
Stručnjaci Instituta "Vinča": Ovo je neophodno da bi Srbija mogla da ima nuklearnu elektranu
Sve su češće najave državnog vrha o neophodnosti izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji, što je kod dela građana izazvalo strah.

Foto: Pixabay
U Institutu za nuklearne nauke "Vinča" kažu da treba edukovati građane o modernim nuklearnim tehnologijama, informisati ih kako se danas proizvodi nuklearna energija i objasniti da je to čist oblik proizvodnje električne struje.
Direktorka Instituta "Vinča" Snežana Pajović rekla je za Tanjug da nuklearne tehnologije možemo primeniti u različitim oblastima, a ona izdvaja dve oblasti koje su, prema njenom mišljenju, ključne za ekonomsku i privrednu stabilnost zemlje, proizvodnju nuklearne energije i nuklearnu medicinu.
Dodaje da jedino proizvodnja nuklearne energije može da nadomesti nedostatak postojeće energije i ukazuje da je to najprihvatljiviji način proizvodnje iz više razloga.
"Prvo, zato što se proizvede dovoljna količina, koja može da omogući privrednu stabilnost zemlje. A s druge strane, zato što je to jedna čista tehnologija i ne dolazi do zagađenosti vazduha", rekla je Pajović.
Istakla je da su se uporedo sa razvojem modernih savremenih tehnologija za proizvodnju nuklearne energije razvile i tehnologije koje podrazumevaju primenu, razvoj i kontrolu sigurnosnih i bezbednosnih mera, koje obezbeđuju da se prevaziđu i izbegnu nepredvidive situacije.
"To je jako bitno, zato što informisanje o tome i uopšte poznavanje takvih tehnologija i te kako smanjuje strah kod građana od samog pomena nuklearne energije, nuklearne energetike. Odmah se pomišlja na neke strašne havarije, na neke strašne incidente", navela je Pajović.
Kako bi se prevazišli panika i strah, Pajović smatra da naši građani treba da budu kontinuirano informisani o tome kako se danas proizvodi nuklearna energija i da znaju da je to najčisti oblik proizvodnje nuklearne energije, da se na taj način štiti životna sredina i omogućava energetska stabilnost zemlje, kao i da se nuklearna energija ne primenjuje samo u energetici.
"Ne moraju svi građani da budu stručnjaci, ali treba da imaju elementarne informacije o tome gde su stigle tehnologije koje se odnose na proizvodnju nuklearne energije, gde sve imaju primenu, koji je njihov značaj i koji je benefit", rekla je ona.
Visoke tehnologije moraju podrazumevati i visok stepen bezbednosti
Baviti se nuklearnom energetikom, smatra ona, znači da treba biti izuzetno stručan u toj oblasti, kako u obrazovanju, tako i u primeni tog znanja. Pajović je rekla da je za bavljenje nuklernom energetikom važno formirati izuzetno stručne timove, na čijem čelu bi bili eksperti i u tom slučaju, kako kaže, stanovništvo nema razloga da ima strah od rizika.
"Neki ljudi smatraju, ukoliko pređemo na izgradnju nuklearnih elektrana, da ćemo kontinuirano biti izloženi nekoj opasnosti. Daleko od toga, visoke tehnologije moraju podrazumevati i primenu visoke bezbednosti", navela je Pajović za Tanjug.
Istakla je da moramo uvoditi inovativne pristupe, kao i razmenjivati znanja o nuklearnoj energetici sa drugim zemljama.
Kakav kadar moramo da imamo za nuklearne elektrane?
Viša naučna saradnica u Institutu "Vinča" Milica Ilić objasnila je da je obrazovanje kadrova za nuklearne elektrane jedan veoma ozbiljan zadatak i da je za to potrebno proizvesti stručnjake različitih profila, kao što su nuklearni fizičari koji se razumeju u neutroniku, nuklearni hemičari koji se bave nuklearnim gorivom, inženjeri za hlađenje, za čvrstoću, za zaštitu od radioaktivnog zračenja...
"Imajući to u vidu, smatram da je potrebno preduzeti nekoliko koraka. Prvi korak bi bio da se podrže fakulteti na kojima bi trebalo da se osnuju ili osavremene kursevi iz nuklearne energetike, kako bi studenti stekli osnovna znanja. Kada kažem da se osavremene, htela bih da istaknem da, uprkos moratorijumu na nuklearnu energetiku, u Srbiji postoje i dalje kursevi koji su uspeli da prežive sve izazove", rekla je Ilić za Tanjug.
Navela je da na Mašinskom fakultetu i na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu postoje kursevi za nuklearne reaktore i generatore, odnosno kursevi zaštite od zračenja i tretiranje nuklearnog otpada.
Drugi korak, smatra Ilić, bio bi da se ti univerzitetski obrazovani studenti sakupe u jednom naučno-istraživačkom centru, poput "Vinče", kako bi izvršili specijalizaciju u saradnji sa ekspertima iz oblasti nuklearne energetike.
"Pri tome, smatram da ih je kod nas jako malo, ako i ima eksperata iz nuklearne energetike. I da je neophodno da mi te eksperte angažujemo iz inostranstva. Isto tako smatram da je apsolutno neophodno da se jedan deo te specijalizacije odradi na realnim nuklearnim postrojenjima, bilo eksperimentalnim, bilo komercijalnim", navela je ona.
Dodaje da je pri izboru kandidata za buduće stručnjake za nuklearnu energetiku, pored njihove posvećenosti poslu i odgovornosti, takođe važno uzeti u obzir njihov entuzijazam.
"Da su to ljudi velikog entuzijazma, da su visokomoralne ličnosti, zato što se radi o veoma osetljivoj temi. Kao što su recimo bili ljudi koji su pedesetih godina 20. veka ovde u Vinči osnovali nukleus nuklearnog istraživanja", rekla je Ilić.
Reaktori tzv. generacije tri i tri plus
Kako je navela, ako se Srbija odluči da izgradi nuklearnu elektranu, morala bi prvo da sledi takozvanu mapu puta koja je propisana od Međunarodne agencije za atomsku energiju, koja daje smernice za čitav niz aktivnosti koje je potrebno preduzeti.
"Recimo, to je izbor mesta gde bi se gradila nuklearna elektrana, izrada infrastrukture, analiza elektroenergetske mreže, određivanje operatora nuklearne elektrane...to bi bio prvi korak", rekla je ona.
Što se tiče tehnologije za nuklearne elektrane, Ilić objašnjava da su na tržištu danas dostupni reaktori tzv. generacije tri i tri plus, čija je glavna odlika velika zastupljenost pasivnih sistema zaštite.
Govoreći o zaštiti, navela je da aktivan sistem zaštite podrazumeva postojanje raznih komponenti koje se aktiviraju ili dejstvom operatora ili automatski u slučaju neke nezgode. S druge strane su pasivni sistemi zaštite u vezi sa fizičkim procesima, kao što su gravitacija, prirodna cirkulacija, isparavanje i kondenzacija, koji dovode do tzv. inherentne sigurnosti nuklearnih reaktoram, rekla je ona.
"Kod ove generacije tri i tri plus urađeno je još jedno poboljšanje koje se tiče boljeg iskorišćenja goriva, tako da bi troškovi za nabavku goriva, kao i količina nuklearnog otpada bili manji, ako bi uzeli te reaktore", kaže Ilić.
Pored tih velikih reaktora, dodaje, počeli su da se razvijaju tzv. mali modularni reaktori, snage do maksimalno 300 MW, čija je prednost da su investicije u njih manje i da je njihova gradnja brža, ali ističe da se oni nalaze u fazi razvoja i da je jedina takva elektrana u svetu koja je u pogonu ruska elektrana "Akademik Lomanosov" u Sibiru.
Zato Ilić smatra da bi bilo izuzetno važno da se izvrši jedna sveobuhvatna analiza, koja bi koncipirala kakva nam elektrana treba, jedna velika ili elektrana sa više malih modularnih reaktora.
Sigurnost i obezbeđenost
Govoreći o bezbednosti nuklearne elektrane, Ilić navodi da postoje dva veoma važna pojma, "sigurnost" i "obezbeđenost".
"Sigurnost podrazumeva da su ispunjene tri osnovne funkcije. Da se može kontrolisati snaga, da se može hladiti jezgro reaktora i da se ni u kom slučaju neće desiti curenje radioaktivnog materijala van kontejnmenta reaktorske zgrade. Ove funkcije moraju biti ispunjene i u abnormalnim ili poremećenim režimima rada", rekla je Ilić.
S druge strane, obezbeđenost nuklearne elektrane se odnosi na zaštitu od nedozvoljenog pristupa osobama koje nisu autorizovane da budu u elektrani.
"Njima je nedozvoljen pristup u bilo kome delu elektrane, posebno u delu sa upravljačkim sistemom, iz razloga da ne bi došlo do neke sabotaže, od neke terorističke grupe. U obezbeđenost nuklearne elektrane se takođe ubraja i sprečavanje krađe, ilegalnog iznošenja ili bilo kakve druge zlonamerne aktivnosti koja je vezana za nuklearni materijal", objasnila je ona.
Pored proizvodnje električne struje, Ilić navodi još neke primene nuklearne energije, poput daljinskog grejanja, desalinacije morske vode, razne industrijske procese, proizvodnju vodonika koji se koristi u gorivim ćelijama...
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kamioni na Batrovcima čekaju šest sati
05.09.2025.•
0
Prema informacijama granične policije, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok kamioni na izlazu na graničnom prelazu Batrovci čekaju šest sati, a na Sremskoj Rači dva sata.
Institut "Kareja": Od pada nadstrešnice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja
04.09.2025.•
0
Institut za istraživanje korupcije "Kareja" saopštio je da je od pada nadstrešnice Železničke stanice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja.
Macut uputio saučešće portugalskom premijeru povodom nesreće u Lisabonu
04.09.2025.•
2
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut uputio je telegram saučešća predsedniku Vlade Portugala Luišu Montenegru povodom nesreće u Lisabonu u kojoj je poginulo najmanje 17 osoba.
Advokat Ninić: Antić i Momčilović se brane sa slobode, Matović u kućnom pritvoru
04.09.2025.•
0
Nekadašnji predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić i ratni veteran Branko Momčilović Majkan braniće se sa slobode, saopštio je advokat Ivan Ninić.
Vučić se u pismu fon der Lajen žalio na studente: Pokažite snimke iz garaže Vlade, poručio advokat Ivanović
04.09.2025.•
40
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pisao je 21. avgusta predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
Poslanici EP u utorak o protestima i upotrebi sile protiv demonstranata u Srbiji
04.09.2025.•
2
Poslanici Evropskog parlamenta raspravljaće u utorak, 9. septembra, o protestima i upotrebi sile protiv demonstranata u Srbiji sa predstavnicima Saveta i Komisije, saopšteno je na portalu Evropskog parlamenta.
Vlada usvojila predlog dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju: Evo šta izvršitelji ne mogu oduzeti
04.09.2025.•
9
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici predlog izmena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju kojim se precizira šta i pod kojim uslovima ne može biti predmet izvršenja.
Poverenica: Pokrenuti postupci zbog potencijalne diskriminacije pojedinih prosvetnih radnika
04.09.2025.•
2
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izjavila je da su, nakon pritužbi pojedinih prosvetnih radnika zbog potencijalne diskriminacije na osnovu političkog ili sindikalnog delovanja, pokrenuti postupci.
Nova.rs: Vlada stavila van snage Aneks 5 ugovora o rekonstrukciji pruge Beograd-Kelebija
04.09.2025.•
1
Vlada Srbije je na današnjoj sednici navodno usvojila predlog ministarke Aleksandre Sofronijević, da se van snage stavi Zaključak o usvajanju Aneksa 5 rekonstrukcije pruge od Beograda do granice Srbije i Mađarske.
Picula: EU nije jasno osudila prisustvo Vučića i Fica na vojnim paradama autokratskih režima
04.09.2025.•
15
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je da Evropska unija nije jasno osudila prisustvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića i slovačkog premijera Roberta Fica na vojnoj paradi u Kini.
Bivša službenica OEBS-a na Kosovu optužena za špijunažu: "Poverljiva dokumenta obezbeđivala za BIA"
04.09.2025.•
0
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je pred Osnovnim sudom u Prištini optužnicu protiv okrivljene Jelene Đukanović, bivše službenice Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, za krivično delo "špijunaža".
Vojni avioni i helikopteri od sutra nadleću širi centar Beograda u sklopu priprema za vojnu paradu
04.09.2025.•
3
Vazduhoplovi Vojske Srbije će od sutra, 5. septembra, nadletati područje Beograda u okviru priprema za vojnu paradu "Snaga jedinstva", koja će biti održana 20. septembra.
Dačić i Fon Bekerat razgovarali u Beogradu o sprovođenju Poglavlja 24
04.09.2025.•
5
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić sastao se u Beogradu sa novoimenovanim šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji, Andreasom fon Bekeratom.
Studenti se "malo zaglavili": "Sami mogu mnogo, ali ne mogu sve"
04.09.2025.•
26
Svi akteri pobune moraju da rade na zajedničkom frontu, ocenili su kolumnista Peščanika Dejan Ilić i docent na Filozofskom fakultetu u Nišu i poslanik Zeleno-levog fronta Rastislav Dinić.
Lančani sudar četiri vozila u tunelu Laz, jedna osoba lakše povređena
04.09.2025.•
2
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je da se u tunelu Laz u 10.26 časova dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala četiri putnička motorna vozila, a u kojem je jedna osoba lakše povređena.
Niš prvi grad koji je dobio lokalni odbor Vučićevog Pokreta za narod i državu
04.09.2025.•
6
Niš je postao prvi grad u Srbiji u kom je formiran lokalni odbor Pokreta za narod i državu čiji je osnivač Aleksandar Vučić.
Ministarstvo spoljnih poslova Slovenije: Vučić i Macut nisu ni bili pozvani na Bledski forum
04.09.2025.•
12
Predsednik i premijer Srbije Aleksandar Vučić i Đuro Macut nisu ni bili pozvani na Bledski strateški forum, saopštilo je slovenačko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova.
Zaposleni na Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu od petka obustavljaju rad
04.09.2025.•
1
Zaposleni na Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu najavili su da će od petka, 5. septembra obustaviti rad zbog nezakonitih odluka Ministarstva prosvete.
Brnabić tvrdi da su prosvetarima porasle plate 140 odsto: "Da je tako, nastavnici bi živeli na Dedinju"
04.09.2025.•
41
"Da je tako kako predstavlja Ana Brnabić prosvetni radnici bi živeli na Dedinju", kaže Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Komentari 31
Cezar
Predrag
Predrag
U Vinči postoji nuklearni otpad sa kojim država ne zna šta će i gde će ga konačno smestiti.Ono što se zna za Nemce je da nemaju za sada rešenje,Hrvatska gura skladište što bliže Bosni a naš Predsednik je na polasku u Fran-
cusku najavio razgovor sa njima o nuklearnom otpadu,ne navodeći da li će oni rešavati naš otpad ili mi njihov. S obzirom da se proto-
kol razgovora unapred dogovara,sigurno je o tome bilo reči ali za sada nema vesti šta je
A.V. ponudio na političkoj pijaci.
U tom smeru vidim i izlaganje direktorke Vinče.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar