Da se ništa ne sazna: "Moći će da se proglasi tajnim i jelovnik u Narodnoj skupštini"

Nacrt izmena Krivičnog zakonika izazvao je burne reakcije stručne javnosti koja ocenjuje da je restriktivan i populistički. Među najspornijim izmenama je ona koja se odnosi na novo krivično delo odavanje tajnih podataka.
Da se ništa ne sazna: "Moći će da se proglasi tajnim i jelovnik u Narodnoj skupštini"
Foto: 021.rs
U važećem zakonu postoje posebna krivična dela za odavanje državne, službene i vojne tajne.
 
Nacrtom izmena Krivičnog zakonika sve je objedinjeno u jedno krivično delo – odavanje tajnih podataka, a pod tajnim podacima podrazumeva se svaki dokument koji će biti označen određenim stepenom tajnosti: od najblažeg "interno" do "državna tajna".
 
Prema ovoj izmeni, kazniće se svako ko informaciju sa nekom od oznaka tajnosti učini dostupnom na bilo koji način, a za najteže oblike ovog dela zaprećena kazna je i do 10 godina zatvora.
Advokatica Nina Nicović za Danas kaže da je u pitanju veoma sporna izmena koja će u velikoj meri uticati na to da se teško dolazi do informacija od javnog značaja, a da će njome biti pogođeni uzbunjivači, aktivisti, novinari i nevladine organizacije, jer je državi ostavljen prostor da bez ikakve kontrole neku informaciju ili dokument označi tajnim.
 
"Ovde postoje dva problema vezana za predložene izmene Krivičnog zakonika u pogledu krivičnog dela odavanja državne tajne, pa čak i špijunaže, zato što bi faktički došlo do brisanja vrlo dobrih odredbi iz sadašnjeg zakona, koje su jasno definisale koji je to prag koji određena individua prelazi kada odaje tajnu", navodi Nicović.
Dodaje da je sada u ovim nacrtima to suviše opšte postavljeno i zbog toga podložno zloupotrebi, pogotovo što imamo brisanje jednog veoma korisnog člana za uzbunjivače, novinare, nevladine organizacije i aktiviste koji se bave zaštitom javnog interesa i pravima građana. On se izmešta u značenje izraza, što je uvek diskutabilno kako će se dalje primenjivati u praksi.
 
"Na primer, trenutno je lepo definisano da se državnom tajnom ne mogu smatrati podaci ili dokumenti koji se odnose na teške povrede osnovnih prava čoveka, ugrožavanje ustavnog uređenja, bezbednosti Srbije, podaci ili dokumenti koji imaju za cilj prikrivanje učinjenog krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći zatvor od pet godina ili teža kazna. U predlogu ovo uopšte ne postoji u tom članu, već je uopšteno stavljeno da će bilo koji tajni podatak potpasti pod krivično delo, odnosno da svako može biti optužen – ili za odavanje tajnih podataka, ili za špijunažu", kaže Nicović.
Navodi da će ovo biti veliki udarac borbi za javni interes, jer su njene kolege iz Partnera za demokratske promene Srbije više puta istraživale kako se uopšte određuju tajni podaci u Srbiji i došle do toga da ne postoji efektivan nadzor nad tim.
 
"To u suštini znači da država proglašava tajnim ono što smatra da treba da se proglasi tajnim, a ne da li to zaista po kategoriji treba da bude tajno ili ne. I onda ćemo imati apsurdan primer da neko može proglasiti i jelovnik u Narodnoj skupštini tajnim i da, ako to slikate ili pričate o tome, možete krivično odgovarati", kaže ona.
 
Smatra da ćemo doći u ozbiljnu situaciju koja može da nastane sa ovakvim izmenama i da dovede do masovnih optuženja svih ljudi koji se interesuju za javni interes i zaštitu prava građana, a ovakvu strepnju obrazlaže brisanjem odredbe koja je vezana za to da nema povrede odavanja državne tajne ukoliko takva informacija može da bude povreda ljudskih prava ili ukoliko prikriva neko teže krivično delo.
 
"To je odredba koja je faktički 'brana' i štiti sve ljude koji vode računa o javnom interesu. Možemo zaključiti, na osnovu svega navedenog, da će država imati mehanizam da zloupotrebi ovaj zakon, tako što će svaku informaciju ili dokument za koji proceni da joj nije u interesu da se objavi označiti određenim stepenom tajnosti i na taj način uskratiti javnosti mogućnost da zna šta se u tom dokumentu ili informaciji nalazi", navodi Nicović.
 
Napominje da će u tom slučaju samo zavisiti od toga kako će tužilac kvalifikovati krivično delo, odnosno da li će određenu osobu ili organizaciju označiti kao špijuna ili kao nekoga ko je odao tajne podatke.
 
Đurić: Izmena osmišljena da novinari ostanu bez izvora
 
Pravnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Rade Đurić kaže da će izmena krivičnog dela koje se odnosi na tajnost podataka direktno uticati na slobodno i nezavisno novinarstvo.
 
"Ta izmena ne sme da prođe. Ukoliko se u izmene zakona unese ovakvo krivično delo, ono će praktično ugasiti novinarske izvore kojih i ovako ima sve manje. Ovo je gušenje teško stečenih prava i gušenje slobode govora", kaže Đurić za Danas.
 
On smatra da se uopšte ne nalazimo u situaciji da se u ovakvom delikatnom društvenom trenutku donose ovako krupne izmene Krivičnog zakonika.
 
"Osim što je izmena Krivičnog zakonika, koja je vezana za tajne podatke, štetna, među novinarima postoji i strah, jer znamo ko će i kako sprovoditi zakon. Ukoliko izmene budu usvojene, ovo krivično delo potpadaće pod nadležnost Višeg javnog tužilaštva, među kojima je i VJT u Beogradu, a znamo ko i kako rukovodi ovim tužilaštvom", navodi Đurić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija