Od "Srbija ne odustaje od EU" do "evroparlamentarci-mrzitelji": Kakvu Vučić time šalje poruku?

"Ne pada mi na pamet da gubim vreme...Računajte da sam u Srbiji, ali da ne želim da razgovaram sa njima", rekao je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić povodom dolaska delegacije Evropskog parlamenta u Beograd.
Od "Srbija ne odustaje od EU" do "evroparlamentarci-mrzitelji": Kakvu Vučić time šalje poruku?
Foto: 021.rs
Kako piše N1, analitičari su stava da ovakav odnos prema predstavnicima Evropske unije pokazuje da aktuelnim vlastima u Beogradu članstvo Srbije u EU nikada nije bio cilj, te da dugoročno može imati ozbiljne posledice po kvalitet i kredibilitet odnosa.
 
Ipak, iz Abu Dabija, gde je prisustvovao Nedelji održivosti, predsednik je poručio da - ni da je u zemlji kada je poseta planirana, sa evroparlamentarcima, koje je nazvao mrziteljima Srbije, ne bi razgovarao.
"Ja neću da se sretnem ni sa Piculom, ni sa Prebilićem, ni sa svima njima. Ne pada mi na pamet da gubim vreme. Imam mnogo više vremena da se srećem sa važnim ljudima i da odlučujem o sudbini Srbije sa onima koji žele dobro Srbiji, a ne sa onima koji žele loše. Dakle, ja ne želim da ih vidim. Računajte da sam u Srbiji, ali da ne želim da razgovaram sa njima", rekao je Vučić.
 
Jedan od razloga zbog čega predsednik Aleksandar Vučić ne želi da razgovara s delegacijom evroposlanika, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković vidi u tome što, kako kaže, aktuelnim vlastima u Beogradu članstvo Srbije u EU nikada nije bio cilj.
"Kada dolaze delegacije koje nisu naklonjene akterima s kojima pričaju u Srbiji, to zna da bude malo neprijatno. Državni vrh Srbije je 'uvređen' što nije otvoren Klaster 3, jer po njihovim kriterijumima oni su se potrudili da Srbija demonstrira dobru volju kako bi eliminisala primedbe onih država članica EU koje već tri godine tvrde da Srbija nije ispunila obaveze za otvaranje Klastera 3. Sada se pokazalo kakav je stvarni odnos političke vlasti u Srbiji prema EU. Potvrdilo se da aktuelnim vlastima u Beogradu nikada nije bio cilj članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Definitivno je jasno da oni koji vode Srbiju još uvek nisu doneli konačnu odluku kojim putem bi Srbija trebalo da ide, ka EU, Sjedinjenim Američkim Država ili ka Rusiji", ocenila je Selaković za Betu.
 
Da vlast u Srbiji iskreno želi članstvo u Uniji, sumnja i analitičar međunarodnih odnosa Mirko Dautović, koji kaže da ove izjave predsednika države podsećaju na prošlogodišnji događaj u Ujedinjenim nacijama, kada je Srbija glasala za rezoluciju kojom se osuđuje Rusija.
 
"Nakon toga, Vučić je tvrdio da je došlo do greške i 'zabune u glasanju' - 'smešno mi je'. Na taj način se u praksi približio EU, dok je u javnom diskursu nastavio da se predstavlja kao proruski i suverenistički lider. I sadašnja situacija može se tumačiti kao sličan manevar. Ostaje da se vidi da li će Vučić pokušati da zadrži privid saradnje, dok njegovi funkcioneri budu sarađivali sa EU, ili će se zaista povući i odbiti svaku vrstu saradnje sa ovom posetom", navodi on za portal N1.
 
Kada su u pitanju posledice po proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji, Dautović kaže da to zavisi od toga da li se zaista veruje da aktuelna vlast u Srbiji iskreno želi članstvo u Uniji, ali ističe da lično u to sumnja.
 
"SNS i Aleksandar Vučić opstaju održavanjem pažljivo kalibrisanog balansa između progresivnih i tradicionalnih snaga. Uvek se nešto daje, ali nikada dovoljno. Evropska unija je godinama bila svesna ove strategije i u izvesnoj meri ju je tolerisala: radije je ‘žmurila’ pred vlašću koja ostaje na pola puta, ali zadržava kontrolu, nego da rizikuje sukob dve radikalizovane i suprotstavljene frakcije u nestabilnoj državi", objašnjava Dautović dodajući da je ta formula funkcionisala do 2022. godine.
 
Od tada se, kako kaže, svetski poredak vidljivo urušava - ruski geopolitički blok je znatno oslabljen, a njegova sfera uticaja se sužava.
 
"To se vidi u zastoju rata u Ukrajini, ali i u konačnom padu Baas partije u Siriji i promeni režima, u pobedi Azerbejdžana nad Jermenijom u sukobu oko Nagorno-Karabaha i sve zategnutijem odnosu Bakua prema Moskvi, u zaokretu Jermenije ka Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, u slabljenju Irana, kao i u najnovijoj vojnoj intervenciji u Venecueli. Zaštitnici i saveznici Rusije postupno nestaju; njen glavni blok saveznika, uz retke izuzetke, se raspada", objašnjava Dautović.
 
