Srpska policija koristila EU novac za kupovinu tehnologije od sankcionisane ruske firme
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije godinama unapređuje opremu ruske IT kompanije Papilon, koja se od 2023. godine nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Foto: 021.rs (Ilustracija)
Kako piše Radio Slobodna Evropa, deo opreme ove ruske kompanije finansiran je iz pristupnih fondova Evropske unije, zbog čega bi Brisel od Srbije mogao da zatraži povraćaj sredstava.
Zato bi Brisel od Beograda mogao da traži povraćaj novca, kaže za RSE portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
"Ukoliko se utvrdi da neki trošak nije nastao u skladu sa pravilima EU, uključujući ona koja se odnose na sankcije, EU će preduzeti odgovarajuće mere radi zaštite budžeta EU, uključujući povraćaj sredstava gde je to prikladno", navodi Mersije.
MUP Srbije nije odgovorio na pitanja RSE u vezi sa nabavkom i upotrebnom ove tehnologije uprkos sankcijama.
Kako izgleda saradnja srpskog MUP-a i ruskog Papilona?
MUP Srbije godinama unapređuje opremu ruske IT kompanije Papilon, koja se koristi za verifikaciju identiteta na osnovu otisaka prstiju i dlanova, slika lica ili zenice oka, pokazuju dokumenti koji su dostupni na portalu javnih nabavki.
Ruska kompanija Papilon se, prema podacima iz ruskog biznis registra, bavi razvojem biometrijskih i forenzičkih sistema.
Od 2023. godine Papilon i četiri povezane firme nalaze se na američkoj listi kompanija za koje je utvrđeno da "su uključeni u aktivnosti koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost ili spoljnopolitičke interese SAD".
Kompanije su i na sankcijama Evropske unije, odnosno na listi kompanija koje su pod najstrožim trgovinskim ograničenjima EU.
Obrazloženje za sankcije koje navodi EU je da su u pitanju kompanije koje su "krajnji vojni korisnici, deo ruskog vojnog i industrijskog kompleksa ili imaju komercijalne ili druge veze sa ruskim sektorom odbrane i bezbednosti, ili ga na drugi način podržavaju".
Istraživanje RSE pokazalo je da je deo opreme ove ruske kompanije nabavljen preko IPA fondova EU, odnosno fondova koji služe za sprovođenje reformi u zemljama kandidatima za članstvo u EU, pripremajući ih za ulazak u Uniju.
U izveštaju MUP-a Srbije iz 2024. o aktivnostima u vezi sa sprovođenjem projekata koje imaju podršku Unije, navodi se da je milion evra izdvojeno za nabavku opreme kada je "u oktobru 2023. Nacionalni centar za kriminalističku forenziku prešao na novu verziju AFIS-a (AFIS Papillon 9)".
Nacionalni centar za kriminalističku forenziku je deo Direkcije policije u MUP-u Srbije koji vrši forenzička veštačenja i obezbeđuje materijalne dokaze za potrebe krivično-procesnog sistema u Srbiji.
Na ovaj način dobio je višenamenski automatski sistem za identifikaciju otisaka prstiju, dlanova, lica i zenice oka, dizajniran za upravljanje velikim biometrijskim bazama podataka.
Zašto je Papilon pod sankcijama?
U trenutku kada su sredstva iz IPA fondova iskorišćena, ruska kompanija Papilon se već osam meseci, od 27. februara 2023, nalazila se na listi Biroa za industriju i bezbednost koji je deo američkog Ministarstva trgovine.
Ova lista predstavlja spisak stranih kompanija, organizacija i pojedinca za koje je američka vlada utvrdila da su uključeni u aktivnosti koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost ili spoljnopolitičke interese SAD.
U obrazloženju odluke američke administracije navodi se da je pet povezanih kompanija Papilona stavljeno na listu zbog pružanja podrške ruskim operacijama na okupiranim područjima Ukrajine, a "koje obuhvataju korišćenje biometrijske tehnologije za suzbijanje ukrajinskog otpora i nametanje lojalnosti među ukrajinskim stanovništvom na okupiranim teritorijama".
Na pitanje kako je došlo do toga da se oprema na sankcijama nabavlja sredstvaima IPA fondova, portparol Evropske komisije Gijom Mersije za RSE navodi da podrška Srbiji traje od 2011. godine kada ruska firma Papilon nije bila na listi sankcija.
Ruska kompanija i sa njom povezane firme su na listi sankcija EU od 18. decembra 2023. godine, dva meseca nakon što je preko fondova EU plaćen prelazak na napredniju verziju AFIS Papilon Sistema u okviru IPA projekta.
Cilj podrške je, kako objašnjava Mersije, bio da kroz zakonodavstvo i politiku, standardne operativne procedure i tehnološka oprema kriminalističke istrage "budu usklađeni sa relevantnim Prüm propisima i odlukama".
Prum propisi odnose se na EU saradnju koji omogućava državama članicama automatsku razmenu DNK profila, otisaka prstiju i registarskih oznaka vozila radi borbe protiv terorizma i teškog kriminala.
Njena svrha je brza identifikacija osumnjičenih i efikasnija prekogranična saradnja policije.
"Još od 2011. godine, pre nego što su pomenute kompanije (Papilon) dospele na listu sankcija, softver AFIS Papillon je obezbeđen putem EU podrške srpskim vlastima. Sistem se koristi i nadograđuje od tada. Papillon AFIS proizvodi su u to vreme procenjeni kao kompatibilni sa standardima", kaže Gijom Mersije.
On dodaje da EU "veoma ozbiljno shvata pitanje usklađenosti sa sankcijama u okviru ukupne saradnje sa Srbijom".
"Posebno u ovom sektoru, i to kroz razgovore sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i policijom Srbije u okviru Poglavlja 24", naglašava Mersije i dodaje da bi moglo doći i do zahteva za povraćaj EU sredstava.
Poglavlje 24 i poglavlje 23 su dva ključna poglavlja u pregovorima o članstvu sa EU koja se odnose na vladavinu prava.
Poglavlje 24 obuhvata pravdu, slobodu i sigurnost. Bez napretka u ova dva poglavlja, nijedna država ne može napredovati u procesu evropskih integracija.
Evropska unija kroz pristupne fondove finansira više od 400 projekata za MUP Srbije, neki su završeni, a pojedini su još u toku, pa tačan iznos dodeljenih sredstava nije moguće utvrditi.
Evropski fondovi za rusku tehnologiju
Osim što se sistem AFIS nadograđuje uz pomoć sredstava EU, srpska policija godinama ulaže u softvere i opremu ovog ruskog proizvođača i iz budžetskih sredstva.
Oprema i softveri ruskog proizvođača Papilon, vredni više od 1,4 miliona evra, nabavljeni su tokom poslednje četiri godine, pokazuju podaci sa portala javnih nabavki.
Papillon AFIS može da se koristi za obradu i skladištenje biometrijskih podataka građana za različite potrebe države poput kaznenih evidencija, graničnih i imigracionih sistema, ali i opšte registracije stanovništva, kao što su lične karte i pasoši", navodi za RSE Filip Milošević, istraživač u beogradskoj SHARE fondaciji neprofitnoj organizaciji koja se bavi slobodom izražavanja na internetu, privatnošću podataka i digitalnoj bezbednosti.
U Srbiji kriminalistički AFIS koristi se i u policijskim i forenzičkim istragama za identifikaciju osumnjičenih, osuđenih i latentnih otisaka sa mesta krivičnih dela.
Pored samog sistema, softvera za obradu i baza podatka za skladištenje otisaka prstiju i drugih biometrijskih podataka, srpska policija koristi i različitu opremu proizvođača Papilon.
U upotrebi su skeneri za otiske prstiju i dlanova, kao i radne stanice – računari sa pratećom opremom na kojim je instaliran pomenuti sistem, može se videti u dokumentaciji o nabavkama MUP-a.
Tokom decembra 2022. godine, MUP je obavio i "migraciju biometrijskih podataka" koja podrazumeva premeštanje i analizu fotografija (anfas i profilne) svih registrovanih lica u bazama podataka AFIS Papilon.
"Ovaj sistem treba unaprediti tako da on obuhvata automatsko kodiranje tragova i automatsko kodiranje fotografija lica", jedna je od stavki iz uputstva ponuđačima o tome kako treba da unaprede sistem AFIS Papilon na napredniju verziju.
Filip Milošević iz SHARE fondacije navodi da "MUP verovatno želi nadogradnju trenutnog sistema za biometrijske podatke građana modulom koji bi omogućio prenos tih podataka u druge sisteme" kao što je pametni video nadzor i drugi softveri za prikupljanje velikih setova podataka.
"To otvara mogućnost za napredno ukrštanje podataka", napominje Milošević.
"Jednom kada se uradi takva vrsta migracije podataka u drugi sistem, to praktično znači da ovi softveri i sistemi na svakom snimku sa nadzornih kamera ili mobilnog uređaja tokom protesta, na primer, mogu automatski, u realnom vremenu, da identifikuju građane imenom i prezimenom", upozorava Milošević.
RSE istile i da Papilon ima dugogodišnju i razvijenu saradnju i sa ruskim MUP-om, te da oni i održavaju sveobuhvatnu nacionalnu biometrijsku bezu podataka".
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Besplatan banjski oporavak invalida produžen na 10 dana
15.02.2026.•
0
Banjsko-klimatski oporavak vojnih i civilnih invalida rata, kao i korisnika porodične invalidnine, umesto sedam dana, od 21. februara ove godine trajaće 10 dana.
Mandić: EU odbila sve predloge prevoznika sa Zapadnog Balkana, u planu su nove blokade
15.02.2026.•
14
Predsednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić izjavio je večeras da je Evropska unija odbila sve predloge prevoznika sa Zapadnog Balkana, kojima bi se rešio problem njihovog boravka u Šengen zoni.
UNS: Novinaru Radio Beograda raskinut ugovor nakon što je tražio razgovor sa Manjom Grčić
15.02.2026.•
3
UNS je saopštio da je novinaru i spikeru Borisu Miljeviću, koji je honorarno radio na Radio Beogradu raskinut ugovor, a da on tvrdi da je do toga došlo nakon što je hteo da zakaže razgovor sa novom direktorkom RTS-a.
VIDEO: Održan protest u Orašcu
15.02.2026.•
16
Drugi deo studentskog protesta "Sretnimo se ponovo" održan je u Orašcu, na trgu ispred Osnovne škole "Prvi srpski ustanak".
Potpisan sporazum sa Azerbejdžanom o gradnji gasne elektrane u Srbiji
15.02.2026.•
6
Srbija i Azerbejdžan razmenili su u Palati Srbija sedam potpisanih bilateralnih sporazuma o saradnji, među kojima je i sporazum o izgradnji gasne elektrane u Srbiji.
U Srbiji 600 sela bez ijedne krave, a prelevmani i nacionalna laboratorija za mleko ni na vidiku
15.02.2026.•
16
Ministarstvo poljoprivrede zatražilo je hitne konsultacije sa Evropskom komisijom zbog aktuelnih poremećaja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda, ocenjujući da su razgovori sa institucijama EU od ključnog značaja.
VIDEO: Završen skup studenata i građana u Kragujevcu, program se nastavlja u Orašcu
15.02.2026.•
4
Nastupom hora i pozivom studenata da građani formiraju kolonu koja će krenuti ka Orašcu, završen je zvanični deo studentskog skupa "Sretnimo se ponovo" u Kragujevcu.
VIDEO Šleper probio bankinu i sleteo sa puta kod Čačka: Nema povređenih
15.02.2026.•
0
Šleper novopazarskih registarskih oznaka sleteo je sa puta u potok u čačanskom selu Baluga Trnavska, na starom putu Čačak-Kraljevo.
Premijer poručio mladima: Čuvamo Srbiju kroz zajedničke vrednosti
15.02.2026.•
7
Premijer Đuro Macut poručio je u Orašcu mladima da su "nosioci budućnosti, stub naše otadžbine, snaga koja će uvek držati Srbiju uspravnom i neće dozvoliti da joj bilo ko oduzme slobodu i ponos".
Advokati najavili obustavu rada ako se Mrdićevi zakoni ne povuku: Kako bi taj štrajk mogao da izgleda?
15.02.2026.•
13
Advokatska komora Srbije izglasala je trodnevni prekid rada, od 23. do 25. februara, zbog usvojenih izmena seta pravosudnih zakona.
Apel na vozače da budu posebno oprezni: Kiša će preći u sneg u delovima Srbije
15.02.2026.•
0
"Putevi Srbije" apelovali su na učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni i da brzinu kretanja prilagode uslovima na putu, jer se sredinom dana očekuje prelazak kiše u sneg u zapadnim delovima Srbije.
Dačić: U najboljem interesu Srbije je da se nastavi saradnja SPS sa SNS i Vučićem
15.02.2026.•
15
Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić poručio je da je u najboljem interesu Srbije da se nastavi saradnja SPS sa SNS i predsednikom države Aleksandrom Vučićem.
Stojanović: Poslanica SNS Nada Macura da se izvini jer je rekla da je lečenje SMS porukama popularno
15.02.2026.•
27
Nekadašnja portparolka Hitne pomoći u Beogradu i poslanica SNS Nada Macura mora da se izvini zbog izjave da je "lečenje SMS porukama popularan način" u svetu, kaže Tamara Stojanović iz Stranke slobode i pravde.
Mitropolit bački Irinej i Ana Bekuta među dobitnicima priznanja povodom Sretenja
15.02.2026.•
33
Mitropolit bački Irinej dobitnik je ovogodišnjeg Sretenjskog ordena prvog stepena.
Macut: Nisam zadovoljan radom pojedinih ministara
15.02.2026.•
78
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da razmišlja o rekonstrukciji vlade, mada nije mogao da kaže koliko je izvesna u ovom trenutku, ali je naglasio da nije zadovoljan nekim ministrima.
General Mojsilović: Vojska se trudi da ostane van politike, mi smo zaštitnici države i institucija
15.02.2026.•
67
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović izjavio je da se vojska trudi da ostane van politke, poručivši da će ko želi promenu vlasti, morati da ide na izbore.
Veliki studentski skupovi danas u Kragujevcu i Orašcu: "Sretnimo se ponovo"
15.02.2026.•
17
Javni skup u Kragujevcu pod nazivom "Sretnimo se ponovo" održaće se u nedelju, 15. februara, na Sretenje.
Ako zahtevi ne budu ispunjeni: Radikalizacija protesta poljoprivrednika od srede, "blokade su samo upozorenje"
15.02.2026.•
8
Poljoprivrednici će od srede, 18. februara ako ne bude pomaka u ispunjenju zahteva, najverovatnije radikalizovati proteste, poručio je poljoprivrednik i jedan od organizatora protesta u Mrčajevcima Slobodan Vidojević.
"Profesionalni put u službi otadžbine": Raspisan konkurs za upis u vojne škole, prijave do kraja marta
15.02.2026.•
5
Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole koji će trajati do 31. marta i uputilo poziv svim mladima da se opredele za časno zanimanje i profesionalni put u službi otadžbine.
Pejičić: Vozovi na relaciji Beograd-Budimpešta moderni i brzi, kapaciteta skoro 500 putnika
15.02.2026.•
9
Generalni direktor "Srbijavoza" Ljubiša Pejičić izjavio je da će vozovi koji će saobraćati na relaciji Beograd - Budimpešta biti moderni i brzi sa kapacitetom od 498 putnika.
Komentari 9
Mojsije
h2o
Pazi sada
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar