Trećina učenika u Srbiji funkcionalno nepismena: Šta je sve prouzrokovalo ovu situaciju?
Trećina učenika u Srbiji se ne može smatrati pismenim, jer ne poseduje elementarni nivo znanja iz domena matematičke, čitalačke i naučne pismenosti, pokazuju rezultati PISA testiranja iz 2022. godine.
Foto: 021.rs
Učenici iz Srbije, kako pokazuju rezultati ovog testa, postižu znatno niže sposobnosti u domenu čitalačke i matematičke pismenosti od proseka zemalja OECD (članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), piše Nova ekonomija.
Docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Nemanja Vuksanović, u svojoj analizi pod nazivom "Kvalitet osnovnog obrazovanja: Srbija u globalnom kontekstu" ukazuje da su učenici iz Srbije tokom 2009. i 2012. godine ostvarili značajno poboljšanje rezultata u sva tri domena pismenosti, nakon čega sledi stagnacija.
"Prema rezultatima PISA testiranja iz 2022. godine, prosečan učenik iz Srbije je ostvario 440 poena u domenu čitalačke i matematičke pismenosti, i oko 450 poena u domenu naučne pismenosti", naveo je on i dodao da je ovaj rezultat gotovo identičan rezultatima ostvarenim u prošlom PISA testiranju 2018. godine.
Takođe, kako navodi, ako se posmatra trend pismenosti u ove tri oblasti, uočava se da su učenici ostvarili značajan napredak u periodu od 2006. do 2012. godine, ali da su na narednim PISA testiranjima rezultati bili na nivou onih iz 2012. godine.
"Ono što je takođe važno izdvojiti jeste da, neočekivano, kvalitet osnovnog obrazovanja u Srbiji tokom pandemije korona virusa nije pogoršan (što nije slučaj sa OECD zemljama gde se smatra da je kao posledica pandemije rezultat opao za između 10 i 15 PISA poena, u zavisnosti od domena pismenosti koji se posmatra). Jedan od razloga ovog stanja jeste da učenici iz Srbije tokom perioda pandemije nisu proveli značajan period van škole", naveo je Vuksanović.
S obzirom na to da prema OECD metodologiji, jednoj školskoj godini odgovara 40 PISA poena, rezultati pokazuju da prema poslednjem PISA testiranju učenici iz Srbije u sve tri oblasti pismenosti zaostaju jednu školsku godinu.
Godine 2022. u PISA testu učestvovalo je oko 690.000 petnaestogodišnjaka iz 81 zemlje/ekonomije.
Trećina učenika nepismena
Prema OECD metodologiji, svaki domen pismenosti se može podeliti na šest nivoa, a da bi se učenik smatrao pismenim on mora da dostigne bar "nivo 2" na skali.
Tako je prema poslednjim rezultatima PISA testiranja čak 43 odsto učenika dostiglo "nivo 2" u domenu matematičke pismenosti.
"Slično se može uočiti u domenu čitalačke i naučne pismenosti, gde udeo onih koji ne dostižu 'nivo 2' iznosi 36 odsto. Dakle, u Srbiji prema PISA testiranju iz 2022.godine čak trećina učenika se ne može smatrati pismenim, jer ne poseduje elementarni nivo znanja iz domena matematičke, čitalačke i naučne pismenosti", naveo je Vuksanović u svojoj analizi PISA testiranja i kvalitetu obrazovanja.
Na nivou OECD zemalja, učešće učenika koji ne dostižu "nivo 2" se kreće između 20 i 25 odsto, u zavisnosti od domena koji se posmatra.
Među zemljama Zapadnog Balkana, stanje je još nepovoljnije.
U Crnoj Gori, na primer, čak 60 odsto učenika se može smatrati nepismenim u domenu matematičke pismenosti, a stanje je slično i u preostala dva domena.
U Sloveniji, koja je najbolje rangirana zemlja Zapadanog Balkana, udeo učenika koji ne dostiže "nivo 2" u sva tri domena pismenosti je na nivou proseka OECD zemalja i iznosi oko 20 odsto.
Singapur, čiji učenici postižu najbolje rezultate na PISA testiranju, beleži svega osam odsto učenika koji ne dostižu "nivo 2".
Sa matematikom na "Vi"
Rezultati PISA testiranja iz 2022. godine ukazuju da je Srbija u domenu matematičke pismenosti, koji je bio glavni domen ispitivanja te godine, pozicionirana na 42. mestu od ukupno 85 zemalja koje su učestvovale, naveo je Vuksanović u analizi.