Stoga, navodi da, uprkos istorijskim vezama između Srbije i Rusije, ono što je ranije bila razumna neutralnost između ruskog i evropskog bloka danas više nije održivo.
 
"Prema istraživanjima javnog mnjenja, simpatije kako građana, tako i dela političkog establišmenta, i dalje su naklonjene Rusiji - ali Rusiji koja je danas znatno slabija nego 2019. godine. Srbija je pritom okružena državama članicama NATO-a i Evropske unije. U takvim okolnostima, ovakva ambivalentnost deluje gotovo anahrono. Srbija može da bira svoje političke stavove, ali ne može da podigne zemlju i preseli je u drugo susedstvo - to jednostavno nije realno", kaže sagovornik N1.
 
Sve ovo, prema mišljenju Dautovića, vrši snažan pritisak na Vučića, koji je, kako kaže, dodatno suočen sa unutrašnjim protestima i zahtevima za konkretnim potezima.
 
"I tu dolazimo do onoga što se može prepoznati kao njegova ustaljena politička praksa: 'izbegavanje'. Umesto jasne i čvrste pozicije, on manevriše i izmiče. Kubanci bi rekli da se 'pravi lud'. To, međutim, nije znak nedostatka inteligencije, već svesne političke taktike", objašnjava on.
 
Sagovornik portala N1 dodaje da su nedavni protesti otvorili pitanje u Briselu do koje mere je održivo dalje političko pokroviteljstvo nad Vučićem i SNS-om, te da su doveli do pojačanog pritiska.
 
"Balans koji je ranije postojao više nije u interesu Srbije; on koristi isključivo SNS-u. Srbiji su potrebne promene - uz poštovanje njenih vrednosti i identiteta - a Vučić i njegova stranka bi morali da shvate da beskonačno izbegavanje problema nije održiva strategija. Ako nisu dorasli trenutku, trebalo bi sami da omoguće promene, umesto da se nespretno i tvrdoglavo drže vlasti", kaže Dautović.
 
Za istraživača-saradnika Instituta za evropske studije Petra Milutinovića poruka predsednika je indikator dubinskog zahlađenja i strateškog zamora u odnosima Srbije i EU.
 
"Ona pokazuje da se evropski put sve manje koristi kao transformativni okvir, a sve više kao retorički resurs - što dugoročno može imati ozbiljne posledice po kvalitet i kredibilitet odnosa Srbije sa Evropskom unijom", objašnjava on.
 
Dodaje i da ovo nije najava trenutnog zaokreta politike Beograda prema Briselu, već nastavak politike "selektivne evropske integracije" - prihvatanje onih aspekata saradnje koji su ekonomski ili politički korisni, uz istovremeno odbacivanje snažnijeg normativnog i političkog uticaja.
 
"Ne bih govorio o formalnoj ili nagloj promeni strateškog kursa Srbije prema EU. Evropska integracija i dalje ostaje deklarativni cilj vlasti, ali se njen politički značaj očigledno relativizuje. Drugim rečima, EU se više ne tretira kao jedina i neupitna spoljnopolitička sudbina, već kao jedan od pravaca, čija se vrednost meri konkretnim koristima i političkom cenom", navodi on, ističući da to znači da ne vidimo otvoreno napuštanje evropskog puta, ali da vidimo njegovo "sadržinsko pražnjenje".
Kao razloge ovakvog obraćanja Milutinović ističe razočaranje stagnacijom procesa proširenja, ali i pokušaj da se skrene fokus sa unutrašnjih problema.
 
"Konfrontacija sa Evropskim parlamentom pomaže konsolidaciji vlasti i skretanju fokusa sa unutrašnjih problema ka spoljnim pritiscima. Treći razlog je širi geopolitički kontekst, u kojem Srbija nastoji da se predstavi kao akter sa većim stepenom autonomije, balansirajući između EU, SAD, Kine i Rusije", navodi on.
 
Mišljenja je da je oštra retorika predsednika Srbije prema predstavnicima Evropskog parlamenta primarno upućena domaćem javnom mnjenju jer, kako objašnjava, omogućava predsedniku da se u javnosti pozicionira kao akter koji "ne pristaje na ponižavanje" i koji je spreman da, makar simbolički, povuče granicu prema EU.
 
S druge strane, to je istovremeno, smatra sagovornik portala N1, poruka namenjena i Evropskoj uniji.
 
"Pre svega kao izraz političkog nezadovoljstva, a ne kao diplomatski raskid. Njome se signalizira da Srbija više ne prihvata odnos u kome je isključivo pasivni primalac zahteva, dok se perspektiva članstva sve više udaljava", kaže Milutinović.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Psihologica

    19.01.2026 08:36
    "Od "Srbija ne odustaje od EU" do "evroparlamentarci-mrzitelji": Kakvu Vučić time šalje poruku?"

    Šizofrenu.
  • Ssy

    19.01.2026 08:20
    Jasno
    Mulja i dalje prosipa mrz i nevaspitanje i laže na sve strane. Šalje poruku da je (ne)čovek kome se ne sme verovati.
  • Prosecan Srbin

    19.01.2026 08:16
    Ako je EU Tonino Picula i vrednosti koje on promovise, onda hvala NE ! U potpunosti podrzavam stav i odnos predsednika Srbije prema delegaciji EU parlamenta, koja dolazi u goste nepozvana.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija