Sat za planetu Zemlju večeras u 20.30 časova: Štednja energije i resursa

Večeras u pola devet gašenjem svetla na jedan sat biće obeležena ovogodišnja globalna akcija "Sat za planetu Zemlju".
Sat za planetu Zemlju večeras u 20.30 časova: Štednja energije i resursa
Foto: Pixabay (ilustracija)
Osamnaest godina u toj akciji učestvuje više od 190 zemalja među kojima i Srbija. Cilj je štednja energije i prirodnih resursa, među kojima je i voda čiji se svetski dan - danas obeležava.
 
U globalnoj akciji Sat za planetu, širom sveta, ustanove, brojni objekti, razne institucije i domaćinstva, gase svetla na sat vremena.
To jeste simbolično, ali tih 60 minuta svetu znači mnogo. Akcija je jedan od načina uticaja na donosioce odluka u važnim korporacijama i u svetu politike, kako bi mogli da usmere svoje odluke ka održivom poslovanju i održivom funkcionisanju država i velikih korporacija, piše rts.rs.
 
Simboličnim gašenjem svetla naravno - štedimo struju, ali čuvamo prirodne resurse.
Srbija je deo Akcije, ali ove godine nema centralne manifestacije.
 
"Srbija je deo ove najveće naše globalne kampanje koja zapravo se bavi podizanjem svesti o zaštiti prirode. Ove godine smo u svetlu velike tragedije koja se dogodila na Novom Sadu odlučili da ne proslavljamo to volšebno, ali svakako to ne znači da večeras u 20.30 ne treba na sat vremena da isključimo svi svoja svetla", rekla je Aleksandra Ugarković iz Svetske organizacije za prirodu u Srbiji.
 
Ona dodaje da najnoviji Izveštaj na osnovu naučnih studija zapravo pokazuje da je u proteklih nešto više od 50 godina oko 73 odsto populacije vrsta smanjeno u smislu brojnosti.
 
Svetski dan voda: Upozorenja o otapanju permafrosta i promeni okeanskih strujanja
 
Sve veći je broj ugroženih vrsta, dok se najveći pad beleži u slatkovodnim sistemima, što se posebno ističe na Međunarodni dan voda.
 
"Na današnji dan voda možemo to da naglasimo, i mi smo deo toga jer obilujemo još uvek velikim količinama pijaće vode. Možda bi trebalo da razmislimo kako se odnosimo prema ovom resursu. Ono što je novina u Izveštaju jesu kritične tačke na koje ukazujemo, a to su otapanje permafrosta i ledenog pokrivača, promene strujanja u Atlantskom okeanu, veliki rizici po koralne grebene i po šume Amazona, koji, iako nama deluje da, ne utiču na nas, vrlo utiču na nas, i na naš svakodnevni život kakav poznajemo i prosto mi zbog toga moramo da ga menjamo", ističe Ugarković.
 
Svedoci smo ubrzanih klimatskih promena, ugrožene su i šume i vodni potencijal, ali i biljni i životinjski svet.
 
"Kada su ugrožene šume, odnosno voda i zemljište, to je zapravo njihovo stanište, i onda vi automatski nemate uslove u staništima kakve treba da imate, nema dovoljno hrane, nema dovoljno prostora za kretanje i razmnožavanje, i onda mi posledično ugrožavamo sve biljne i životinjske vrste. Možda bismo mogli da posmatramo stvari iz nekog drugog ugla, taj drugi ugao je recimo ljudski, jer svaki nestanak biljne i životinjske vrste utiče i na naš svakodnevni život, onakav kakav poznajemo, zbog toga što se taj savršeni sistem prirode remeti i to se onda posredno odražava i na naš život", objasnila je ona.
 
Ugarković ističe da ima rešenja, i da je jedno od njih usklađivanje sa novonastalim okolnostima koje smo donekle i sami, kao ljudska vrsta, proizveli.
 
"Drugo može biti da mi iskoristimo naš obrazovni, industrijski i tehnološki razvoj sada u pravcu razvijanja ideje održivosti. Kada bismo reformisali sisteme finansija, sisteme proizvodnje i upotrebe hrane, sisteme održivosti prirode, dakle ovo što do sada radimo očigledno ne daje rezultate kakve mi očekujemo, pa bismo mogli to da reformišemo. I energetske sisteme, dakle kada bismo iskoristili tu tehnologiju koju sada tako ubrzano razvijamo, gotovo na svakodnevnom nivou", kaže Aleksandra Ugarković.
 
Dodaje da se reforme odnose najpre na "zeleno poslovanje".
 
"Mislim i na obnovljive izvore kada pričamo o energetskim sistemima, mislim i na zeleno finansiranje kada govorim o finansiranju uopšte banaka, kredita. Dakle, ako bismo se fokusirali isključivo na zeleno poslovanje, onda bismo umanjili ulaganje u ono što nije održivo i na taj način negde zaokružili. Ista je priča kada govorimo o reformisanju sistema ishrane, dakle ne moramo da u velikoj meri koristimo prirodne resurse za proizvodnju hrane koju na kraju bacimo, možemo to da uradimo i na neki drugi način, da se ponašamo odgovornije, a rekla sam i sistemi očuvanja prirode se moraju promeniti jer ovi postojeći ne daju tom brzinom kojoj očekujemo rezultate", kazala je.

"Svetska organizacija za prirodu u Srbiji" preduzima brojne akcije i projekte u našoj zemlji koje se između ostalog odnose na klimatske promene i biodiverzitet.

Ugarkoviće izdvaja i projekat koji se bavi velikim zverima na Staroj planini, akciju zaštite vode u Gornjem Podunavlju, i programe širom Srbije koje se bave osnaživanjem lokalnih organizacija.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Mr. No

    22.03.2025 19:59
    Matematika
    24 sata u danu x 7 dana u nedelji x 52 nedelje u godini = 8736 sati u godini.
    Od toga, mi ćemo jedan sat da posvetimo manjem uništavanju i štednji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Momčilo Trajković tužio Anu Brnabić

Momčilo Trajković iz Srpskog nacionalnog veća Kosova tužio je predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić zbog povrede časti, jer je 30. juna na Pinku rekla da je "zaradio milione na prodaji srpske zemlje Albancima".