U ovoj oblasti učenici iz Srbije su ostvarili 440 poena, što je 135 manje od prvoplasirane zemlje-Singapura.
"Ovo upućuje na to da prosečni učenik iz Srbije zaostaje 3,3 školske godine od u poređenju sa učenikom iz Singapura i 1,7 školske godine u poređenju sa učenikom iz Estonije", naveo je Nemanja Vuksanović.
Lošiji rezultat od Srbije, ostvarili su učenici iz Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije, navodi se u analizi o kvalitetu obrazovanja.
Može se izdvojiti i to da su učenici iz Srbije u proseku ostvarili rezultat koji je za oko 100 PISA poena bolji od onog koji su ostvarili učenici iz Kambodže, kao zemlje koja je poslednje rangirana na PISA testiranju 2022. godine.
Kada je u pitanju domen čitalačke pismenosti, prema rezultatima PISA testiranja iz 2022. godine, Srbija je pozicionirana na 40. mestu od ukupno 85 zemalja koje su učestvovale.
Učenici iz Srbije su u toj oblasti ostvarili 440 poena, što je za oko 100 PISA poena lošije od učenika iz Singapura, koji je prvoplasirana zemlja.
Oni lošijeg socioekonomskog statusa lošiji i na testu
Jedan od važnih segmenata analize rezultata na PISA testiranju odnosi se i na pravednost brazovnih sistema. On se utvrđuje tako što se roditeljima i učenicima daje upitnik koji popunjavaju, a onda se na osnovu njega rangiraju odgovori prema takozvanom ESCS indeksu (Index of Economic, Social and Culturas Status – ESCS).
Indeks je napravljen na bazi odgovora koja se odnose na obrazovanje, zanimanje i bogatstvo roditelja u pogledu obrazovnih i drugih pomagala koja su značajna za školovanje deteta.
Na osnovu vrednosti ovog indeksa moguće je razvrstati učenike u one sa najlošijim i najboljim socioekonomskim karakteristikama.
"U Srbiji učenici sa najlošijim socioekonomskim karakteristikama u ovom domenu zaostaju za čak dve školske godine u odnosu na njihove vršnjake sa najboljim socioekonomskim karakteristikama", naveo je docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Nemanja Vuksanović, u svojoj analizi.
Međutim, ako se posmatra Evropa, najveći jaz je uočen u Slovačkoj, gde učenici sa najlošijim socioekonomskim karakteristikama dostižu u proseku rezultat koji je za 134 PISA poena lošiji od onog koji postižu učenici sa najboljim socioekonomskim karakteristikama (zaostajanje odgovara 3,3 školske godine).
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
SPC dobija od Ministarstva za rad 12 miliona dinara kao podršku Verskom dobrotvornom starateljstvu
18.09.2026.•
0
Ministarka u tehničkom mandatu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je ugovor za 12 miliona dinara podrške Verskom dobrotvornom starateljstvu u Beogradu.
Jakšić: Najneizvesniji izbori od višestranačja, SNS prvi put ima opasnog konkurenta
18.09.2026.•
0
Naprednjaci su sada prvi put suočeni sa rivalima koji su i te kako moćni, a predstojeći izbori su najneizvesniji od početka višestranačja u Srbiji, smatra politički komentator Boško Jakšić.
RIK: Proglašena lista Autentična desnica i lista Narodne Srbije, koja neće učestvovati na izborima
18.09.2026.•
3
Republička izborna komisija proglasila je izbornu listu "Autentična desnica - Miloš Jovanović", koju su podneli Nova Demokratska stanka Srbije i Monarhisti, za predstojeće parlamentarne izbore.
Srdanović o TV duelu sa Vučićem: Apsolutno nema potrebe za razgovorom sa osobom koja to nije zaslužila
18.09.2026.•
13
Tokom pauze biciklističke ture studenata u blokadi "Čuvari Ustava", pojavio se prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović koji je prokomentarisao dosadašnju predizbornu kampanju liste na kojoj se nalazi.
Alimpić: Lažne manjinske liste doprineće neregularnosti izbora
18.09.2026.•
4
Član Gradske izborne komisije Beograda Zoran Alimpić je izjavio da će učešće lažnih manjinskih lista na parlamentarnim izborima 25. oktobra u Srbiji doprineti neregularnosti izbornog procesa.
Izbori za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina raspisani za 8. novembar
18.09.2026.•
0
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u tehničkom mandatu Demo Beriša raspisao je izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina za 8. novembar.
BIRODI traži od Agencije za sprečavanje korupcije da utvrdi da li predsednik krši zakon
18.09.2026.•
1
Biro za društvena istraživanja ocenio je da Agencija za sprečavanje korupcije mora da utvrdi da li predsednik Srbije Aleksandar Vučić krši Zakon o sprečavanju korupcije.
Muškarac iz Subotice uhapšen u Nišu zbog kokaina i psihoaktivnih tableta
18.09.2026.•
0
Muškarac iz Subotice uhapšen je jer je policija u Nišu, na auto-putu, u njegovom automobilu pronašla 20 kilograma tableta.
Da li postoji referendumska atmosfera?
18.09.2026.•
15
Od kad su raspisani izbori u javnosti se često pominje "referendumska atmosfera", aludirajući na to da u izbornoj trci učestvuju dva glavna aktera, lista oko vladajuće SNS i Studentska lista.
Opozicija o nedolasku fon der Lajen: EU neće da bude iskorišćena, šamar Vučiću
18.09.2026.•
6
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otkazala je posetu Srbiji koju je trebalo da poseti u okviru svoje turneje po Balkanu, a kao razlog navela izbore. Predstavnici opozicije izneli su različite stavove o
Kome odbojkašice duguju osmeh: "Da kažnjavate reprezentativke jer se nisu dovoljno smejale pred predsednikom?"
18.09.2026.•
48
Uspeh odbojkašica Srbije na EP ostao je, uslovno rečeno, u senci jednog drugog događaja, onog koji se odvio po povratku u Beograd.
"ALTA retail" preuzela Idea, Merkator i Roda prodavnice i još četiri preduzeća Fortenova grupe
18.09.2026.•
10
Fortenova grupa i kompanija "Alta retail" sklopili su ugovor o kupoprodaji poslovnih udela u Idea marketima d.o.o i još četiri društva.
Prikupljeno 1,5 miliona dinara za zaposlene na Filozofskom u Nišu
18.09.2026.•
1
Omladinska i neformalna organizacija iz Niša "Centar za kritičko obrazovanje" prikupilo je više od milion i po dinara za pomoć zaposlenima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu, koji od jula nisu primili platu.
Vučić o otkazivanju posete Fon Der Lajen: Izbori elegantan način za otkazivanje
18.09.2026.•
8
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je otkazivanje posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji zbog održavanja izbora krajem oktobra "elegantan način" da se to putovanje otkaže.
Fon der Lajen ne dolazi u Srbiju i BiH u okviru posete Zapadnom Balkanu
18.09.2026.•
8
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetiće region Zapadnog Balkana od 30. septembra do 2. oktobra, ali neće doći u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Korak po korak: Kako da proverite koliko je birača prijavljeno na vašoj adresi
18.09.2026.•
22
Ukoliko sumnjate da je na vašoj adresi prijavljen veći broj birača od onog broja ljudi koji zaista tu žive, prvi korak je provera podataka u zvaničnom biračkom spisku.
Predata lista "Autentična desnica", proevropska koalicija listu predaje za vikend
18.09.2026.•
12
Predstavnici Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) i Monarhista danas su Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) predali izbornu listu "Autentična desnica" za vanredne parlamentane izbore, 25. oktobra.
ANKETA: Da li će "Evropska Srbija" i "Autentična desnica" preći cenzus?
18.09.2026.•
49
Na predstojeće izbore izaći će dve opozicione kolone stranaka koje se mogu smatrati, u kontekstu naprednjačke vladavine, "tradicionalnom opozicijom".
HRW: Presude Tačiju i drugim liderima OVK važan korak ka pravdi
18.09.2026.•
3
Osuđujuće presude za ratne zločine koje su izrečene bivšem kosovskom predsedniku Hašimu Tačiju i još trojici lidera OVK su važan korak ka utvrđivanju odgovornosti za žrtve sukoba na Kosovu, saopštio je Hjuman rajts voč.
Komentari 51
Vladan
A šta tražiš onda ovde?
Роко Прч
Србија и њени проблеми ме не интересују.
Hannah Montana
Ostatak je oko20% kupilo diplome,zavrsili Mega Trend,a samo oko 10% je legalno učilo i završilo školu.
700 000 srpskih gradjana nema ni 1 zub u glavi,25% nedostaju vise od 10 zuba u glavi, kod zubara ne idu,osim ako ih zaboli.
Kako nepismen narod koji ne postuje ni svoje zdravlje i zube moze da vrednuje obrazovanje i uči svoju decu da završe skolu, kada je naš ministar finansija ukrao diplomu fakulteta, ukrao naše pare i i dalje je ministar !?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar