Srbija uvozi skupu struju i sagoreva blato i kamenje, dok je zelena struja sve jeftinija
Tokom ove zime, EPS gotovo svakog dana bila je prinuđena da uvozi struju, nakon novih problema sa kojima se suočava termoelektrana Nikola Tesla. S druge strane, cena struje iz vetra i sunca je u padu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Podsetivši na situaciju od pre četiri godine, kada je zbog serije havarija elektroenergetski sistem bio u kolapsu, i sada u TENT ponovo stižu kamioni u kojima se umesto uglja dovoze blato i kamenje koji opterećuju rad elektrane.
Rezultat je uvoz struje po visokim berzanskim cenama, umesto jeftine domaće proizvodnje.
Prema podacima sajta Energyflux.rs preko kog Elektromreža Srbije objavljuje podatke o trgovanju električnom energijom, cena struje na spot tržištu u sredu 13. februara ujutro dostigla je 267 evra po megavatsatu, ostajući iznad 150 evra praktično tokom čitavog dana. Slična slika ponavlja se cele zime, koju su obeležile visoke cene na tržištima električne energije, prenosi Nova ekonomija.
Pritom, treba imati u vidu da EPS struju koju je primoran da kupuje po ovim cenama, privredi većinski prodaje za oko 95 evra po megavatsatu, a stanovništvu i jeftinije od toga.
Stručnjaci navode da je na kratak rok neophodno sanirati goruće probleme u termosektoru, ali da dugoročno rešenje zahteva raznovrsniji energetski miks u kome će udeo uglja u proizvodnji energije sistemski biti smanjen, kompenzovan hidropotencijalima i drugim obnovljivim izvorima – vetrom, suncem i biomasom, posebno s obzirom na sve strože evropske zahteve u vezi štetnih emisija po kojima su srpske termoelektrane ubedljivi negativni rekorder na kontinentu.
Alternativno rešenje u vidu nuklearne elektrane, koje je u poslednjih par godina aktuelizovano, takođe je moguće, ali eksperti upozoravaju na visoku cenu ovakvih projekata, dug rok za njihovu implementaciju koji nije manji od 10 godina, a često i više, kao i činjenicu da preferirana opcija, mali modularni reaktor, za sada nigde u svetu nije primenjen na komercijalnoj osnovi.
Na drugoj strani imamo obnovljive izvore čiji je trenutni udeo u proizvodnji struje (sa izuzetkom hidroelektrana) mali, ali koje ubrzano rastu. Država je od 2023. godine dotadašnji sistem fid-in tarifa zamenila aukcijama za takozvanu tržišnu premiju, čiji je cilj da podstaknu razvoj "zelenih projekata", prevashodno u oblasti vetroenergije, ali i u solarnim elektranama, po što povoljnijoj ceni. Rezultat je drastičan pad cena čiste energije za nove projekte u Srbiji, takav da je sada cena struje dobijene iz vetroparkova i solarnih elektrana znatno niža od cena po kojima EPS plaća uvoznu struju.
Primera radi, u prvom krugu aukcija održanom pre nešto više od godinu dana, maksimalna cena koju su proizvođači zelene struje mogli da ponude bila je 105 evra po megavatsatu za vetroelektrane i 90 evra za solarne elektrane. U novom krugu aukcija, za koji su proizvođači mogli da se prijave do prošle nedelje, maksimalne cene bile su samo 79 evra za vetar i 72 za solar. Ovo je znatno ispod aktuelnih tržišnih cena struje.
Pritom, treba imati u vidu da su još prošle godine, realno ostvarene cene na aukcijama bile znatno niže čak i od ovih koje su sada određene kao maksimalne i išle čak do samo 64,48 evra po megavatsatu i da je EPS potpisao ugovore sa proizvođačima ovih zelenih kilovata po tim postignutim cenama. Ove godine, za očekivati je njihovo dodatno snižavanje.
Takvi rezultati ostvareni na aukcijama, odnosno takav pad cena čiste električne energije koja se proizvodi u Srbiji u odnosu na prosečne cene koje EPS mora da plaća prilikom uvoza, ukazuju na potencijal koji ove nove tehnologije nude ne samo u smislu ekološki prihvatljivije proizvodnje, već i u pogledu finansijske stabilizacije troškova sa kojima se suočava država. Primera radi, u prethodnom krugu aukcija za vetar, prosečna postignuta cena bila je 68,2 evra po megavatsatu, za ukupni kapacitet od 400 megavata. U praksi, to znači da je EPS dobio oko jedan teravatsat struje po ovim cenama, odnosno za oko 68 miliona evra.
Poređenja radi, struja koju EPS uvozi po berzanskim cenama košta neuporedivo više. Računajući sa cenom od samo 130 evra po megavatsatu, što je retko niska cena na tržištima ove zime, EPS za istu količinu struje iz uvoza mora da plati 130 miliona evra, odnosno čak 62 miliona evra više. Kada je prinuđen da megavatsat plaća 200 evra, što nije retkost, razlika skače na 132 miliona evra po teravatsatu. To je direktna šteta po EPS, u odnosu na scenario u kom bio ove količine struje nabavljao od proizvođača struje iz obnovljive energije u Srbiji, umesto iz uvoza.
Pritom, treba imati u vidu da je energetskim bilansom Srbije koji je nedavno usvojila Vlada, ove godine planiran uvoz od 5,6 teravata struje.
Prema aktuelnom trogodišnjem planu Vlade i Ministarstva rudarstva i energetike koji se završava sa ovom godinom, kroz dodelu tržišnih premija predviđeno je stimulisanje izgradnje ukupno 1.300 megavata čiste energije u Srbiji. S obzirom na probleme sa kojima se već godinama suočava EPS u proizvodnji struje iz termoelektrana i s obzirom na izrazito visoke cene energije na tržištima, pitanje je koliko će ovi kapaciteti OIE biti dovoljni.
Ministarstvo energetike procenjuje da će sistem tržišnih premija već i sa ovakvim ograničenjima u pogledu kapaciteta, EPS-u ubuduće donositi tri miliona evra godišnje, kako je to još 2023. izjavila resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović. Premije se inače isplaćuju proizvođačima samo kada je berzanska cena struje niža od cene na koju su se proizvođači zelene energije obavezali na aukciji, dok u suprotnom proizvođači plaćaju razliku između svoje i tržišne cene.
Pad u proizvodnji energije
Najviše struje Srbija dobija iz termoelektrana. Najveća termoelektrana u Srbiji je Nikola Tesla (TENT), koji u svom sastavu ima 14 proizvodnih blokova. U proseku, 70 odsto električne energije proizvodi se upravo u termoelektranama. Proizvodnja, međutim, varira, pa je primera radi, prvog januara u jednom trenutku pala na manje od 60 odsto, pa smo morali da uvozimo veliku količinu struje.
Ovakvi ispadi, koji se sve češće dešavaju, posebno u zimskim mesecima, dovode u pitanje uobičajenu tezu o potpunoj stabilnosti i predvidivosti termoelektrana kao izvora električne energije, barem u domaćem elektroenergetskom sistemu.
Tokom boljih dana, struja dobijena iz termoelektrana čini i više od 80 odsto ukupno proizvedene energije, ali kada se pogleda proizvodnja iz prethodna dva meseca, vidi se značajan pad.
Konkretno, od 8. decembra 2024. do 6. februara, proizvodnja u termoelektranama opala je sa 80,99 na 66,45 odsto ukupne proizvodnje, što je izuzetno veliki pad. U istom periodu, proizvodnja struje u hidroelektranama porasla je sa 12,77 na 29,89 odsto, kompenzujući probleme u termoelektranama.
Slično tome, samo u manjem obimu, tokom januara je udeo struje dobijene iz vetra učestvovao sa više od tri odsto u ukupnom energetskom miksu, pomogavši da se ublaži cenovni "udar" koji je država tada morala ponovo da pretrpi zbog uvoza struje prouzrokovanog novim problemima u TENT-u.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Poljoprivrednik iz Klenja prekinuo štrajk glađu: Ministarstvo pristalo na sastanak
18.12.2025.•
0
Poljoprivrednik iz sela Klenje u Opštini Bogatić, Nemanja Lacković, odlučio je da prekine štrajk glađu.
Tanja Soldatović nova rektorka Državnog univerziteta u Novom Pazaru, zamenila Zanu Dolićanin
18.12.2025.•
0
Savet Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) izabrao je Tanju Soldatović za novu rektorku te visokoškolske ustanove.
Više javno tužilaštvo pokrenulo postupak po tužbi Mrdića protiv Dolovac i drugih tužilaca
18.12.2025.•
0
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Trećem osnovnom javnom tužilaštvu zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja u cilju ispitivanja navoda krivične prijave Uglješe Mrdića protiv četiri javna tužioca.
A1 Ultra 5G je stigao – mobilni internet i do osam puta brži u većini urbanih zona Srbije
18.12.2025.•
0
A1 Srbija lansirao je A1 Ultra 5G mrežu, obezbeđujući korisnicima od prvog dana znatno brži i pouzdaniji mobilni internet.
Vučić izjavio da neki roditelji-negovatelji ne žele da rade: Uvredio one koji se 13 godina bore za osnovno
18.12.2025.•
13
Predsednik Aleksandar Vučić je prilikom gostovanja na RTS rekao da će država izaći u susret roditeljima-negovateljima, ali da "moramo da vidimo kako to da ograničimo jer će doći do bezbroj zloupotreba".
Monarhisti: Država ni dinar ne da za Dvorski kompleks, to je osveta princu Filipu za podršku studentima
18.12.2025.•
12
Monarhisti - Pokret za Kraljevinu Srbiju osudili su danas odluku vlasti da u budžetu za 2026. godinu u potpunosti ukine sredstva za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju.
Poslanici Skupštine Srbije izabrali sudije Ustavnog suda koje je predložio Vučić
18.12.2025.•
2
Poslanici Skupštine Srbije izabrali su većinom glasova sudije Ustavnog suda koje je predložio predsednik Aleksandar Vučić.
Sa tržišta Srbije i Hrvatske povučena hrana za odojčad zbog mogućeg prisustva bakterije
18.12.2025.•
0
Sa tržišta Srbije povučena je hrana za odojčad Aptamil AR1.
Prosečna plata samo na momenat uspela da pokrije prosečnu potrošačku korpu - koja je ponižavajuća
18.12.2025.•
7
U statistici se u prvoj polovini ove godine desilo nešto izuzetno retko pa je prosečna zarada pokrila prosečnu potrošačku korpu.
Optužnica tužilaštva zbog nameštanja posla - firma Željka Drčelića nastavila da dobija tendere
18.12.2025.•
3
Tužilaštvo za organizovani kriminal je još 2021. pokrenulo istragu o nameštanju tendera Konkord vestu, firmi u vlasništvu biznismena bliskom SNS-u Željku Drčeliću. Ipak, on je nastavio da dobija vredne poslove.
"Putevi Srbije" pred Svetog Nikolu apeluju na vozače: Nemojte voziti pijani, koristite zimsku opremu
18.12.2025.•
1
"Putevi Srbije" apeluju na sve vozače i učesnike u saobraćaju da, usled pojačanog intenziteta saobraćaja koji se očekuje u petak, 19. decembra zbog proslave Svetog Nikole, ne kreću na put bez obavezne zimske opreme.
Predloženo da javni servisi i drugi mediji odvoje 45 minuta dnevno za Prosvetni dnevnik
18.12.2025.•
2
Forum srednjih stručnih škola predložio je da elektronski mediji, naročito javni medijski servis i drugi koji imaju nacionalnu frekvenciju, jedan dan u nedelji posvete prosvetnom času koji bi trajao 45 minuta.
Ambasador Velike Britanije: Besmislene optužbe da moja zemlja stoji iza protesta u Srbiji
18.12.2025.•
5
Ambasador Velike Britanije u Srbiji Edvard Ferguson odbacio je tvrdnje da ta zemlja stoji iza protesta u Srbiji.
Rezultat ponovljenih izbora na jednom biračkom mestu u Sečnju: Najviše glasova listi SNS
18.12.2025.•
3
Na ponovljenom glasanju na izborima za odbornike Skuštine opštine Sečanj na biračkom mestu broj 8 u naselju Jarkovac najveći broj glasova osvojila je lista "Aleksandar Vučić - Najbolje za Sečanj".
Urađena analiza kako će izgledati penzija kada u nju budu odlazili oni koji sada imaju 20 godina
18.12.2025.•
11
Istraživanje "Model održivog starenja do 2070.", koje su uradili stručnjaci nadležnih institucija uz podršku GIZ-a, pokazuje kako će izgledati penzija kada u nju budu odlazili oni koji sada imaju 20 godina.
Berliner cajtung: Na Samitu srpska stolica prazna, politička katastrofa ako Srbija okrene leđa EU
18.12.2025.•
27
Na samitu Evropska unija-Zapadni Balkan srpska stolica je prazna, piše dnevnik Berliner cajtung.
EU deklaracija usvojena bez Srbije - iako se ona tiče i nje: Ponovljena ranija očekivanja
18.12.2025.•
4
Nedostatak normalizacije odnosa Prištine i Beograda i dalje usporava oba partnera na njihovom evropskom putu, jedan je od zaključaka sa samita lidera EU i Zapadnog Balkana održanog u Briselu.
Podržavate li rušenje Generalštaba i izgradnju hotela - evo kako su građani odgovorili na to pitanje
18.12.2025.•
64
Novo istraživanje Nove srpske političke misli donosi rezultate istraživanja javnog mnjenja o gradnji hotela na mestu zgrade Generalštaba u Beogradu.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja, a tu je i poklon
17.12.2025.•
15
Novo izdanje 021.rs u kojem vas darujem je pred vama.
"Vučić se ponaša kao da EU treba da uđe u Srbiju, a ne obrnuto": Šta stoji iza odluke da se ne ide u Brisel?
17.12.2025.•
45
Odluka Aleksandra Vučića da Srbija, posle 14 godina, prvi put nema predstavnika na Samitu u Briselu znak je da vladajući režim ulazi u fazu konačnog brodoloma politike privida evropskih integracija.
Komentari 4
dacic
ta tehnologija je ugledala svetlost dana u sorabiji od njenih strucnih strucnjaka koju nece tu tajnu da podele sa svetom da i ostali mogu sagorevati mulj i stene
sorab je uvek bio ispred ovog vremena nekoliko vekova napred ili nazad ma nije ni vazno .....
нс
Ко су увозници?
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar