Srbija kao ide u EU - jedan korak napred, dva unazad: Menja li se išta u 2026?

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete.
Srbija kao ide u EU - jedan korak napred, dva unazad: Menja li se išta u 2026?
Foto: 021.rs
Da su se obistinile najave Vučića iz prethodne decenije, Srbija bi danas bila članica EU, ili bi makar bila na samom njenom pragu. Umesto toga, dvanaest godina od početka pregovora, zemlja tapka u mestu, piše Vreme.
 
Četiri godine - nula otvorenih klastera. Tako izgleda napredak Srbije ka EU od decembra 2021, kada je otvoren klaster četiri.
 
Na istom nivou u pregovorima Srbija je ostala i nakon decembra 2025, pošto joj, iako su neki očekivali suprotno, nije otvoren klaster tri. Tako, Srbija koja je pregovore započela 21. januara 2014, ostaje na 22 otvorena od 35 pregovaračkih poglavlja, sa svega dva privremeno zatvorena. I to ona koja se otvaraju i zatvaraju istog dana.
A kako će biti za godinu dana? Hoće li 2026. doneti pomak - otvaranje novog klastera, zatvaranje još nekog poglavlja, ili će pak rezultat ostati isti? Sagovornici "Vremena" nisu optimistični.
 
Trenutni zastoj ili obrazac?
 
U 2026. ulazimo posle još jedne u nizu propuštenih godina, i to se više ne može zvati "trenutni zastoj" nego obrazac, smatra Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS).
"Od 2021. se vrtimo u krug. Vlast govori o tehničkoj spremnosti, dok Evropska komisija i Evropski parlament identifikuju ozbiljan reformski zastoj i demokratsko nazadovanje, a države članice gledaju političku realnost gde nema dovoljno poverenja da se napravi sledeći korak", kaže ona.
 
Realnost je, dodaje, da bez vidljivog političkog zaokreta prema EU i merljivih rezultata u vladavini prava, slobodi medija, izbornim uslovima, spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima, 2026. lako može biti još jedna godina sa malo ili nula bodova.
 
Bez ružičastih naočara
 
Ni očekivanja Nebojše Lazarevića iz Centra za evropske politike nisu ružičasta.
 
"Srbija ne samo da je nekada prednjačila u evropskim integracijama, već sada klizi ka dnu lestvice. Uz to, ona je jedina država koja je ikada pregovarala o članstvu u EU, a da nema pregovarački tim. Ovo je već treći ministar za evropske integracije koji tu čudnu činjenicu ne primećuje", kaže Lazarević.
 
Srbija je pregovarački tim imala, ali je on ukinut 2021. Tada je odlukom Vlade osnovano Koordinaciono telo za vođenje pregovora.
 
Pregovarački tim je, prema Lazareviću, bio stručan i vodio pregovore u dobrom smeru. U sadašnjem koordinacionom telu i u Vladi, međutim, on ne vidi ni stručni kapacitet ni političku volju da se situacija na evropskom putu Srbije promeni nabolje tokom 2026.
 
Šta je zakočilo proces?
 
Na putu ka EU Srbija je, prema oceni sagovornika "Vremena", sama sebi stala na put.
 
"Višegodišnji zastoj je posledica suštinskog problema: Srbija formalno-deklarativno drži evropsku retoriku, a u praksi vodi politiku koja je često suprotna evropskim standardima", smatra Đurica.
 
Evropska komisija, prema njenim rečima, iz godine u godinu ponavlja iste ključne kritike, a ovog puta ton je oštriji jer se više ne radi o sporom napretku već o jasnim znakovima nazadovanja u oblastima koje su temelj članstva u EU.
 
"Ključni problem nije manjak znanja ili kapaciteta, nego manjak političke volje vlasti da se reforme sprovedu do kraja, i to tako da promene životnu realnost, a ne samo propise", kaže ona.
I u tehničkom smislu, smatra ona, postoji isti obrazac: neke regulative i zakoni se usvajaju, ali njihova primena ostaje nedosledna; institucije postoje, ali su pod političkim pritiskom.
 
"Napredak postoji u tragovima, često u formi proceduralnih koraka i obećanja, ali suštinski je prespor i previše često poništen drugim potezima vlasti. Zato pregovori stoje, jer EU ne gleda samo 'štiklirane' mere, nego smer u kom društvo ide", pojašnjava Đurica.
 
Prema Lazarevićevim rečima, izuzetno je loše kada jedna zemlja godinama dobija ocene poput "umeren napredak" ili "nema napretka", kao što je slučaj Srbije.
 
"To su ocene za zemlje koje tek ulaze u proces stabilizacije i pridruživanja. Po prvi put dobijamo i ocene da je došlo do nazadovanja. Nije urađen domaći zadatak", kaže Lazarević.
 
Ceo tekst Vremena čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dulej

    06.01.2026 17:18
    Particulare matter
    Demokratske hahaha
    Uredjene ahah uf
    Podredjene i zgazene je bolji izraz
  • w/e

    06.01.2026 16:07
    cool
    Bukvalno svake dve nedelje se reciklira ista tema..
  • nismo odabrani

    06.01.2026 16:01
    pre da ga neće ni biti
    niti će većini biti do slavlja

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Uvedena vanredna odbrana od poplava na Drini

Usled naglog porasta vodostaja reke Drine, izazvanog pojačanim ispuštanjem voda iz akumulacija i povećanim dotocima sa uzvodnih područja, od danas je uvedena vanredna odbrana od poplava na vodnoj jedinici "Drina-Loznica"

Po kom osnovu bi Rio Tinto mogao da tuži Srbiju?

Dok javnost i dalje ne zna šta tačno piše u ugovorima države sa Rio Tintom, opozicioni političar Dragan Đilas tvrdi da bi Srbija mogla da se suoči sa tužbom u kojoj bi mogla da izgubi i do milijardu i po evra.