javnosti jer su četvorica ubijenih Nišlije.
Vučić Putinu: Trudićemo se da ostanemo jedini u Evropi koji vam nisu uveli sankcije, ruske firme su dobrodošle
02.09.2025.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom da će se Beograd, "uprkos velikim pritiscima, truditi da ostane jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Moskvi".
"Ko je tebi kriv?": Studenti u blokadi pokreću podkast o aferama vlasti
02.09.2025.•
3
Studenti u blokadi najavili su da pokreću podkast emisiju "Ko je tebi kriv?", u kojoj će govoriti o, kako su naveli, aferama vlasti.
Preminuo Ljubiša Ljuba Milić, jedan od Sedmorice mladih
02.09.2025.•
2
Jedan od osnivača legendarne grupe Sedmorica mladih, Ljubiša Ljuba Milić, preminuo je danas u 86. godini, saopštila je porodica.
Kosovska policija na Brnjaku oduzela i pocepala zastavu srpskom pevačkom udruženju
02.09.2025.•
5
Kosovska policija je na punktu Brnjak kod Zubinog Potoka oduzela zastavu srpskog Udruženja žena centralnog Kosova i pevačke grupe "Kosovke" iz Batusa kod Kosova Polja, pocepala je i bacila u kontejner, objavio je RTS.
VIDEO: "Ćaciji" presreli navijača Srbije na Evrobasketu, pumpa se i u Rigi
02.09.2025.•
16
Već nekoliko dana na društvenim mrežama i u medijima piše se o prisustvu "ćacija" i "SNS batinaša" na Evrobasketu i na mečevima Srbije.
Srednjoškolci koji primaju porodičnu penziju moraju da dostave potvrdu PIO fondu, isto čeka i studente
02.09.2025.•
0
Učenici srednjih škola koji primaju porodične penzije treba da dostave potvrde o školovanju u septembru odmah po upisu školske godine kako bi nesmetano nastavili da primaju tu naknadu.
Ministar prosvete ili osvete: Šta stoji iza Stankovićeve masovne smene direktora škola?
02.09.2025.•
16
Uveravao je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković da ne postoji "julska lista" za smenu direktora kada je "sezona lova" na neposlušne rukovodioce otvorena razrešenjem direktorke beogradske OŠ "Banović Strahinja".
Ministar Stanković: Problem na početku školske godine samo u OŠ "Pavle Savić", ali stiže novi direktor
02.09.2025.•
2
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je problema sa početkom nove školske godine, osim manjih u gimnazijama u Čačku i Mladenovcu, od 1.680 škola u Srbiji bilo samo u OŠ "Pavle Savić" na Mirijevu.
Iako je obavezna: 9.000 prvaka nije primilo MMR vakcinu ili su samo delimično vakcinisani
02.09.2025.•
3
Oko 9.000 đaka koji su ove godine krenuli u školu nije primilo vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubela (MMR vakcina) ili su samo delimično vakcinisani.
Politikolog Milivojević: Od pritiska ulice zavisi da li će i kada biti vanrednih izbora
02.09.2025.•
15
Politikolog Cvijetin Milivojević izjavio je da od pritiska na ulicama zavisi to da li će i kada biti raspisani vanredni parlamentarni izbori koje traže studenti u blokadi, a koje vlast odbija da raspiše.
Počela primena nižih trgovačkih marži: Neki proizvodi jeftiniji, neki isti kao i pre, a neki čak i poskupeli
02.09.2025.•
45
Uredba kojom se ograničavaju trgovačke marže stupila je na snagu. Tako će u narednih šest meseci marže biti ograničene na 20 odsto, što bi, kako tvrde predstavnici vlasti, trebalo da snizi cene za 10 do 20 procenata.
Vučić putuje u Kinu u osetljivom trenutku za Srbiju: Zašto?
01.09.2025.•
30
Analitičari ocenjuju da Aleksandar Vučić odlazi u Kinu na obeležavanje 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu u osetljivom trenutku za Srbiju.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - sve što (ni)ste znali
01.09.2025.•
13
Nova nedelje, novi set pitanja u 021.rs dnevnom kvizu.
Brnabić reagovala na izjavu Plenkovića: Cilj vam je da Vučić ne bude na čelu Srbije
01.09.2025.•
30
Predsednica skupštine Ana Brnabić reagovala je objavom na Iksu na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je "Srbija na ivici građanskog rata".
FOTO, VIDEO: Umesto da bude stub društva - prosveta je rob vlasti, poručili srednjoškolci u Beogradu
01.09.2025.•
6
U centru Beogradu, sa komemorativne šetnje "Srednjškolci pamte", poručeno je da je "prosveta stub normalnog društva", a u Srbiji je ona "zarobljeni neprijatelj, rob vlasti".
VIDEO: "Srednjoškolci pamte" i u Beogradu: Kolone učenika slivaju se ka centru grada
01.09.2025.•
4
Učenici srednjih škola iz više gradova Srbije, uz podršku roditelja, nastavnika i studenata u blokadi, izlaze na ulice kako bi obeležili 10 meseci od tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Uhapšen osumnjičeni za nezakonito vađenje šljunka iz Velike Morave, narušio vodotok reke
01.09.2025.•
4
Policija je, po nalogu tužilaštva u Velikoj Plani, uhapsila vlasnika preduzeća "Plana beton" zbog sumnje da je nezakonito vadio šljunak iz Velike Morave, čime je narušio vodotok te reke, saopštio je MUP.
Dogovoreno ubrzavanje izgradnje mađarsko-srpskog naftovoda, potvrdio Sijarto
01.09.2025.•
2
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da se dogovorio sa ministarkom energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović da se ubrza izgradnja zajedničkog naftovoda između Mađarske i Srbije.
Fajon: Mirne demonstracije u Srbiji vitalan izraz težnji ka EU
01.09.2025.•
13
Slovenačka ministarka spoljnih poslova, Tanja Fajon, izjavila je da su mirne građanske demonstracije u Srbiji "vitalni izraz aspiracija ka Evropskoj uniji".
Komentari 48
Mbm
Lošmi
Kako da ne
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar