Hitlerov "Majn kampf" u Srbiji u slobodnoj prodaji, kupuju ga mahom mladići: Treba li ga zabraniti?
Knjiga "Majn kampf" (Moja borba), antisemitsko delo i politički manifest Adolfa Hitlera, slobodno se prodaje u Srbiji - ima je u velikom broju knjižara, štampaju je dve izdavačke kuće.
Foto: 021.rs
Godišnje se, kažu izdavači, proda oko hiljadu primeraka, a najčešći kupci su mladići od 15 do 20 godina.
Decenijama se širom sveta raspravlja o tome treba li ovu "knjigu zla" zabraniti, ali su i po tom pitanju mišljenja podeljena - dok su jedni za apsolutnu zabranu, drugi smatraju da je to cenzura i kontraproduktivan čin, kojim bi se samo povećala tražnja.
Kao jedno od mogućih rešenja se pre desetak godina pojavilo baš u Nemačkoj, u kojoj je 70 godina bilo onemogućeno štampanje ovog dela, i to zahvaljujući bavarskoj vladi koja je imala autorska prava. Pošto su sedam decenija nakon Hitlerove smrti istekla ta prava, 2016. godine je štampano novo izdanje, ali ne tek tako, već kao kritičko izdanje koje je praćeno hiljadama naučnih komentara i fusnota.
U Srbiji se, međutim, "Majn kampf" štampa u originalu jer, kako navodi jedan od izdavača, "istorija i Drugi svetski rat su već sve rekli".
"Zato smo se odlučili da je štampamo izvorno, onako kako je Hitler i napisao, bez naših komentara, bez bilo kakvog uvoda ili pogovora. Tek sirovi tekst prepun ksenofobije, mizoginije, mržnje prema svemu drugačijem. Pročitajte i donesite svoj sud", navodi izdavač čija se knjiga nalazi u velikom broju knjižara u našoj zemlji, a prenosi Insajder.
Predsednik Jevrejske opstine Beograd Aron Fuks navodi da "Majn kampf" nije jedina sporna knjiga, da su i ideje iz nekih drugih knjiga bile i ostale pogubne po čovečanstvo, te da zato sve to ne bi smelo da bude lako dostupno. Literalno gledano, kaže on, Hitlerova knjiga je beznačajna, ali smatra da bi je trebalo izučavati kao deo istoriografije, jer ona jeste osnova onoga što se dogodilo uoči i tokom Drugog svetskog rata.
"Zabrana ili nezabrana knjige je pitanje koju političku poruku hoćemo da pošaljemo. Ako zabranjujemo takvu knjigu - mi hoćemo da demonstriramo da smo protiv ideja koje su sadržane u toj knjizi, a ne da je zabranjujemo zabrane radi. Samim činom zabrane hoćemo tu ideju da stavimo van konteksta društvenog diskursa, kao nešto o čemu nema rasprave. Svi koji bi tu knjigu kupili kao 'zabranjeno voće' tim činom bi sebe izmestili iz mejnstrima", rekao je Fuks na Insajder televiziji.
On je ispričao da je njegova baka s majčine strane preživela Aušvic, da je 1941. imala 16 godina i da pre rata nije imala prilike da pročita "Majn kampf", ali se sećala da su svi u kući slušali Hitlerove govore i da su bili izuzetno zabrinuti iako rat još nije bio stigao u Jugoslaviju.
"Sasvim sigurno da su s razlogom bili uplašeni onim što sledi. Nije to bila prva pojava antisemitizma kao takvog, Hitler u 'Majn kampfu' nije čak ni autentičan po pitanju antisemitizma, tu su sadržani mitovi i legende različitih antisemitskih autora. To ništa nije novo, samo je to steklo razmere koje nikada do tada nije bilo", dodao je Fuks.
Hitler je knjigu pisao tokom boravka u zatvoru u Minhenu nakon neuspešnog pokušaja državnog udara 1923. godine. Prvi put je objavljena 1925/26. godine i u njoj se nalaze stvari koje će se kasnije videti u Drugom svetskom ratu, pre svega antisemitizam i ideja prodora na istok. Ova knjiga se zapravo smatra pretečom Holokausta.
Politikolog Radivoje Jovović kaže da današnje čitanje "Majn kampfa" u nekritičkom izdanju definitivno može da služi samo za promociju i afirmaciju vrednosti iz te knjige.
"Ta knjiga je onlajn i te kako dostupna, ako se izda u štampanom izdanju to nužno ne znači da će proizvesti bogzna kakav prodor do čitalačke publike, ali izdati je u nekritičkom izdanju znači u izvesnom smislu normalizovati prisustvo tih političkih ideja, predstaviti ih kao legitimne političke ideje koje mogu slobodno da se nadmeću sa drugim političkim ideologijama u savremenom, demokratski otvorenom društvu. To je jedna velika opasnost", smatra on.
Nije cenzura već odbrana slobodnog društva
Kako kaže, zabranu "Majn kampfa" ne bi nazivao cenzurom već odbranom demokratskog, slobodnog društva. Govor mržnje i netrpeljivosti se, naglašava on, mora suzbijati kako bi društvo ostalo slobodno, otvoreno i demokratsko.
"Karl Poper je objasnio njegov paradoks tolerancije rekavši - da bi društvo ostalo tolerantno moramo da budemo netolerantni prema netolerantnima. Da bismo imali slobodno, otvoreno i demokratsko društvo, moramo svim političkim idejama koje ne ugrožavaju različite društvene segmente, prava i slobode građana da dopustimo da se takmiče, ali isto tako moramo da sankcionišemo one političke ideje, pokrete, partije i pojedince koji otvoreno zastupaju fašističke, nacističke stavove i govor mržnje i netrpeljivosti", naveo je Jovović.
Kao problem našeg društva on, između ostalog, izdvaja nedostatak škola demokratije u osnovnim i srednjim školama, te nedostatak obrazovanja za kritički mislećeg građanina.
"Mi u školama ne učimo dovoljno o tome šta je fašizam, šta je nacionalsocijalizam bio. Učimo da su se neki ratovi desili, učimo čak i kako su neki domaći kolaboracionisti bili sasvim legitimni politički prvaci koji su se na ovim prostorima nadmetali. Mladi ljudi izađu iz škola, postanu punoletni i, nažalost, veoma često plodno tlo za plasiranje ovakvih ideja", kazao je on.
S druge strane, istoričar Bojan Dimitrijević se protivi zabrani knjiga, jer, kako kaže, "svaka knjiga je dobrodošla i ima svoju publiku, a kakva će biti njena recepcija uvek pokaže vreme". On smatra da zabrana proizvodi kontraefekat, jer će ljudi upravo zato želeti da imaju takvu knjigu, bez obzira o čemu se u njoj radi.
A kada je reč o "Majn kampfu", on ocenjuje da je Hitlerova politička moć uticala da ta marginalna knjiga postane njegov kredo.
"I neke druge knjige mogu isto tako da se stave u red sa 'Majn kampfom' - 'Godine raspleta' Slobodana Miloševića ili Komunistički manifest, itd. Mnoge druge knjige su mnoga druga zla napravile. Svaku knjigu treba posmatrati u vremenu kada je nastala, a ova je nastala dvadesetih godina (20. veka), kada nastaje i jedan broj sličnih knjiga u Nemačkoj, kao posledica Prvog svetskog rata i poraza u njemu, a ne kao koncept za budućnost. Činjenica da je, kada je Hitler postao to što je postao, knjiga dobila na drugom čitanju", naveo je Dimitrijević na Insajder televiziji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Osumnjičen da je krao iz crkava u Beogradu
03.09.2026.•
0
Policija je uhapsila J.N. (25) osumnjičenog za šest krađa u Beogradu.
AP: Telo Ratka Mladića prebačeno vladinim avionom u Srbiju, vojnici nosili kovčeg
03.09.2026.•
2
Agencija AP prenosi da je telo bivšeg komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji je umro prošele nedelje u zatvoru u Hagu, dopremljeno vladinim avionom u Srbiju.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - perolaka kategorija
03.09.2026.•
8
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Tokom letnje sezone 26 miliona vozila na auto-putevima u Srbiji
03.09.2026.•
1
Preduzeće Putevi Srbije izdalo je saopštenje sa statistikom o prometu vozila na auto-putevima u državi tokom letnje sezone od juna do avgusta.
Prebilič o špijunaži u Srbiji: Nema opravdanja da Kos i fon der Lajen posete Beograd
03.09.2026.•
3
Evroposlanik Vladimir Prebilič poručio je evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos i predsednici EK Ursuli fon der Lajen da nema nikakvog opravdanja za njihovu posetu Beogradu narednog meseca.
Novi zakon unosi promene u taksi prevoz: Šta će biti drugačije?
03.09.2026.•
7
Način na koji građani naručuju i plaćaju taksi u Srbiji mogao bi uskoro da bude promenjen. Nacrt novog Zakona o prevozu putnika u saobraćaju predviđa niz novina, a posebno se izdvajaju ona vezana za taksi prevoz.
Bez gužvi za automobile na granicama, kamioni čekaju do tri sata
03.09.2026.•
0
Na graničnim prelazima u Srbiji nema zadržavanja za automobile, dok kamioni čekaju do tri sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Policija zaplenila 1,62 kilograma marihuane: Uhapšene dve osobe
03.09.2026.•
1
Policija je kod dvojice osumnjičena, jednog državljana Srbije i jednog državljana Rumunije, pronašla 1,62 kilograma biljke za koju se sumnja da je marihuana u mestu Tekija u opštini Kladovo.
Dačić: Požari na Stolovima i Goču ugašeni
03.09.2026.•
2
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su šumski požari na planinama Stolovi i Goč ugašeni.
Ekspo dodelio ugovor za konsultantske usluge praćenja realizacije i kvaliteta radova
03.09.2026.•
0
Kompanija Ekspo saopštila je da je kompaniji "Arhi nova" dodelila ugovor za konsultantske usluge praćenja realizacije, monitoringa radova i provere kvaliteta izvedenih radova.
Posao vredan 470 miliona dinara "Infrastruktura železnice Srbije" dodelila firmi Daneta Šijana
03.09.2026.•
1
Posao obezbeđenja objekata i imovine "Infrastruktura železnice Srbije" dodelila je grupi ponuđača na čelu sa firmom T&M Group Solutions.
Vučić: U Deliblatskoj peščari neće ništa da se gradi
03.09.2026.•
19
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da dok je on deo vlasti u zemlji u Deliblatskoj peščari neće ništa biti sagrađeno.
Američki kongresmen o predlogu zakona o Srbiji: Podržavamo slobodne izbore, ne možete sedeti na dve stolice
03.09.2026.•
5
Republikanski kongresmen Džo Vilson, predlagač zakona o Srbiji, smatra da su studentski protesti inspiracija i da su slobodni i pošteni izbori mogući uz uvažavanje interesa građana.
Vučić šalje pisma penzionerima: Ko to plaća i isporučuje?
03.09.2026.•
26
Pošta Srbije započela je 1. septembra distribuciju 1,9 miliona pisama kao adresovanu direktnu poštu, ali to nije obična pošta, već pisma sa obraćanjem Aleksandra Vučića penzionerima i primaocima socijalnih davanja.
Preuzeto telo Ratka Mladića, danas stiže u Srbiju
03.09.2026.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je telo preminulog Ratka Mladića preuzeto i da bi trebalo danas da stigne u Srbiju.
BIA odgovorila na navode studenata o špijuniranju: Običan trivijalni senzacionalizam
03.09.2026.•
26
Bezbednosno-informativna agencija oglasila se u vezi sa navodima studenata i pojedinih opozicionara da su njihovi telefoni bili na meti špijunskih softvera u Srbiji.
Vučić: I mene su špijunirali, pa ja nisam pravio žrtvu od sebe, muški sam to istrpeo
03.09.2026.•
22
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da tvrdnje studenata u blokadi da ih je BIA prisluškivala predstavljaju "sumnje bez ijednog dokaza" i dodao da je zapravo on bio taj kog su prisluškivali.
Goran Vesić saslušan u slučaju "Generalštab", ali nema status osumnjičenog
03.09.2026.•
1
Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić saslušan je u Tužilaštvu za organizovani kriminal još u maju prošle godine zbog slučaja Generalštab.
Komentari 45
Brbonjac
Dejan
Nego
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar